Utorak, 25 siječnja

Oznaka: teologija

Kršćanstvo teologâ
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo teologâ

Znanstvenici i fizičari Alan Sokal i Jean Bricmont  svojevremeno su objavili knjigu Fashionable Nonsense Postmodern Intelectual's Abuse of Science. Nešto prije toga Alan Sokal objavio je izmišljeni članak s izmišljenim znanstvenim referencama u uglednom sociološkom časopisu Social Text. U svojoj knjizi Sokal i Bricmont otkrivaju koliko pojedini intelektualci (neki od njih su i renomirana imena svjetskog glasa poput Alana Badioua i Julie Kristeve) svojim neznanjem znanstvene terminologije (zlo)upotrjebljavaju tu terminologiju u svojim djelima bez temeljnog poznavanja značenja i sadržaja termina koje koriste. Nešto slično u drugačijem kontekstu opisuje i hrvatski filozof Neven Sesardić u svojoj zanimljivoj knjizi When Reason goes on Holiday Philosophers in Politics u kojoj obrađuje neka o...
Religija neznanja
Kroz filozofsku prizmu

Religija neznanja

Iz nekog razloga termini suvremenost i progresivnost postali su sinonimi za pamet i intelekt u odnosu prema religiji. Religija je zastarjela, arhaična i iracionalna pojava, fenomen čiju kritiku je moguće utemeljiti na banalnoj tvrdnji kako je njezin kritičar suvremen i progresivan. Otprilike kao kada biste kritizirali grčku kulturu i filozofiju kao površne i glupe jer pripadate suvremenom svijetu interneta i virtualnih svjetova. Na taj način je svakom suvremenom i progresivnom „analitičaru“ dopušteno nekažnjeno biti javna neznalica i nepismen kad je u pitanju religija, ali mu nije dopušteno recimo u medicini i fizici. Tako su svi odreda „arhitekti“ kada treba graditi crkvu ili džamiju, ali nisu svi arhitekti kada se gradi bolnica ili aerodrom. Zašto svi bez obzira na znanje, profesiju ...
Kršćanstvo ad poetam i kršćanstvo ad factum
Filozofska teologija

Kršćanstvo ad poetam i kršćanstvo ad factum

Postoje različiti stilovi argumentacije prikladni za različite vrste javnih rasprava. Određene znanosti koriste sebi vlastit način argumentacije kojim nastoje objektivno i što preciznije izreći vlastite argumente ili opovrgnuti suprotne argumente. Uz veliki broj argumentacija i načina argumentiranja postoji i jedan neformalni oblik argumentacije koji možemo nazvati subjektivno-pjesničkim argumentiranjem ili zasad, u nedostatku boljeg izričaja, argumentacija ad poetam. Ova vrsta argumentacije pojavljuje se u onim javnim i privatnim raspravama gdje se snaga argumenta određuje stilom izražavanja i snagom rječnika i ne mora nužno uključivati činjenične podatke i informacije o predmetu rasprave. Argumentacija ad poetam je sigurno najrašireniji oblik javne polemike dostupan svima koji u pol...
Asertivno i performativno kršćanstvo
Filozofska teologija

Asertivno i performativno kršćanstvo

Asertivno označava tvrdnju o nečemu o čemu se misli da je istina, ali se ne raspravlja je li tvrdnja sadržajno istinita. Nekada možete tvrditi kako je istina da je Isus Sin Božji ali sadržajno vam nije važno je li istina da je Isus Sin Božji niti vas to posebno zanima. Dovoljno je da to izgovarate i sudjelujete u javnoj komunikaciji, ali pod uvjetom da ne tvrdite kako je sadržajno i teološki istina da je Isus Sin Božji. Na taj način prihvaćate i istine drugih religija kao asertivne tvrdnje o istinitosti samih tvrdnji, ali ne mislite da je sadržaj tih tvrdnji uopće istinit ili da ima povezanosti s istinom i njezinim sadržajem. „Asertivni“ kršćani smatraju da je dovoljno govoriti o tome kako je Isus Sin Božji u javnoj komunikaciji, ali da pri tom ne treba inzistirati da je sadržaj te tvrd...
Ipak nas zanima teologija
Kolumne, osvrti, komentari

Ipak nas zanima teologija

Kako su neki već iznijeli detaljne i precizne kritike na račun teologinje Tine Beattie i njezina gostovanja na Ljetnoj školi teologije, što je kod ljudi izazvalo značajne i raznolike reakcije, smatrao sam potrebnim iznijeti nekoliko dodatnih misli na tu temu. Jer, kako to inače biva, veliki ekscesi poput ovoga nisu nužno samostojni fenomeni, nego zapravo simptomi koji upućuju na potencijalno dugotrajna i višeslojna pozadinska gibanja. Nesporazum Prije svega, ne će biti suvišno osvrnuti se na očigledni nesporazum o naravi događaja Ljetne škole teologije, a koji su se prokazali nedavnim raspravama na društvenim mrežama o ovoj temi. (1) Oni koji opravdavaju dovođenje Tine Beattie na teološku ljetnu školu čine to pozivajući na otvorenost za dijalog, za drugoga, za raspravu. Međutim,...
Od katoličke teologije do kršćanske terapeutske egologije
Između srca i razuma

Od katoličke teologije do kršćanske terapeutske egologije

Kako i sama riječ govori, teologija je, najkraće rečeno, znanost o Bogu. Objekt njezina istraživanja i teološkoga govora ponajprije je Bog, dok se za govor o čovjeku, drugim ljudima, društvu i svemu ostalome može reći da je drugotan, odnosno da u određenom smislu participira na uzvišenosti govora o Bogu. Ukoliko to pokušamo izreći biblijskim rječnikom, rekli bismo da svoju potvrdu pronalazi u Dvjema zapovijedima ljubavi, po kojima smo prije svega pozvani ljubiti Boga, i to svim srcem svojim, svom dušom svojom i svim umom svojim, a tek onda bližnjega svoga kao samoga sebe. U tim zapovijedima ocrtava se stupnjevitost teološkoga govora, na način da Bog zauzima prvenstvo i jedini zaslužuje obožavanje, zatim nas upućuje na druge, koje smo pozvani iskreno ljubiti kao što volimo sebe, te nas ...
Kad se od teologa traži da ima začepljena usta ili gdje je nestala srednja teološka struja
Između srca i razuma

Kad se od teologa traži da ima začepljena usta ili gdje je nestala srednja teološka struja

Ako je teologija znanost koja određenim zakonitostima progovora i naučava o Bogu, kao vrhovnomu Biću o kojemu ovisi sve što postoji, a isto tako znanost koja iz te perspektive spoznanja i prihvaćanja Boga kao najvišega Autoriteta progovara i raspravlja o čovjeku i svijetu, onda proizlazi jasan zaključak da u okvir njezina raspravljanja može ući baš svaka životna tema. Ili drukčije rečeno, teolog bi po samoj naravi stvari smio, a češće i trebao, progovoriti o bilo kojoj temi koja mu se čini vrijedna javnoga raspravljanja. To se odnosi na svaki oblik njegova promišljanja i izražavanja koji ima bilo kakav javniji karakter, bez obzira je li riječ o razgovoru u manjoj ili većoj skupini, pisanju bloga, kolumne ili izjašnjavanju putom drugih medija, do javnih upitnika upućenih onima koji na nj...