sv. Jeronim – Vjera i djela

19tra2022 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Povijest Crkve

Nikola V., papa: 1447.-1455.

Papa Nikola V., krsnim imenom Tommaso, Parentucelli, rodio se 1397. u Sarzani u Liguriji, oko 400 km sjeverno od Rima. Otac mu bijaše liječnik, kojega Tommaso izgubi kada mu bijahu 4 godine, a majka mu se preuda i s novim mužem donese na svijet tri sina. S očuhom Tommaso ne bijaše najbolje sreće. Godina 1410. - Izvanredno gustih talenata već u 13. godini dolazi studirati u Bolognu. Učenje mu glatko ide, ali ne i sredstva za život i školovanje pa se preusmjeruje na drugi kolosijek. Od 1415. do 1419. zarađuje za daljnji studij dajući privatne instrukcije sinovima aristokrata u Firenci. Tako ulazi u krug poznatih kulturnjaka svoga doba. Godina 1420. - Vrativši se na studij u Bolognu slučajno dospijeva na Biskupski ordinarijat gdje ga biskup Nicola Albergati, Papin povjerenik za razne deli...

Nastavi čitati

1tra2020 Autor: dr. sc. Ivan Bodrožić

Razmišljanja

O ulozi majčinstva

Pa i kada ne govori mnogo o svojim roditeljima, Jeronim je bio ponosan da je rođen u kršćanskoj obitelji i da je upravo od roditelja primio kršćanski odgoj. O tome svjedoči u jednom pismu akvilejskim prijateljima Kromaciju, Jovinu i Euzebiju napisanom oko godine 374. (Ep. 7), kada je već počeo živjeti gorljivijim vjerničkim životom, za kojim je sve više i više čeznuo. Osim toga, i njih trojica su mu bili prijatelji i drugovi po tom istom ključu zajedničkog nastojanja oko rasta u dosljednosti kršćanskog življenja. No osim što s njima izmjenjuje mišljenja i preporuke oko zajedničkoga života, Jeronim će u završnom dijelu na poseban način upraviti pozdrave njima i njihovoj obitelji, na poseban način ističući ulogu njihove majke: “Pozdravljam vašu i svoju zajedničku majku onom čašću koju...

Nastavi čitati

10ožu2020 Autor: dr. sc. Ivan Bodrožić

Razmišljanja

Na putu svetosti

Svatko tko je svjestan sebe i svoje ljudske slabosti, a onda opet zna da stoji pred Božjim veličanstvom, stječe ispravnu i stvarnu sliku života. Jeronim je bio jedan od takvih ljudi koji nije zavaravao sebe uvjerenjem u naravnu dobrotu, znajući da je stvarna dobrota do koje dolazi narav milosni Božji dar do kojega se dolazi sredstvima usavršavanja. Naprotiv, nosio je veliki imperativ da trajno postaje žarčim kršćaninom. Nije bio za stereotipno i formalno kršćanstvo, već je očekivao dosljednost od vjernika, a i sam se trudio izgraditi je. Ne samo da je shvaćao kako svaki čovjek ima mogućnost duhovno rasti i usavršavati se, već je bio uvjerenja kako to kršćanin ima čak dužnost. Zato za sebe nije prihvaćao život bez obveze svakodnevnog rasta u vjeri i kreposti. Volio je autentične primjer...

Nastavi čitati

2ožu2020 Autor: dr. sc. Ivan Bodrožić

Razmišljanja

Jeronimovo podrijetlo

Tijekom povijesti Crkve mnogi su svojatali Jeronima Dalmatinca kao svoga, premda on nikada nije želio takvo svojatanje. Da je znao što će se kasnije događati, možda bi se potrudio ostaviti i pokoju informaciju više o svome podrijetlu, kako o obitelji, tako i o rodnome mjestu i domovini. No jedino pozitivno u svemu tome je što su ga svojatali poradi njegova svetačkog lika i veličine kojom je plijenio pozornost kako svojih suvremenika tako i kasnijih naraštaja. A glede svoga podrijetla u svom djelu Znameniti muževi tek kratko je rekao da je sin Euzebijev iz grada Stridona, smještenog na granici Dalmacije i Panonije, a koji su razorili Goti. Dok ostaje nepoznata ubikacija samoga mjesta, dotle će njegovi suvremenici njega nazivati Dalmatincem, čime će barem malo olakšati istragu o njegovu ...

