Utorak, 5 srpnja

Oznaka: papa Klement VII.

Rimski pape i Martin Luther
Povijest Crkve

Rimski pape i Martin Luther

Život Martina Luthera (1483.-1546.) povjesničari[1] obično dijele u četiri perioda. Prva je faza od njegova rođenja do rimskoga hodočašća, do 1510. Druga: unutrašnja priprava vjerskoga obnovitelja, do 1517. Treći je period Lutherovo napuštanje Katoličke Crkve i širenje reformacije naukom i djelom u Njemačkoj, do 1525. Četvrta faza, koja nadilazi Lutherov život, jest politička uspostava luteranske reformacije pod apsolutnom vlašću knezova, sve do 1555. 1. - Od rođenja do hodočašćenja: Martin je rođen u Eislebenu u Saskoj, istočna Njemačka, 10. studenoga 1483., sutradan kršten po imenu sveca toga dana: Martin. Otac Hans bijaše rudar. U djetinjstvu strogo odgajan šibom iz očeve i majčine ruke, Martin osnovnu školu pohađa u Mansfeldu. Godine 1496. odlazi u Magdeburg, a 1498. u Eisenach, ...
Urban VI., papa: 1378.-1389. i Klement VII., antipapa: 1378.-1394.
Povijest Crkve

Urban VI., papa: 1378.-1389. i Klement VII., antipapa: 1378.-1394.

U Srednjem smo vijeku. U njegovu jeku. Grgur XI., sedmi i posljednji avinjonski Papa, na inzistiranje političkih i religioznih utjecajnika, 1377. godine sretno se vrati u Rim. Dani konklava. Nakon osmogodišnjega pontifikata Grgur umrije u Rimu u noći 26./27. ožujka 1378. Deset dana nakon njegove smrti zakazaše se konklave za izbor novoga Pape u Gradu, prvi put nakon 1303., tj. nakon 75 godina. Kardinala je u Rimu 16, i to 1 Španjolac, 4 Talijana i 11 Francuza. Podijeljeni su u 3 oprječne frakcije: usko grgurevsku, francusku i talijansku. A još je 7 francuskih kardinala izvan Rima (6 u Avignonu i 1 u Sarzani u pregovorima za pomirenje Papinske države i Firenze). Rimski puk, uželjevši se Svetog Oca i bojeći se da i osmi papa, bude li Francuz, ne odnese papinsku katedru u Avignon, očekivaš...