Četvrtak, 2 prosinca

Oznaka: sakrament ispovijedi

Posljedice COVID-mjera na pohađanje svete Mise i pristupanje sakramentu ispovijedi
Između srca i razuma

Posljedice COVID-mjera na pohađanje svete Mise i pristupanje sakramentu ispovijedi

Mnogostruke su posljedice koje se sve više i sve ozbiljnije osjećaju u Crkvi nakon privremenog prestanka slavlja svetih Misa s narodom u ožujku 2020. god., a čini nam se da će se najbolnije odraziti na sakrament ispovijedi. Ponekad dopru do javnosti podaci da ima župa u kojima se, bez obzira na epidemiološke mjere, nije ništa bitno promijenilo na liturgijskom, pastoralnom i katehetskom području, odnosno da se u nekim crkvama redovito slave svete Mise bez ikakvih ograničenja, održavaju župne kateheze i manje-više sve ide nekakvim svojim normalnim tijekom, ali saznaje se i s druge strane da ima župa u kojima se provode vrlo restriktivne mjere, zbog kojih je sakramentalni i općenito pastoralni život bitno oslabljen.  Čini nam se da je važno javno isticati utjecaj tih mjera na duhovni život...
Optužujuće i milosno kršćanstvo
Kroz filozofsku prizmu

Optužujuće i milosno kršćanstvo

Fenomenologiju bismo mogli ovdje opisati kao način kako razumijemo određena iskustva. Postoji širok spektar osjećaja, intuicija, uvida koji obilježavaju neko određeno iskustvo. Uzmimo fizičku bol. Recimo glavobolju. Glavobolja ima svoju fenomenologiju, način na koji razumijemo glavobolju i razlikujemo je od drugih iskustava. Mogli bismo reći da svako iskustvo koje iskusimo ima svoju vlastitu fenomenologiju. I kršćansko iskustvo ima svoju fenomenologiju. Recimo nešto o dva takva iskustva. Iskustvo grijeha. Grijeh ima svoju fenomenologiju. Grijeh je optužujući, očajni i udaljavajući fenomen. Optužba, očaj i udaljavanje temelj su fenomenologije grijeha. Fenomen optužbe javlja se kao subjektivna optužba kada kršćanin sebe uvjerava da nikad neće biti dovoljno moralan. Fenomen optužbe prat...
Ispit savjesti [video]
Lectio Brevis

Ispit savjesti [video]

Sama riječi „ispit“ znači nešto ispitati, postavljati nekakva pitanja ili nešto dovesti u pitanje. U ovom se slučaju ispituje naša savjest, no istovremeno savjest je ta koja ujedno i postavlja pitanja. Što sad to konkretno znači?
Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga
Vjeronauk - srednja škola

Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga

Bog nam svoju ljubav i svoje milosrđe pokazuje na puno načina, od toga da smo stvoreni na Njegovu sliku, preko toga da nas je Krist otkupio svojim vazmenim otajstvom, do toga da se njegovom milošću možemo s punim pravom nazivati djeca Božja i s nepokolebljivom nadom očekivati radost vječnoga života. No, sve se to ponekad može činiti odveć teškim razumjeti i iskreno prihvatiti, a onda se ni Božja ljubav ni Njegovo milosrđe vjerojatno neće doživjeti ni približno u onom svjetlu kakvom nas Bog obasiplje. No, zato će se mnogi složiti s tim da se iskustvo milosrdnoga Boga može snažno iskusiti u sakramentu ispovijedi. U njemu, naime, nevidljivi Bog postaje itekako nazočan u srcu skrušena grešnika, jer može osjetiti silinu Božjeg milosrđa u oproštenju grijeha. Čovjek istina ima slobodu činiti ...
Obraćenje zemlji i povratak u kuću Očevu
Iz brige za zajednički dom

Obraćenje zemlji i povratak u kuću Očevu

Uvriježeni je običaj kršćana ispovijedati osobne grijehe i za njih se pokajati osobito u pripremi za velike blagdane kao što su Velika Gospa, Božić i Uskrs. Budući da je Crkva pozvana poučavati vjernike o sakramentima koje vjernici primaju i s radošću slave za spas svoje duše i dobrobit svoje zajednice čini se potrebnim razmotriti nužnosti uključivanja ekološkog obraćenja u ispitivanje samih sebe prigodom priprave za sakrament Pomirenja. Sakrament Pomirenja jedan je od važnih momenata u podizanju svijesti da je odgovornost i briga za stvorenja (kršćanska) dužnost svake osobe, a napose vjernika koji traži pomirenje s Bogom i ljudima. Ekološki grijeh i primjerena pokora Često ne smatramo da su pitanja o odgovornom ponašanju prema prirodi važna u pripravi za osobnu ispov...
Pokornička slavlja u liturgijskoj praksi
Liturgika

