Utorak, 18 siječnja

Oznaka: posveta crkve

Posveta Lateranske bazilike
Blagdani i sveta vremena

Posveta Lateranske bazilike

Crkva 9. studenoga slavi Posvetu Lateranske bazilike, prve posvećene bazilike u kršćanskom svijetu, a riječ je o blagdanu koji nas na poseban način prisjeća značenja i dvostruke uloge pape kao zemaljskog poglavara Rimske Crkve i kao zemaljskog poglavara cijele Katoličke Crkve. Jednako nas tako podsjeća i na važnost jedinstva i zajedništva svega Božjeg Naroda koji se okuplja u svojim župnim crkvama slaveći u euharistijskom slavlju najuzvišeniju istinu - Kristovo vazmeno otajstvo. Bazilike su u antičkim vremenima bile posebne građevine namijenjene za javne poslove, a redovito su bile pravokutnog oblika, s trijemom na jednoj i apsidom na drugoj strani. Tu su se vodili trgovački, sudački i općenito javni poslovi. Prepoznavši funkcionalnu i socijalnu vrijednost bazilike, kršćani ...
Posveta crkve
Liturgika

Posveta crkve

Židovi su svake godine slavili blagdan očišćenja hrama (nakon makabejskih ratova 165. prije Kr.). I kršćani su slavili obljetnicu posvete svojih bazilika, ali su pri tome više mislili na živu zajednicu - Crkvu koja se u crkvi-zgradi okuplja. U rimskoj se liturgiji danas svake godine slavi posveta Lateranske bazilike, koja je "omnium ecclesiarum mater et caput", a u svakoj se biskupiji slavi blagdan posvete katedrale, dok svaka crkva slavi blagdan svoje posvete. Blagdan posvete crkve je blagdan Crkve-zajednice vjernika, naroda Božjega koji se u crkvi-zgradi okuplja. Stoga predslovlje veli: „U ovoj kući koju si nam dao ti izgrađuješ na svoju slavu živi hram, a to smo mi”. Prema Novom zavjetu Krist je novi hram, jer u njemu prebiva slava Očeva (Iv 17,22). I vjernici su hram Božji uk...
Slavlje posvete crkve
Liturgika

Slavlje posvete crkve

Obljetnicu posvete svoje stolne crkve Đakovačko-osječka nadbiskupija slavi 1. listopada. Misal predviđa dvije mise obljetnice posvete: jednu za misu u posvećenoj crkvi, a drugu za misu izvan posvećene crkve. U starom su se misalu te mise nalazile u zajedničkim misama i to iza zajedničkog slavlja apostola, papa, mučenika, ispovjedalaca, opata, djevica i svetih žena, a nakon toga su tek slijedila zajednička slavlja Blažene Djevice Marije. U današnjem se misalu mise obljetnice posvete crkve nalaze na samom početku zajedničkih misa. Iza toga slijede zajedničke mise Blažene Djevice Marije, mučenika, pastira, itd. Kakvo značenje ima taj pomak? Jednostavno rečeno, sadašnji misal više gleda na Crkvu-zajednicu, nego na samu crkvu-zgradu. Već se u Starom zavjetu uočava razvoj shvaćanja hra...