radni listovi – Vjera i djela

svi262020 by mr. sc. Snježana Majdandžić-GladićDan objave

Svetopisamsko tumačenje stvaranja svijeta i čovjeka

Uvod Mi ispovijedamo svoju vjeru u Stvoritelja ovim riječima: "Vjerujem u Boga Oca, Stvoritelja neba i zemlje..." Pri tome vjernik cijeni znanstvena dostignuća koja pokušavaju objasniti na koji je način nastao cjelokupan Svemir i sve što postoji, ali temeljna je istina ispovijest vjere u postojanje Boga koji je uzrok i počelo svega što postoji. O tome nam posebno govori Sveto pismo na svojim prvim stranicama, u početnim poglavljima Knjige Postanka. Te stranice pokazuju kako Sveto pismo pitanju stvaranja prilazi iz sasvim drukčije perspektive od prirodoznanstvenih tumačenja, odnosno za vjeru su u svemu tome važnija ona pitanja na koja znanost nikada neće moći odgovoriti, a to su ona koja se vezuju uz srž Božjeg postojanja i njegove biti, iz koje čovjek crpi razumijevanje uzročnosti v...

Nastavi čitati

svi212020 by mr. sc. Snježana Majdandžić-GladićDan objave

Čovjek pred pitanjem smrti i kršćanska nada u vječni život

Vjeronauk - srednja škola

Uvod Prirodno je i vlastito čovjekovu biću da osjeća određenu nelagodu pred budućnošću, jer ne zna što ga čeka u životu. Još je veća ta nelagoda, koja nerijetko prelazi u ozbiljan strah, kad je u pitanju razmišljanje o kraju života, o vlastitoj smrti ili o smrti drugih dragih osoba. Ipak, Evanđelje i učenje Crkve nas potiče da na kraj života gledamo svjetlom vjere, svjesni da je i sam Bog - Isus Krist - živio na zemlji i iskusio grozotu smrti, ali i uskrsnuo i nama otvorio vrata uskrsnuća. Upravo ta nada u uskrsnuće, koju nam je Bog darovao po Kristovoj muci i smrti, otkupivši nas od grijeha, potiče nas da na sve ono što nas čeka poslije ovoga života treba gledati očima vjere i u svjetlu svega onoga što je Krist objavio. Poslovice i misli o smrti Ljudi su uvijek pokazivali pos...

Nastavi čitati

svi192020 by mr. sc. Snježana Majdandžić-GladićDan objave

Osobna i zajednička molitva u životu Crkve

Vjeronauk - srednja škola

Uvod Svaka religija poznaje neki oblik molitve Bogu, odnosno božanstvu ili bogovima. Smisao molitve od religije do religije nije isti, a to će velikim dijelom ovisiti o poimanju Vrhovnoga bića. Kršćanska molitva je zato bitno drukčija od molitava ostalih religija jer predstavlja oblik obraćanja Trojedinom Bogu: Ocu, Sinu i Duhu Svetom, još točnije: Ocu po Sinu u Duhu Svetom. Štoviše, možemo govoriti i o različitom razumijevanju molitve unutar samog kršćanstva, pa tako shvaćanje molitve iz katoličke perspektive neće u svemu biti jednako onome iz perspektive pravoslavlja, a pogotovo se razlikuje s obzirom na protestantizam i različite sekte koje su proistekle iz njega. Nas ovdje zanima razumijevanje molitve koje proizlazi na temelju života Katoličke Crkve. Značenje i vrste molitve ...

