Utorak, 28 rujna

Oznaka: sveta misa

Pobožnost
Liturgika

Pobožnost

U Svetom pismu, pogotovo u pastoralnim poslanicama, pobožnost znači život u skladu s Božjim zapovijedima i Božjim zakonom, odnosno život prema kršćanskim načelima, usklađen s Božjom voljom. Tako Pavao potiče svoga učenika Timoteja: „Vježbaj se u pobožnosti! Uistinu, tjelesno vježbanje malo čemu koristi, a pobožnost je svemu korisna jer joj je obećan život – sadašnji i budući“ (1 Tim 4,7-8). Drugo značenje izraza pobožnost – o čemu će ovdje biti riječi – jest ona odijeljenost, distanca, respekt prema svetome, strahopoštovanje, kako veli Ps 2,11: „Služite Jahvi sa strahom, s trepetom se pokorite njemu.“ U Petoknjižju je tako podrobno opisano kako treba vršiti bogoslužje u šatoru, odnosno u hramu. Svećenik se trebao okupati, obući svećeničke haljine, nije smio biti ničim okaljan (usp. Lev ...
Izrazi vjere i štovanja Boga
Vjeronauk - srednja škola

Izrazi vjere i štovanja Boga

Uvod Svaka religija ima neke svoje posebne načine kako se štuje Bog ili božanstvo. Naročito su u tom smislu važni obredi, tj. posebno svečani čini koji se vrše po točno propisanim pravilima, a s ciljem da se preko njih stupi u kontakt sa svetim, tj. onim što nadilazi čovjeka. S fenomenološke strane možemo cijeniti takva nastojanja drugih religija, ali smo pozvani razumjeti obred onako kako ga posreduje kršćanstvo, jer je ono jedina objavljena religija, ona u kojoj se utjelovio sam Božji Sin - Isus Krist. U tom smislu, obred je unutar kršćanstva način preko kojega se želi ući u zajedništvo s Presvetim Trojstvom, odnosno doživjeti otajstvenu Božju blizinu, koja se najviše izražava u čovjekovoj dubokoj zahvalnosti i skrušenosti pred Stvoriteljem i Otkupiteljem. Međutim, i tu valja imat...
Euharistija – izvor i vrhunac života i poslanja Crkve
Vjeronauk - srednja škola

Euharistija – izvor i vrhunac života i poslanja Crkve

Drugi vatikanski sabor s pravom naglašava da je euharistija, odnosno sveta Misa, izvor i vrhunac svega kršćanskog života (Lumen gentium, 11). To je najuzvišeniji oblik slavljenja Boga u kojem nam se sam Božji Sin daruje pod prilikama kruha i vina. Zato je za onoga tko doista vjeruje i tko se želi hraniti tom neraspadljivom hranom za vječni život, po sebi razumljivo i jasno kolika se važnost nalazi u crkvenoj odredbi po kojoj je vjernik dužan redovito ići na svetu Misu nedjeljom i blagdanima (Zakonik kanonskog prava, kan. 1247.). Sama se Misa često naziva euharistija, a ponekad se naziva i nekim drugim nazivima, npr. lomljenje kruha, Gospodnja večera, sveta i božanska liturgija, bogoslužje, sveta Žrtva, spomen-čin itd. Pojam euharistija dolazi iz grčkog jezika i znači zahvaljivanje. Upu...
Vino u bogoslužju
Liturgika

Vino u bogoslužju

Uvod Na početku će biti govora o vinu u redovitom životu i u bogoslužju u antičkim vremenima, to jest kod Grka i Rimljana, a osobito u Starom zavjetu, pri čemu se uočava da je od davnina vino imalo važnu ulogu u bogoslužju. Od starine osobitu važnost ima vino u obredu pashalne (vazmene) večere u Židova, sve do danas. Budući da je Isus ustanovio euharistiju (misu) upravo u sklopu vazmene večere, opet se ističe važnost vina. Crkva je za euharistijsko slavlje uvijek uzimala kruh i vino, iako je pričest laika iz kaleža na Zapadu ostala na određeni način problematična. Na koncu će biti govora o tome kako Crkva i danas vodi osobitu brigu o tome da se za misu uzima samo prirodno vino, čisto i nepokvareno, bez ikakvih primjesa (npr. šećera). U nekim posebnim slučajevima postoji mogućnost da...
Sveta Misa i(li) klanjanje?
Između srca i razuma

Sveta Misa i(li) klanjanje?

Prije nekog vremena napisala sam i ovdje objavila tekst pod nazivom Susret mladih - susret katoličke ili protestantske mladeži?, a na koji sam dobila više, uglavnom privatnih, kritika i izraza, manjeg ili većeg, neslaganja s onim što je napisano. I te primjedbe nisu toliko išle u smjeru kritiziranja nosivih naglasaka teksta, nego više na ono što je ondje usputno zahvaćeno, a izazvalo je određeno nerazumijevanje. O tome želim ovdje progovoriti. Ali nakon nekoliko uvodnih opaski. Naime, osobno si uzimam za pravo objavljivati i takva razmišljanja za koja unaprijed znam da će nekoga dobrano bocnuti, razočarati ili razljutiti, jer držim da je dobro, na teoretskoj razini, iznositi javno kritiku na ono što netko ne smatra dobrim, pa makar baš svi drugi imali suprotno mišljenje. Moram priznati ...
Red mise: završni obredi
Liturgika

