Oznaka: sakrament krsta

Darovi milosnoga života i zajedništva: sakrament krsta i sakrament potvrde
Vjeronauk - srednja škola

Darovi milosnoga života i zajedništva: sakrament krsta i sakrament potvrde

Bog nam svoju milost pokazuje na različite načine, a posebno u sakramentima. Prema davno definiranoj, najjednostavnijoj i prilično obuhvatnoj definiciji, sakramenti su vidljivi znakovi nevidljive Božje milosti, odnosno takvi izvanjski znakovi u kojima Bog čovjeku daruje svoju posebnu naklonost i ljubav. U Katoličkoj Crkvi postoji sedam svetih sakramenata, a to su: krst (krštenje), potvrda, euharistija, pomirenje, bolesničko pomazanje, sveti red i ženidba. Prva tri sakramenta nazivaju se sakramenti inicijacije, jer nas uvode u kršćanstvo. Pomirenje i bolesničko pomazanje spadaju u sakramente ozdravljenja, a sveti red i ženidba u sakramente koji su u službi zajednice. Sakrament krsta i sakrament potvrde su takvi sakramenti u kojima se vjernici osnažuju na osobnoj razini, odnosno po sakra...
Povijesni pregled nauke o krstu od otačkih vremena do Tridentskog sabora
Liturgika

Povijesni pregled nauke o krstu od otačkih vremena do Tridentskog sabora

1. Vrijeme prije Ciprijana Didaché već opisuje nešto od obreda (krštenje uranjanjem i krštenje polijevanjem). Tertulijan i Hipolit početkom 3. st. već zahtijevaju priznavanje grijeha prije krštenja. Tertulijan poznaje blagoslov krsne vode i općenito naglašava važnost znakova, osobito važnost vode (nije voda po sebi djelotvorna, nego Duh koji po njoj djeluje). Justin govori o novom stvaranju, preporođenju u Kristu. Klement Aleksandrijski bogatstvo krštenja prikazuje u slikama: kršten = prosvijetljen = posinovljen = savršen = besmrtan. Origen promatra krštenje u stvarnosti i u nagovještaju. Tako je npr. prijelaz Izabranog naroda preko Crvenog mora tip, nagovještaj, slika spasenja koje se događa po krštenju. Origen nadalje naglašava važnost vjernosti krsnim zavjetima. 2. Ciprijan i spor ...
Krštenje u judeokršćanskim spisima
Liturgika

Krštenje u judeokršćanskim spisima

1. Didaché – Upute apostolske »1. Što se pak tiče krštenja, ovako krstite: pošto ste sve to prije izrekli u živoj vodi krstite u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. 2. Ako li nemaš živu vodu, krsti u drugoj vodi; ako ne možeš u hladnoj, onda u toploj. 3. Ukoliko nemaš ni jednu ni drugu, triput izlij vodu po glavi u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. 4. Prije krštenja neka posti i krstitelj i krštenik, a ako mogu i ostali. Kršteniku naloži da jedan ili dva prethodna dana posti.«[1] Pošto ste sve to prije izrekli odnosi se na nauku o dvama putovima koju Didaché donosi na samom početku i ona je kasnije umetnuta, što znači da se u to vrijeme krsna kateheza nije održavala prije krštenja, nego poslije. Nadalje, trinitarna formula – poput navoda iz Matejeva evanđelja – ne znači nužno obrednu formulu...
Krštenje djece pod misom
Liturgika

Krštenje djece pod misom

Euharistija je culmen et fons, vrhunac i izvorište svekolike liturgije i svakog sakramenta. Zato je – pogotovo u obnovljenoj liturgiji – hvalevrijedno pojedina bogoslužja slaviti pod misom. Time se pokazuje veza svakog slavlja – pogotovo sakramentalnog – s euharistijom. Time se, osim toga, ponajbolje očituje eklezijalnost svakoga slavlja, jer se ono ostvaruje u zajedništvu vjernika koji u tome dvostrukom slavlju sudjeluju. Međutim, ako se takva slavlja pod misom preporučuju, ne znači da su ona uvijek nužna ili prikladna. O tome govore liturgijski propisi ali i pastoralna razboritost, kako ćemo kasnije vidjeti. Iako su liturgijske odredbe jasno iznesene u prethodnim napomenama pojedinih liturgijskih knjiga, ipak u praksi uočavamo neke poteškoće i nejasnoće. Vjerujem da će biti koris...
Sakrament krštenja (pravni vid)
Crkveno pravo

Sakrament krštenja (pravni vid)

Narav i učinci sakramenta krštenja Krštenje ili krst je sakrament ustanovljen od Isusa Krista, a njime se čovjek u kupelji krsne vode božanskom milošću čisti ili oslobađa od grijeha, najprije istočnoga a također i svih počinjenih osobno, te duhovno preporađa na novi život u Kristu, suobličuje se Kristu i postaje članom Božjega naroda ili Crkve (usp. kan. krštenje849). O važnosti krštenja za spasenje ljudi Krist je kazao: “Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se’’ (Mk 16,16); a isto tako: “Ako se tko ne rodi iz vode i Duha, ne može ući u kraljevstvo Božje’’ (Iv 3,5). A tko nije primio krštenja ne može pristupiti ni ostalim sakramentima: potvrdi, presvetoj euharistiji, pokori, bolesničkom pomazanju, svetom redu i ženidbi. Krštenje utiskuje krštenoj osobi neizbrisivi biljeg i...
Negdašnji obrednici, korišteni na području današnje istočne Hrvatske i Srijema (4): Pastoralno-liturgijski naglasci sakramenta krsta
Liturgika

Negdašnji obrednici, korišteni na području današnje istočne Hrvatske i Srijema (4): Pastoralno-liturgijski naglasci sakramenta krsta

Uvod Svaki od obrednika korištenih na području današnje istočne Hrvatske i Srijema prije Drugog vatikanskog sabora donosi više podnaslova unutar govora o sakramentu krsta. Većim su dijelom to isti tekstovi, no ima i nekih manjih odstupanja, što će biti jasno uočljivo iz pregleda koji slijedi. Najprije ćemo pružiti prikaz onih odredbi koje su bile propisane za služenje sakramenta krsta, a potom i redom sve obrede koje pronalazimo u svima ili nekom od obrednika. 1. Uvodne napomene o krštenju Obrednik pape Pavla V. iz 1614. god. najprije, u skladu s odlukama Tridentskog sabora i ondašnjom rubricističkom teologijom, donosi mnoge detaljne i izričite odredbe koje se moraju obvezno poštivati, a u potpunosti ih preuzimaju krajevni obrednici,[1] dok će tek manje izmjene biti vidljive u Rimskom o...