Nastavi čitati

svi172020 by mr. sc. Snježana Majdandžić-GladićDan objave

Prirodoznanstveno tumačenje nastanka svijeta

Vjeronauk - srednja škola

Uvod Vrlo često se u svakodnevnom govoru može čuti kako su znanost i vjera oprečne jedna drugoj. Ako strogo gledamo odvojenost onoga što je predmet proučavanja znanosti i onoga što je predmet proučavanja vjere, onda bismo mogli zaključiti da one jesu bitno drukčije, ali ne i da su međusobno u suprotnosti. Jednostavno, znanost ima svoje područje istraživanja i svoje metode kako doći do znanstvenih saznanja, ali i vjera ima svoju znanost, koja se naziva teologija i koja također proučava ono što je objekt njezina istraživanja. U tom smislu, i teologija je znanstvena disciplina, pa ne može biti suprotna samoj znanosti. Može se tek uspoređivati s obzirom na one znanosti koje se baziraju na istraživanju nekih provjerljivih činjenica. Obično se u svakodnevnom govoru misli baš na te znanos...

Nastavi čitati

svi152020 by mr. sc. Snježana Majdandžić-GladićDan objave

Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Svetom pismu

Vjeronauk - srednja škola

Uvod Tijekom povijesti ljudi su uvijek pokazivali zanimanje za temu svršetka svijeta, a taj je interes posebno bio velik na prijelazima iz stoljeća u stoljeće, a još više iz tisućljeća u tisućljeće. Redovito se pri tome budio strah kod ljudi, a tome su pridonosili različiti lažni proroci i vidioci, koji su tvrdili kako imaju posebne spoznaje. I danas vidimo kako takvih lažnih proroka ima napretek, pa je razumljivo zašto ta tema pobuđuje toliko veliki interes i u naše vrijeme. Zato je važno znati što o tome kaže Sveto pismo i kako trebamo razumijevati te tekstove. Eshatologija i apokaliptika Ponajprije, valja razlikovati eshatologiju od apokaliptike. Kao pojam, eshatologija dolazi od grč. eshaton - posljednji + logia - znanost, govor, a odnosi se na kršćanski nauk o posljednjim...

Nastavi čitati

svi132020 by mr. sc. Snježana Majdandžić-GladićDan objave

Sakrament bolesničkog pomazanja – znak Božje ljubavi prema bolesnima i nemoćnima

Vjeronauk - srednja škola

Prema najjednostavnijoj i najljepšoj definiciji, sakramenti su vidljivi znakovi nevidljive Božje milosti. Oni su nam pomoć u duhovnom sazrijevanju i znak prave Božje prisutnosti. Pozvani smo sa zahvalnošću prihvatiti Božju ljubav kojom nam se daruje kroz sakramente, te preko njih napredovati u vjeri. Oni nas također osnažuju u trenucima malodušnosti, straha, bolesti i drugih neželjenih okolnosti. U tom je smislu sakrament bolesničkog pomazanja poseban izraz Božje ljubavi prema bolesnima, starima i fizički nemoćnima. Sveto pismo na puno mjesta pokazuje kako se Isus brinuo za bolesne. Tako je npr. ozdravio slijepe (usp. Mk 10,46-52; Iv 9,1-41), gluhe (ups. Mk 7,31), paralizirane (usp. Iv 5,1-18; Mk 2,1-12; Mt 8,5-13; Lk 5,17-26), liječio je oboljele od gube (usp. Mt 8,1-4; Mk 1,40-45; L...

Nastavi čitati

svi102020 by mr. sc. Snježana Majdandžić-GladićDan objave

Liturgijska godina, liturgijski prostor, liturgijska odjeća, liturgijske boje, liturgijsko posuđe i liturgijske knjige

Vjeronauk - srednja škola

Liturgijska godina Prvi i temeljni blagdan u liturgijskoj godini je nedjelja, dan Kristova uskrsnuća, a otajstvo njegova otkupljenja uprisutnjuje se na svakoj nedjeljnoj svetoj Misi. Katekizam Katoličke Crkve kaže o nedjelji ovako: Nedjelja, »dan Gospodnji«, poglaviti je dan slavljenja euharistije, jer je dan uskrsnuća. To je u pravom smislu dan liturgijske zajednice, dan kršćanske obitelji, dan radosti i počinka od posla. Dan Gospodnji je »temelj i jezgra čitave liturgijske godine« (KKC, br. 1193). Polazeći od otajstva našeg spasenja, a koje je posebno izraženo u Vazmenom trodnevlju, Crkva je tijekom povijesti iznjedrila mnoge blagdane i povezala ih u skladnu cjelinu koju nazivamo liturgijska godina. Liturgijska godina se ne ravna kalendarom građanske godine, nego započinje...

