Oznaka: radni listovi

Odnos vjere i znanosti
4lip2020 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Odnos vjere i znanosti

Uvod Nerijetko se može čuti kako su vjera i znanost u suprotnosti. Pri tome tu tvrdnju posebno ističu oni koji ne vjeruju u Boga, a time obično žele istaknuti nadmoć znanosti u odnosu na vjerovanje, prikazujući vjeru u Boga infantilnom fantazijom primitivnih osoba. S druge strane, u vjerničkim se pak krugovima želi istaknuti kako su vjera i znanost komplementarne i kako među njima nema sukoba. Kojiput se takvo naglašavanje da među njima nema suprotnosti može činiti i neuvjerljivo, odnosno naglašeno s ciljem kako bi se vjera branila i kako bi se dokazalo kako i ona ima svoju određenu vrijednost, koja nije ništa manja od vrijednosti znanosti. Zapravo, stvari se mogu gledati višestruko, tako da je pod određenim kutom vjera podređena znanosti, pod određenim kutom one su komplementarne i...
Nastavi čitati
Svetopisamsko tumačenje stvaranja svijeta i čovjeka
26svi2020 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Svetopisamsko tumačenje stvaranja svijeta i čovjeka

Uvod Mi ispovijedamo svoju vjeru u Stvoritelja ovim riječima: "Vjerujem u Boga Oca, Stvoritelja neba i zemlje..." Pri tome vjernik cijeni znanstvena dostignuća koja pokušavaju objasniti na koji je način nastao cjelokupan Svemir i sve što postoji, ali temeljna je istina ispovijest vjere u postojanje Boga koji je uzrok i počelo svega što postoji. O tome nam posebno govori Sveto pismo na svojim prvim stranicama, u početnim poglavljima Knjige Postanka. Te stranice pokazuju kako Sveto pismo pitanju stvaranja prilazi iz sasvim drukčije perspektive od prirodoznanstvenih tumačenja, odnosno za vjeru su u svemu tome važnija ona pitanja na koja znanost nikada neće moći odgovoriti, a to su ona koja se vezuju uz srž Božjeg postojanja i njegove biti, iz koje čovjek crpi razumijevanje uzročnosti v...
Nastavi čitati
Čovjek pred pitanjem smrti i kršćanska nada u vječni život
21svi2020 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Čovjek pred pitanjem smrti i kršćanska nada u vječni život

Uvod Prirodno je i vlastito čovjekovu biću da osjeća određenu nelagodu pred budućnošću, jer ne zna što ga čeka u životu. Još je veća ta nelagoda, koja nerijetko prelazi u ozbiljan strah, kad je u pitanju razmišljanje o kraju života, o vlastitoj smrti ili o smrti drugih dragih osoba. Ipak, Evanđelje i učenje Crkve nas potiče da na kraj života gledamo svjetlom vjere, svjesni da je i sam Bog - Isus Krist - živio na zemlji i iskusio grozotu smrti, ali i uskrsnuo i nama otvorio vrata uskrsnuća. Upravo ta nada u uskrsnuće, koju nam je Bog darovao po Kristovoj muci i smrti, otkupivši nas od grijeha, potiče nas da na sve ono što nas čeka poslije ovoga života treba gledati očima vjere i u svjetlu svega onoga što je Krist objavio. Poslovice i misli o smrti Ljudi su uvijek pokazivali pos...
Nastavi čitati
Istina će vas osloboditi
21svi2020 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Istina će vas osloboditi

Istina je jedna od najuzvišenijih vrjednota i vrlo važan teološki pojam. Iako se često o istini govori na jednostavan način, uspoređujući ju s neistinom, ona nam otkriva jedan vrlo duboki svijet smisla postojanja i upućuje nas na razmišljanje o ozbiljnosti ovoga života i uzvišenosti vječnoga. Istina se tako po svom sadržaju podudara s onim što Sveto pismo naziva Mudrost (velikim slovom), a riječ je o nečemu što pripada Bogu i što Bog dijeli onima koji mu se svim srcem predaju. Drugim riječima, istina je najdublje spoznanje Boga kao milosrdnog Oca koji nas neizmjerno ljubi i koji je iz te silne ljubavi poslao na Zemlju svoga Sina Jedinorođenca da nas otkupi od grijeha. Razumjeti razloge zašto to Bog čini znači ući barem donekle u dubinu Božje Mudrosti i Istine. Bog koji je svemoguć i koj...
Nastavi čitati
Hoditi u istini – 8. Božja zapovijed
20svi2020 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Hoditi u istini – 8. Božja zapovijed

Prema jednoj od definicija, a koja se pripisuje grčkom filozofu Aristotelu (4. st. pr. Kr.), istina je „slaganje zbilje s onim što je u našem umu“. Drugim riječima, kada imamo nekakav svoj stav o nečemu, neku svoju istinu, a netko drugi na to gleda sasvim drukčijim očima, onda ne možemo govoriti o istini u punom smislu riječi, jer barem jedna, a možda i obje strane moraju biti u krivu. Primjerice, neki čvrsto vjeruju da život počinje začećem, dok drugi to niječu, što znači da ne mogu i jedni i drugi biti u pravu. U tom svjetlu, istina je kompleksan pojam, a koji je u okviru današnjih životnih vrijednosti još dodatno teško shvatiti i primijeniti u svakodnevicu.   Mi smo kao vjernici uvijek pozvani na istinu gledati u svjetlu onoga što nam govori Sveto pismo i uči Crkva, pa se tako može r...
Nastavi čitati
Osobna i zajednička molitva u životu Crkve
19svi2020 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Osobna i zajednička molitva u životu Crkve