Red mise: završni obredi

U razlaganju završnih obreda mise polazimo od onoga što veli Opća uredba Rimskog misala:[1] Završni obredi obuhvaćaju: a) kratke obavijesti, ako su potrebne; b) svećenikov pozdrav i blagoslov, koji je u neke dane i prigode obogaćen i izražen molitvom nad narodom ili nekim drugim svečanijim obrascem; c) otpust naroda, koji čini đakon ili svećenik, da bi se svatko vratio svojim dobrim djelima, hvaleći i blagoslivljajući Boga; d) ljubljenje oltara, koje čine svećenik i đakon, a zatim duboki naklon oltaru koji čine svećenik, đakon i ostali služitelji. 1. Kratke obavijesti Naglašavamo da Opća uredba kao i sam Red mise[2] lapidarno vele da slijede „kratke obavijesti, ako su potrebne“. Naglašava se dvoje. Prvo, obavijesti trebaju biti kratke. Drugo, one se uzimaju samo ...
Red mise: obred pričesti
Liturgika

Red mise: obred pričesti

Završetkom euharistijske molitve euharistijsko se slavlje otvara prema svome vrhuncu – pričesti, što je po sebi jasno, jer je euharistijsko slavlje „svadbena gozba Jaganjčeva“, prema Gospodnjoj riječi: „Uzmite i jedite“. U današnjem Redu mise obred pričesti započinje Gospodnjom molitvom nakon koje slijedi molitva za mir i znak mira. Nakon lomljenja kruha slijedi pričest. Obred završava popričesnom molitvom, da bi se cijelo euharistijsko slavlje završilo blagoslovom i otpustom. 1. Oče naš U početku se u zapadnoj liturgiji molitva Gospodnja molila nakon lomljenja kruha. Na tom je mjestu Očenaš imao izvrstan apologetski značaj: neposredno prije pričesti vjernici mole Gospodina da im oprosti njihove prijestupe, kao što i oni opraštaju svojim dužnicima, čime se jasno daval...
Red mise: euharistijska molitva
Liturgika

Red mise: euharistijska molitva

1. Povijest Kako je izgledala euharistija koju su slavili apostoli? U Dj 20,7-20 lapidarno se kaže da je Pavao „dugo zborio“, zatim „razlomio kruh“, pa onda opet „dugo zborio“. Teško je reći da je euharistijsko slavlje u apostolsko doba imalo neku točnu strukturu i neke točno određene molitve. Vjerojatno su se pjevali himni od kojih su neki zapisani u Novom zavjetu.[1] Najviše o euharistijsko slavlju čitamo u 1 Kor 11,23-26: Ja od Gospodina primih što vama predadoh: Gospodin Isus one noći kad bijaše predan uze kruh, zahvalivši razlomi i reče: „Ovo je tijelo moje – za vas. Ovo činite meni na spomen.“ Tako i čašu po večeri govoreći: „Ova čaša novi je Savez u mojoj krvi. Ovo činite kad god pijete, meni na spomen.“ Doista, kad god jedete ovaj kruh i pijete čašu, smrt Gospodnju ...
Misa: priprava darova
Liturgika

Misa: priprava darova

Pripravu darova mnogi i dalje nazivaju „prikazanje“, kako je to bilo u prethodnom misalu. Kako je došlo do promjene naziva? Ima li u tome nekog dubljeg razloga? Recimo odmah da je ova promjena teološki utemeljena i uopće nije nevažna. Naime, pojam „prikazanje“ ide uz žrtvovanje, a to je vezano tek uz euharistijsku molitvu. Vidjet ćemo kako se u počecima stvarno radilo tek o pripravi darova, tako da se obnovljena liturgija i u ovom primjeru vraća na izvore. 1. Povijest U Novom zavjetu nema podrobnijeg opisa euharistijskog slavlja. Za prve se kršćane jezgrovito veli da „bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama“ (Dj 2,42,) pri čemu se ne zna kako se odvijalo to lomljenje kruha (usp. također i Dj 20,11). Vjerojatno se domaćin skrbio...
Svakodnevne mise
Liturgika

Svakodnevne mise

Mnogi župnici ponedjeljkom u župi ne slave misu. Netko će reći da nije u redu ostaviti vjernike bez mise. Ako je toliko važno da se u župnoj crkvi svaki dan slavi misa, što je s vjernicima na filijalama? U svakom slučaju, ostaje otvoreno pitanje, je li svećenik dužan svakodnevno slaviti euharistiju, odnosno, kako je uopće došlo do toga da se mise slave svakoga dana? Evo povijesnih podataka. Poznato je da  se u prvoj Crkvi euharistija slavila samo nedjeljom, kao što je to u Istočnoj crkvi i danas. Tako U Dj 20,7 stoji: „U prvi dan tjedna (= nedjelja), kad se sabrasmo lomiti kruh…“ Justin oko godine 150. ovako opisuje početak euharistijskog slavlja: „A u dan zvan dan sunca (= nedjelja) drži se zajednički sastanak svih…“ Dakle, u počecima se slavila euharistija samo na dan Gospodnji....