Nastavi čitati

svi82020 by mr. sc. Snježana Majdandžić-GladićDan objave

Zajedništvo s Kristom – životno iskustvo ljubavi Božje

Vjeronauk - srednja škola

Sveto pismo nas uči da je Krist došao na zemlju da nas otkupi od grijeha. Bio je poslušan Očevoj volji do smrti na križu. Sve je njegovo poslanje bilo poslanje silne ljubavi za nas grešnike. Ponizio se do te mjere da bude potpuno prezren i ismijan, dozvolio je da ga mi, njegova stvorenja, vrijeđamo i ubijemo. Koliko god razmišljali o toj silnoj Kristovoj ljubavi, nikada je nećemo moći istinski razumjeti, niti ćemo ikada moći dovoljno zahvaliti Bogu na tolikom neprocjenjivom daru. Unatoč tolikoj Božjoj ljubavi, Kristov je život od samog njegovog rođenja bio jednima znak protivljenja, drugima prihvaćanja. Jedni su živjeli od milosnog iskustva Božje blizine u Isusu Kristu, drugi ga nipošto nisu prihvaćali. I danas je slično. Već kod Isusova rođenja vidimo one koji su u njemu prepoznali ...

Nastavi čitati

tra202020 by mr. sc. Snježana Majdandžić-GladićDan objave

Očekivanja budućnosti i odnos prema vremenu

Vjeronauk - srednja škola

Svaki čovjek ima određena očekivanja pred budućnošću. Ponekad pri tome misli na skoru budućnost, ono što očekuje da bi se moglo dogoditi već danas, sutra, za mjesec dana, za godinu, za 5 ili 20 godina itd., a ponekad misli na budućnost i sudbinu cijelog čovječanstva i svijeta. Neki ljudi žive u stalnoj tjeskobi i strahu od onoga što im donosi budućnost, dok se drugi uopće ne brinu ni za sadašnjost ni za budućnost. S obzirom da su te dvije krajnosti često prisutne, važno je da vjernik razumije Božju ulogu u našim životima i u životu svih ljudi. Naime, vjernik treba u svemu otkrivati Božju Providnost, tj. vjerovati da Bog upravlja i njegovim životom i cijelim čovječanstvom. To ne znači da zato može biti neodgovoran, nego naprotiv, treba pokazati suradnju s Bogom i svoju odgovornost pred ...

Nastavi čitati

tra152020 by mr. sc. Snježana Majdandžić-GladićDan objave

Eutanazija i učenje Katoličke Crkve

Vjeronauk - srednja škola

U današnje se vrijeme sve više čuju glasovi kako bi trebalo ozakoniti eutanaziju (što su i učinile neke zemlje), pozivajući se prije svega na samilost prema neizlječivo bolesnima i starima, tvrdeći kako su njihovi životi u takvim situacijama potpuno besmisleni i ispod bilo koje razine ljudskog dostojanstva. No, je li time eutanazija moralno opravdana, ili bismo ipak trebali vidjeti i neke druge okolnosti koje eutanaziju pokazuju i u nekom drukčijem svjetlu? < 1. Pojam i povijesni pregled eutanazije Riječ eutanazija dolazi od grč. eu - blaga, dobra i thanatos - smrt. Kao pojam, prvi ju je upotrijebio Francis Bacon (1561.-1626.) u svom djelu Novum organum - 1620. god. Doslovno prevedeno značila bi blagu smrt, ali u svakodnevnom govoru označava ubojstvo starih i bolesnih iz milo...

Nastavi čitati