Utorak, 26 listopada

Oznaka: rad

Ora et labora
U sjeni krila Tvojih

Ora et labora

Sredinom srpnja u kalendaru je naznačen Blagdan svetog Benedikta. On je svetac-zaštitnik Europe ali i otac Europe. Kada je nestalo Rimsko carstvo, Europom su zavladali barbarski narodi. Lako se moglo dogoditi da znanstvena i kulturna baština Staroga svijeta bude posve urušena. To se nije dogodilo ponajviše zahvaljujući upravo svetome Benediktu i njegovim benediktincima koji su sačuvali rimsku kulturu u najširem smislu. Prisjetimo se: kulturi pripadaju na samo znanost i umjetnost, nego također poljodjelstvo, voćarstvo, stočarstvo, graditeljstvo. A kako su to benediktinci uspjeli? Jednostavno. Pripadnici grčko-rimske visoke klase smatrali su rad obvezom robova i niže klase, dok  su se oni sami bavili govorništvom, politikom, umjetnošću i dokolicom. Nasuprot tome, benediktinsko pravilo živ...
Kršćansko vrjednovanje rada
Vjeronauk - srednja škola

Kršćansko vrjednovanje rada

Rad je bitna čovjekova odrednica po kojoj razumijeva svoje ljudsko dostojanstvo. Rad je često izvor dubokog životnog zadovoljstva, ali ponekad i izraz velikoga nezadovoljstva i prokletstva. Po sebi, rad je pravo svakoga čovjeka, ali je isto tako i obveza po kojoj je dužan pridonositi boljitku svoga života, svoje obitelji i društva. Tako je rad osobi na korist, ljudima na služenje, a Bogu na slavu. Rad u Starom zavjetu U Knjizi Postanka stoji da je rad temeljna dimenzija čovjekova postojanja, a čija svrha proizlazi iz Stvoriteljeve odluke: »Jahve, Bog, uzme čovjeka i postavi ga u edenski vrt, da ga obrađuje i čuva« (Post 2,15) Po toj Stvoriteljevoj odredbi čovjek je dužan brinuti se za sva dobra na Zemlji, odnosno čovjek je svojim radom pozvan biti sustvaratelj Božji. Kao što je B...
Čovjek kao sustvaratelj
Vjeronauk - srednja škola

Čovjek kao sustvaratelj

U svakodnevnom govoru češće ne pravimo razliku između pojmova zvanje, zanimanje i poziv. Iako su nam načelno razlike poznate, dobro je podsjetiti na njih. Poziv dolazi od lat. vocatus, što znači pozvani. Može se promatrati u dva vida: kao životni poziv u svećeništvo, redovništvo, bračni ili samački život, te kao osposobljenost koju nam Bog daje po našim talentima i koje smo pozvani usavršavati. Zvanje se odnosi na stečeno obrazovanje, pa je tako netko npr. ekonomist, netko trgovac, netko liječnik, netko profesor, itd. Zanimanje može, ali ne mora biti podudarno sa zvanjem. Ono se odnosi na posao koji netko radi. Npr. netko je po zvanju ekonomist, ali ne radi u svojoj struci, nego kao trgovac. Važno je osluškivati Božji poziv i na njega odgovoriti, i kad je u pitanju stalež na koji nas B...