povijest Crkve – Vjera i djela

21ožu2020 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Crkva pred promjenama suvremenoga svijeta

Počevši od vremena humanizma i renesanse, Crkva se sa svom ozbiljnošću susreće s nekim do tada ne baš uočljivim poteškoćama, a vezuju se uz izravno odbacivanje Božjeg postojanja i autoriteta Crkve kao Kristove zaručnice i otajstva spasenja. Kroz naredna stoljeća takvi su oblici udaljavanja od božanskoga i svetoga postajali sve razvidniji i žešći, tako da su izrodili neke izričito ateističke poglede na svijet, koji su odbacivali ne samo Božje i crkvene zapovijedi, nego i sam naravni zakon. Gledajući tako plodove razvitka društva u 19. i 20. st., možemo primijetiti nastanak niza filozofsko-društveno-kulturnih pravaca i ideologija, koji su opet sa svoje strane doveli do nastanka najvećih totalitarnih režima. Svima je njima zajedničko odbacivanje Božjeg autoriteta i iskrivljeno gledanje na...

Nastavi čitati

16ožu2020 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeronauk - srednja škola

Crkva i moderno doba

Nakon razdoblja nastanka i razvitka protestantizma (16. st.), Katolička Crkva je svoj odgovor na takvo nemilo stanje dala u obliku sazivanja Tridentskog sabora (1545.-1563.) i marnog provođenja odredbi koje su na njemu donesene. Međutim, vjerski ratovi između protestanata i katolika obilježit će još nekoliko narednih desetljeća i pridonijeti da se jedni od drugih bitno udalje kako u naučavanju tako i u djelovanju. Početkom 17. st. ti ratovi prestaju, a onda se počinju javljati moderne države, među kojima će posebno mjesto zauzeti Francuska i Austrija, odnosno nešto kasnije Austro-ugarska monarhija. Kako je uloga pape u to vrijeme ponovno ojačala, novonastale moderne države žele oslabiti takav njegov utjecaj i podrediti ga svojoj vlasti, što će velikim dijelom i uspjeti, provođenjem aps...

Nastavi čitati

2ožu2020 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeronauk - srednja škola

Crkva u doba humanizma

Humanizam i renesansa pravci su u znanosti, umjetnosti i književnosti koji vraćaju ideal sretnog i ispunjenog čovjeka, a inspiraciju pronalaze u antici. Počinju se javljati u Italiji u 14. st., a protežu se i na ostale europske krajeve i otprilike traju do 16. st. Kada govorimo o humanizmu i renesansi, onda se misli na jednako vremensko razdoblje, ali se pri tom humanizam više odnosi na područje znanosti i obrazovanja, a renesansa na područje umjetnosti. Neki od važnijih europskih humanista su Erazmo Roterdamski (Pohvala ludosti), Francesco Petrarca (Kanconijer), Dante Alighieri (Božanstvena komedija), Giovanni Boccaccio (Decameron), sveti Thomas More (Utopija), Hugo Grotius (O pravu rata i mira), a od renesansnih umjetnika Leonardo da Vinci (Posljednja večera, Mona Lisa), Albrecht Dür...

Nastavi čitati

Crkva u vrijeme antike – svjedočenje mučeništvom

20sij2020 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeronauk - srednja škola

Crkva u vrijeme antike – svjedočenje mučeništvom

Prva Crkva bila je posebno svetoga života. Mnogi kršćani bili su neposredni svjedoci Kristova djela otkupljenja, a ono što su činili apostoli i prva kršćanska zajednica bitno je utjecalo na osnaženje vjere prvih nekoliko stoljeća. Tako čitamo u Djelima apostolskim da je prva kršćanska zajednica živjela iskreno zajedništvo, da su se redovito sastajali na molitvu i lomljenje kruha, da im je sve bilo zajedničko, da su se brinuli za siromašne, udovice i sve koji su na neki način ugroženi, odnosno da su bili puni Duha Svetoga. Na takav su način svojim djelovanjem polako oplemenjivali antičku kulturu, koja je do tada u moralnom smislu nerijetko bila daleko od evanđeoskih vrijednosti. Antika je pojam koji dolazi od lat. pridjeva anticuus, što znači star, a u povijesnim se okvirima odnosi na v...

Nastavi čitati

8ruj2019 Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Filozofska teologija

Fenomen “nadničarske” kritike Crkve

Povijest Crkve, ljudska povijest njezinih uspona i padova, može se promatrati i promatra se na puno različitih načina. Sociolozi, filozofi, teolozi, povjesničari, psiholozi, svatko iz svoga područja razumijeva i pristupa povijesti Crkve. U promišljanju povijesti Crkve svi oni iznose kako vlastite sudove tako i vlastite kritike na račun te povijesti. Među inim pristupima toj povijesti, razvio se i fenomen „nadničarske“ kritike Crkve. Ovaj fenomen se javlja unutar same Crkve i odnosi se na sudove o povijesti Crkve i o osoboma koje ju vode ili su je vodile. Termin „nadničarski“ dolazi od Isusove distinkcije između pastira i nadničara, gdje je pastir paradigma istinske brige i ljubavi za stado, a nadničar je paradigma istinske nebrige i nezainteresiranosti za stado. „Nadničarski“ označava...

Nastavi čitati