Pokornička slavlja u liturgijskoj praksi

Uvod Jedan revni njemački župnik i moj poznanik našao se na godišnjem odmoru u Mađarskoj, negdje na Blatnom jezeru. Budući da nije znao mađarski, otišao je na nedjeljnu misu kao običan vjernik. Kako ništa nije razumio – priznao je – za vrijeme mise se obazirao lijevo i desno i zapazio kako se vjernici ispovijedaju. Kakav već jest – Nijemac – gledao je na sat i uočio da su takve ispovijedi trajale 3-4 minute. I onda se hvatao za glavu i pitao: „Kakva je to degradacija sakramenta?“ No, s druge strane, taj isti župnik u Njemačkoj brižno je njegovao pokornička slavlja (Bußgottesdienst). Za Božić i Uskrs revno bi pripravljao vodič za takva slavlja s uvodom, čitanjima, psalmima s notama, meditacijama, ispitom savjesti, molitvom za oproštenje grijeha… Crkva je bila puna, bogoslužje...
Projekt “Reset” – još jedan projekt koji obezvrjeđuje sakrament pomirenja
Između srca i razuma

Projekt “Reset” – još jedan projekt koji obezvrjeđuje sakrament pomirenja

Onaj tko iole pozornije prati utjecajnije katoličke portale, radio-postaje, a u novije vrijeme i, za sada jedinu, TV kuću, može uočiti kako se među njima može pronaći poveći broj onih koji sve češće nude takve sadržaje koji se mogu označiti kao neusklađeni s naukom i djelovanjem Katoličke Crkve, ili barem s nedovoljno jasni. O tome smo napisali već nekoliko tekstova, a temeljni izvor takvog djelovanja vjerojatno nije ni necrkvenost onih koji to čine ni njihovo namjerno udaljavanje od zasada vjere Katoličke Crkve, nego nedovoljna budnost i nekritičko prihvaćanje onoga što nam u sve većim valovima dolazi iz protestantizma, posebno pentekostalizma. Tome bitno pridonosi slaba ili nikakva teološka izobraženost solidnog broja novinara i urednika (i vlasnika), koji imaju samostalnost u pisanju...
Česta ispovijed
Liturgika

Česta ispovijed

U vrijeme dugih i koji puta napornih božićnih ili uskrsnih ispovijedi uvijek nam se iznova javlja pitanje o smislu i potrebi čestih ispovijedi. Svećenici – pogotovo mlađi – koji puta imaju dojam da se redovito ispovijedaju oni vjernici koji to zapravo i ne bi trebali činiti a, nasuprot tome, vrlo rijetko ili nikako oni kojima bi to bilo itekako potrebno. K tome, neki imaju ispovjednici i čisto moralno-pravni problem: može li svećenik uopće podijeliti odrješenje osobi koja zapravo i nema materije, tj. osobi koja nije u ispovijedi rekla ništa što bi se moglo klasificirati kao grijeh. Kao što redovito činimo, bit će korisno vratiti se u prošlost. 1. Povijesni razvoj Koji puta su nam duhovnici nametali osjećaj krivnje ili manje vrijednosti spominjući kako se veliki sveci ...
Sakrament pomirenja (opet) na prekretnici?
Liturgika

Sakrament pomirenja (opet) na prekretnici?

Liturgijska je reforma poslije Drugog vatikanskog sabora u praksi polučila velike rezultate. Još nas ima dosta koji se toga sjećamo. Što god neki govorili, ipak je velika i sjajna promjena u euharistijskom slavlju to da sav puk može djelatno sudjelovati i to na narodnom jeziku. Ipak je velika i značajna promjena ponovno otkrivanje slavlja Božje riječi u bogoslužju općenito. Mnogi liturgijski tekstovi sadržajem i teološkim bogatstvom daleko nadmašuju prethodne liturgijske knjige. Međutim, kada je u pitanju sakrament pomirenja, stvar postaje kompleksna, gotovo dvojbena. Naime, novi Red pokore naglašava važnost pokorničkog bogoslužja, dakle, zajedničkog slavlja ovog sakramenta, kao što se to svuda u bogoslužju naglašava. Na, za uvod spomenimo samo ovaj paradoks. Tamo gdje ta slavlja baš i...
Obrasci sakramentalnog odrješenja u tradiciji Crkve
Liturgika

Obrasci sakramentalnog odrješenja u tradiciji Crkve

Bogoslužje sakramenta pomirenja razvijalo se tijekom povijesti. Crkva se veoma rano susrela s činjenicom da su neki njezini članovi ozbiljno i teško sagriješili, a najvećim su se grijesima smatrali idololatrija (otpad od vjere), ubojstvo i preljub. U počecima je i izvršenje pokore i samo slavlje pomirenja bilo javno, a kasnije se sve više ovaj sakrament slavio privatno. Pri tomu su se formule odrješenja razvijale od deprekativnih i opširnih, do indikativnih i kratkih. 1. Kanonska pokora Kao što je poznato, sve do 7. st. postojala je takozvana kanonska pokora. Vjernik koji bi počinio teške grijehe koji su potpadali pod takvu pokoru, morao je kroz više godina činiti javnu pokoru da bi na Veliki četvrtak bio pomiren. Takva se pokora mogla slaviti samo jednom u životu, ...