»Svi smo jednim Duhom napojeni.« (1 Kor 12,13)
Shadow

Oznaka: srijemski mučenici

Liturgijski spomen svetog Sinerota

Liturgijski spomen svetog Sinerota

Blagdani i sveta vremena, Liturgika
Liturgijski spomen svetog Sinerota uvršten je u sve dosadašnje Vlastite misale. U prva dva[1] se slavio 23. veljače, u onom iz 1967.[2] i 1968.[3] 21. veljače, a današnjem[4] 24. veljače. Promjena dana je razumljiva: u važećem Rimskom kalendaru 21. veljače je sveti Petar Damiani, 23. veljače sv. Polikarp, a 24. veljače je ostao slobodan nakon što je reformom kalendara iz 1969. s tog datuma blagdan sv. Matije premješten na 14. svibnja. Pronašli smo da je taj datum slavlja još 1972. predložio i jednako obrazložio i J. Benković.[5] 1. Biografski podaci O sv. Sinerotu naš Časoslov zbijeno izvještava: Grk, nastanjen u Sirmiju. Krio se za vrijeme Dioklecijanova progonstva. Uhićen posredovanjem jedne raskalašene žene koju je istjerao iz vrta, u kojem je očekivala ljubav...
Sveti Simforijan, Klaudije, Nikostrat, Kastor i Simplicije – fruškogorski mučenici

Sveti Simforijan, Klaudije, Nikostrat, Kastor i Simplicije – fruškogorski mučenici

Blagdani i sveta vremena, Liturgika
1. Biografski podaci Vlastiti časoslov Đakovačke i Srijemske biskupije lapidarno izvješćuje: Klesari u fruškogorskim kamenolomima mučeni pod Dioklecijanom 304. god., jer nisu htjeli izraditi kip jednog idola. Utopljeni su u Savi. U Crkvi poznati pod imenom Četvorica okrunjenih.[1] Radi se, međutim, o petorici kipara. Oni su, prema legendama, odbili isklesati kip boga Eskulapa, zato su u olovnim škrinjama bili bačeni u Savu. Njihov je kult prenesen u Rim, tako da se govorilo o rimskim mučenicima zvanih Četvorica okrunjenih.[2] Naime, kada su kasnije zbog barbarskih provala i njihove moći prenesene u Rim, ispostavilo se da ih se u Rimu već časti kao četvoricu rimskih mučenika.[3] Danas je, međutim, općenito prihvaćeno da se radi o srijemskim (fruškogorskim) mučenicima.[4] Zaštitnici...
Liturgijski spomen svih srijemskih mučenika

Liturgijski spomen svih srijemskih mučenika

Blagdani i sveta vremena, Liturgika
1. Povijest Ovaj se blagdan prvi puta pojavljuje u Vlastitom misalu Đakovačke i Srijemske biskupije 1967. i slavio se 5. studenoga, jednako kao i u današnjem Vlastitom misalu.[1] Zajedničko slavljenje svih srijemskih mučenika naš Vlastiti časoslov ovako obrazlaže[2]: Osim svetih mučenika koji se u nas pojedinačno slave, vrijedno je spomenuti među srijemskim mučenicima sv. Bazilu,[3] djevicu, sv. Sedam Djevica[4], sv. Inocenta sa Sabacijom i drugih 30 mučenika,[5] sv. Donata i Fortunata[6], sv. 16 mučenika,[7] sv. Agripina, Sekunda s drugovima,[8] sv. mučenike iz Murse,[9] te sv. Fruškogorske mučenike poznate u Crkvi kao Četvorica okrunjenih.[10] Danas svetkujemo  jednim blagdanom sve svete mučenike srijemske Panonije. Časoslov, dakle, izrijekom nabraja mučenike koji već imaju svoj...
Srijemski mučenici – vlastite mise nekih mjesta

Srijemski mučenici – vlastite mise nekih mjesta

Blagdani i sveta vremena, Liturgika
U našem važećem Vlastitom misalu[1] misna slavlja svetaca podijeljena su u dvije skupine: za sve crkve i vlastite mise nekih mjesta. Da se podsjetimo (navest ćemo samo slavlja srijemskih mučenika): Za sve crkve: Anastazija – 15. siječnja; Sinerot – 24. veljače; Montan i Maksima – 26. travnja; Irenej – 6. svibnja; Euzebije i Polion – 29. svibnja; Kvirin – 4. lipnja; Urzicin – 17. kolovoza; Dimitrije – 26. listopada; Svi sveti srijemski mučenici – 5. studenoga.[2] Vlastite mise nekih mjesta: Hermilo i Stratonik – 13. siječnja (Zemun i Novi Beograd); Sveti mučenici Osijeka i Panonije – 20. veljače (Osijek 8); Agripin i Sekundo – 19. srpnja (Srijemska Mitrovica); Bazila – 30. kolovoza (Srijemska Mitrovica); Simforijan, Klaudije, Nikostrat, Kastor i Simpl...
Liturgijski spomen svetog Dimitrija

Liturgijski spomen svetog Dimitrija

Blagdani i sveta vremena, Liturgika
Liturgijski spomen svetog Dimitrija, zaštitnika Srijemske biskupije, uvršten već u prvi proprij Đakovačke i Srijemske biskupije 1885.[1] Ovaj misal donosi trinaest spomena srijemskih mučenika, od kojih samo za sv. Dimitrija donosi cijelu misu, tj. čitanja i molitve.[2] Za sve ostale mučenike upućuje se na zajednička slavlja iz redovnog misala. Ista se misa na blagdan sv. Dimitrija nepromijenjena donosi i u dva sljedeća izdanja proprija.[3] U svom nacrtu za obnovljeni proprij Jakov Benković predlaže iste molitve i isto prvo čitanje kao u prethodnim proprijima. Kao novost predlaže psalam 34,2 (33,2 Vg), te umjesto dosadašnjeg Lk 14,26-33 ("Dođe li tko meni, a ne mrzi svoga oca…") predlaže evanđelje Mt 10,26-33 ("Ne bojte se, dakle. Ništa nije skriveno, što se neće otkriti…).[4] Današnji Vl...