Uvod Svaka religija poznaje neki oblik molitve Bogu, odnosno božanstvu ili bogovima. Smisao molitve od religije do religije nije isti, a to će velikim dijelom ovisiti o poimanju Vrhovnoga bića. Kršćanska molitva je zato bitno drukčija od molitava ostalih religija jer predstavlja oblik obraćanja Trojedinom Bogu: Ocu, Sinu i Duhu Svetom, još točnije: Ocu po Sinu u Duhu Svetom. Štoviše, možemo govoriti i o različitom razumijevanju molitve unutar samog kršćanstva, pa tako shvaćanje molitve iz katoličke perspektive neće u svemu biti jednako onome iz perspektive pravoslavlja, a pogotovo se razlikuje s obzirom na protestantizam i različite sekte koje su proistekle iz njega. Nas ovdje zanima razumijevanje molitve koje proizlazi na temelju života Katoličke Crkve. Značenje i vrste molitve...
Nastavi čitati
Prirodoznanstveno tumačenje nastanka svijeta
17svi2020 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Prirodoznanstveno tumačenje nastanka svijeta

Uvod Vrlo često se u svakodnevnom govoru može čuti kako su znanost i vjera oprečne jedna drugoj. Ako strogo gledamo odvojenost onoga što je predmet proučavanja znanosti i onoga što je predmet proučavanja vjere, onda bismo mogli zaključiti da one jesu bitno drukčije, ali ne i da su međusobno u suprotnosti. Jednostavno, znanost ima svoje područje istraživanja i svoje metode kako doći do znanstvenih saznanja, ali i vjera ima svoju znanost, koja se naziva teologija i koja također proučava ono što je objekt njezina istraživanja. U tom smislu, i teologija je znanstvena disciplina, pa ne može biti suprotna samoj znanosti. Može se tek uspoređivati s obzirom na one znanosti koje se baziraju na istraživanju nekih provjerljivih činjenica. Obično se u svakodnevnom govoru misli baš na te znanost...
Nastavi čitati
Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Svetom pismu
15svi2020 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Svetom pismu

Uvod Tijekom povijesti ljudi su uvijek pokazivali zanimanje za temu svršetka svijeta, a taj je interes posebno bio velik na prijelazima iz stoljeća u stoljeće, a još više iz tisućljeća u tisućljeće. Redovito se pri tome budio strah kod ljudi, a tome su pridonosili različiti lažni proroci i vidioci, koji su tvrdili kako imaju posebne spoznaje. I danas vidimo kako takvih lažnih proroka ima napretek, pa je razumljivo zašto ta tema pobuđuje toliko veliki interes i u naše vrijeme. Zato je važno znati što o tome kaže Sveto pismo i kako trebamo razumijevati te tekstove. Eshatologija i apokaliptika Ponajprije, valja razlikovati eshatologiju od apokaliptike. Kao pojam, eshatologija dolazi od grč. eshaton - posljednji + logia - znanost, govor, a odnosi se na kršćanski nauk o posljednjim...
Nastavi čitati
Sakrament bolesničkog pomazanja – znak Božje ljubavi prema bolesnima i nemoćnima
13svi2020 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Sakrament bolesničkog pomazanja – znak Božje ljubavi prema bolesnima i nemoćnima

Prema najjednostavnijoj i najljepšoj definiciji, sakramenti su vidljivi znakovi nevidljive Božje milosti. Oni su nam pomoć u duhovnom sazrijevanju i znak prave Božje prisutnosti. Pozvani smo sa zahvalnošću prihvatiti Božju ljubav kojom nam se daruje kroz sakramente, te preko njih napredovati u vjeri. Oni nas također osnažuju u trenucima malodušnosti, straha, bolesti i drugih neželjenih okolnosti. U tom je smislu sakrament bolesničkog pomazanja poseban izraz Božje ljubavi prema bolesnima, starima i fizički nemoćnima. Sveto pismo na puno mjesta pokazuje kako se Isus brinuo za bolesne. Tako je npr. ozdravio slijepe (usp. Mk 10,46-52; Iv 9,1-41), gluhe (ups. Mk 7,31), paralizirane (usp. Iv 5,1-18; Mk 2,1-12; Mt 8,5-13; Lk 5,17-26), liječio je oboljele od gube (usp. Mt 8,1-4; Mk 1,40-45; Lk...
Nastavi čitati
Liturgijska godina, liturgijski prostor, liturgijska odjeća, liturgijske boje, liturgijsko posuđe i liturgijske knjige
10svi2020 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Liturgijska godina, liturgijski prostor, liturgijska odjeća, liturgijske boje, liturgijsko posuđe i liturgijske knjige

Liturgijska godina Prvi i temeljni blagdan u liturgijskoj godini je nedjelja, dan Kristova uskrsnuća, a otajstvo njegova otkupljenja uprisutnjuje se na svakoj nedjeljnoj svetoj Misi. Katekizam Katoličke Crkve kaže o nedjelji ovako: Nedjelja, »dan Gospodnji«, poglaviti je dan slavljenja euharistije, jer je dan uskrsnuća. To je u pravom smislu dan liturgijske zajednice, dan kršćanske obitelji, dan radosti i počinka od posla. Dan Gospodnji je »temelj i jezgra čitave liturgijske godine« (KKC, br. 1193). Polazeći od otajstva našeg spasenja, a koje je posebno izraženo u Vazmenom trodnevlju, Crkva je tijekom povijesti iznjedrila mnoge blagdane i povezala ih u skladnu cjelinu koju nazivamo liturgijska godina. Liturgijska godina se ne ravna kalendarom građanske godine, nego započinje 1. ...
Nastavi čitati