Petak, 17 rujna

Oznaka: sv. Ivan Zlatousti

Povijest katoličkoga učenja o pobačaju
Moralka

Povijest katoličkoga učenja o pobačaju

Hamurabijev zakonik (1793.–1750. prije Krista, tj. prije gotovo četiri tisućljeća) u drevnoj Mezopotamiji kažnjavao je pobačaj, makar nesvojevoljan i slučajan. Plod u majčinoj utrobi štiti se od udarca izvana koji bi mogao prouzročiti pobačaj. Pod zakonskom je zaštitom plod ne samo slobodne žene nego i ropkinje. Počinitelj se kažnjava novčanom kaznom od dva do deset šekela srebra.[1] Tako prema člancima 209.–210.: „Ako tko udari kćer plemića i učini da pobaci, platit će deset šekela za njezin izgubljeni plod. Ako ona umre, bit će ubijena kći onoga koji je počinio zločin“.[2] Asirski zakoni (1600. prije Krista) kažnjavali su pobačaj izazvan udarcima u predjelu majčina trbuha: novčano, tjelesno (50 batina) i prisilnim radom (mjesec dana služenja kralju). Za izazvani pobačaj, do kojega j...
Rastava ženidbe i ponovno vjenčanje u prvotnoj Crkvi
Patrologija

Rastava ženidbe i ponovno vjenčanje u prvotnoj Crkvi

Neka povijesna i kulturna razmišljanja „Za patrijarhe sklone politici, oikonomía [dušobrižna razmjernost] postala je način realistične prilagodbe postojećim vlastima.“ John Meyendorff (1926.–1992.) Uvod: ženidba u suvremenom društvu Kardinal Kasper obratio se 20. veljače 2014. Izvanrednomu konzistoriju o braku i obitelji. U toj se prigodi, u sklopu tekuće rasprave o drugoj[1] ženidbi rastavljenih katolika, pozvao na dokaze iz doba prvotne[2] Crkve. Iako više nije spominjao to razdoblje u razgovoru o srodnoj temi za časopis Commonweal od 14. svibnja 2014. kad je raspravljao o svojoj knjizi Milosrđe: bȋt evanđelja i ključ kršćanskoga života,[3] njegovi zaključci daju prikladnu mogućnost da se dalje razmotre dokazi o tom kako je drevna Crkva shvaćala Kristovo n...
Sveti Ivan Zlatousti
~ Izdvojeno ~, Patrologija, Stopama svetaca

Sveti Ivan Zlatousti

13. rujna Crkva slavi spomendan svetog Ivana Zlatoustoga, carigradskog patrijarha i crkvenog naučitelja iz 4. st., vrsnog propovjednika i teologa, te ustrajnog borca za pravdu i red u Crkvi i društvu. Zbog svojih jasnih prijekora raskošnog i raskalašenog života carskih i crkvenih velikodostojnika, navukao je na sebe bijes carice Eudoksije i aleksandrijskog patrijarha Teofila, pa je više puta bio proganjan i konačno svrgnut i prognan u Armeniju. Uz svetog Bazilija Velikog, Atanazija i Grgura Nazijanskog, proglašen je velikim istočnim crkvenim ocem, a istočna liturgija nosi njegovo ime. Život Ivan se rodio između 344. i 354. (vjerojatno između 348. i 350.) u Antiohiji u uglednoj kršćanskoj obitelji koja mu je osigurala klasičnu naobrazbu i kršćanski odgoj. O njemu je najviše skrbil...