Nastavi čitati

9kol2019 Autor: mr. sc. Petar Marija Radelj

Moralka

Povijest katoličkoga učenja o pobačaju

Hamurabijev zakonik (1793.–1750. prije Krista, tj. prije gotovo četiri tisućljeća) u drevnoj Mezopotamiji kažnjavao je pobačaj, makar nesvojevoljan i slučajan. Plod u majčinoj utrobi štiti se od udarca izvana koji bi mogao prouzročiti pobačaj. Pod zakonskom je zaštitom plod ne samo slobodne žene nego i ropkinje. Počinitelj se kažnjava novčanom kaznom od dva do deset šekela srebra.[1] Tako prema člancima 209.–210.: „Ako tko udari kćer plemića i učini da pobaci, platit će deset šekela za njezin izgubljeni plod. Ako ona umre, bit će ubijena kći onoga koji je počinio zločin“.[2] Asirski zakoni (1600. prije Krista) kažnjavali su pobačaj izazvan udarcima u predjelu majčina trbuha: novčano, tjelesno (50 batina) i prisilnim radom (mjesec dana služenja kralju). Za izazvani pobačaj, do kojega j...

Nastavi čitati

23lis2015 Autor: Uredništvo

Sveto Pismo

Sv. Jeronim o rastavi supružnika

Sveti Jeronim (347.–420.), kako ga je naslikao don Mato Medović (1857.–1920.) u Zagrebu 1901. Dalmatinac po rođenju i naravi, uzorni naučitelj u tumačenju Svetoga Pisma, uvjeren je kako je za vjernika bitno približiti se svetopisamskim tekstovima, a posebice Novomu Zavjetu. „Ne poznavati Pisma, znači ne poznavati Krista“, uči sv. Jeronim (Proslov tumačenju proroka Izaije) i ponavlja Drugi vatikanski sabor (Dei verbum, br. 25). Kako bi se moglo živjeti bez poznavanja Pisama po kojima se uči kako upoznati samoga Krista koji je život vjernika?“ (Pismo 30, 7). Sveto Pismo, sredstvo „po kojem Bog svakoga dana govori vjernicima“ (Pismo 133, 13), postaje tako poticaj i izvorište kršćanskoga života za sva stanja i za svaku osobu. Matej 5, 31–32 „Rečeno je: tko otpusti svoju žena, n...

Nastavi čitati

Rastava supružnika, rastava braka, razrješenje veza i druga ženidba

17lis2015 Autor: Uredništvo

Ekumenizam

Rastava supružnika, rastava braka, razrješenje veza i druga ženidba

Teološki i praktični pristupi pravoslavnih Crkava Uvod Do prije nekoliko desetljeća teološki i praktični odnos pravoslavnih Crkava prema rastavi supružnikā, razrješenju ženidbenoga veza, rastavi braka i mogućnosti ponovnoga vjenčanja s crkvenim blagoslovom bili su predmet zanimanja samo u ograničenom krugu katoličkih teologa i kanonista. Međutim, od nedavno se za to pitanje zanima šira javnost. Dva su poglavita razloga toj promjeni. 1. Zbog rastuće pojave useljavanja pastiri Katoličke Crkve na Zapadu sve su se više suočavali s potrebom da odgovore zahtjevima za dopuštanjem mješovite ženidbe, gdje je jedna strana katolička, a druga pravoslavna. Tijekom planiranja i pripremanja ženidbe svako toliko se događa da pravoslavna strana prizna kako je već sklopila brak u Prav...

Nastavi čitati

30ruj2015 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Stopama svetaca

Sveti Jeronim

30. rujna Crkva časti sv. Jeronima, crkvenog naučitelja, pisca, pokornika, prevoditelja Svetog pisma na latinski jezik, zaštitnika arheologa, bibličara, knjižničara, arhivista, prevoditelja..., pobožnog i umnog čovjeka oporog jezika, rođenjem iz naših krajeva... Za svetog Jeronima se voli reći da je "naše gore list", iako se povjesničari ne slažu oko točnog mjesta njegova rođenja. Rodio se oko 347. god. u mjestu Stridonu, koji se obično smješta na granicu između nekadašnjih rimskih provincija - Dalmacije i Panonije, dok poneki pobliže, ali ne općeprihvaćeno, označavaju da bi ono bilo u blizini Bosanskoga Grahova. Iako je rođen u kršćanskoj obitelji, svoj je život započeo naklonjen svjetovnim vrijednostima, izgrađujući se prije svega u znanju, a manje u vjeri. Ipak, s vremenom će u n...

Nastavi čitati