Četvrtak, 20 siječnja

Oznaka: Vlastiti misal Đakovačke i Srijemske biskupije

Svetkovina svetoga Ilije
Liturgika

Svetkovina svetoga Ilije

1. Povijest Sveti se Ilija, kao jedini svetac starozavjetnog vremena, osim u Karmelu, slavi još jedino u našim krajevima.[1] O povijesti ovoga blagdana u našim krajevima mogla bi se napisati posebna studija. Mi ovdje donosimo tek osnovne natuknice. Sveti se Ilija slavi osobito u Bosni (i danas je zaštitnik crkvene pokrajine Bosne i Hercegovine), pa je onda razumljivo da je postao zaštitnikom donedavne Bosanske, odnosno Đakovačke biskupije. Naš časoslov ovako sažima čašćenje ovoga velikana: Prorok Ilija je glavni zaštitnik Đakovačke ili Bosanske biskupije te crkvene pokrajine Bosne-Hercegovine. U Svetom pismu pojavljuje se Ilija kao čovjek Božji, koji uvijek hodi u Božjoj prisutnosti te za štovanje jedinoga pravoga Boga vojuje gorljivom revnošću. Na brdu Karmelu branio je Božja prav...
Liturgijski spomen sv. Montana i Maksime
Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Liturgijski spomen sv. Montana i Maksime

1. Biografski podaci Naš vlastiti časoslov o srijemskim mučenicima Montanu i Maksimi sažeto izvješćuje: Montan, svećenik iz Singiduna, pobjegao je iz njega zajedno sa svojom ženom Maksimom, da izbjegne progonstvo, ali je u Sirmiju, u koji se kanio skloniti, uhvaćen i utopljen u Savi, kao prva žrtva Dioklecijanovog progonstva 26. ožujka 304.[1] Slično izvješćuje i Martirologij za dan 26. ožujka: Sirmii sancotum martyrum Montanipresbyteri, & Maxime, qui ob Christi fidem in flumen dedmersi sunt.[2] U našim vlastitim misalima ovaj se spomen slavio 27. ožujka (1885.), 26. ožujka, zajedno sa sv. Irenejom (1919.), 6. svibnja (1967.) te u današnjem 26. travnja (1990.). Naime, iako bi se po sebi trebalo držati datuma 26. ožujka (dan mučeništva), očito se taj spomen, prema p...
Liturgijski spomen svete Anastazije
Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Liturgijski spomen svete Anastazije

Liturgijski spomen svete Anastazije po prvi puta je uvršten u Vlastiti misal Đakovačke i srijemske biskupije tek 1967. (latinski), odnosne 1968. (hrvatski)[1] i to za dan 3. siječnja, da bi u Vlastitom misalu iz 1990. spomen bio uvršten na dan 15. siječnja. Rimska je crkva posebno častila sv. Anastaziju i to na sam dan Božića, 25. prosinca. To je bilo tako sve do posljednje reforme iz 1970. Njezino ime se nalazi u Rimskom kanonu i u rimskim litanijama Svih svetih. Sv. Anastazije povezuje drevnu sirmijsku Crkvu, Carigrad, Rim i Zadar, da bi dio njezinih relikvija 1976. ponovno počinuo u drevnom Sirmijumu – Srijemskoj Mitrovici. 1. Biografski podaci Naš Vlastiti časoslov o sv. Anastaziji sažeto izvješćuje: Mučena u Sirmiju na Božić 304. godine. Pripadala Sirmijskoj crk...
Liturgijski spomen svih srijemskih mučenika
Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Liturgijski spomen svih srijemskih mučenika

1. Povijest Ovaj se blagdan prvi puta pojavljuje u Vlastitom misalu Đakovačke i Srijemske biskupije 1967. i slavio se 5. studenoga, jednako kao i u današnjem Vlastitom misalu.[1] Zajedničko slavljenje svih srijemskih mučenika naš Vlastiti časoslov ovako obrazlaže[2]: Osim svetih mučenika koji se u nas pojedinačno slave, vrijedno je spomenuti među srijemskim mučenicima sv. Bazilu,[3] djevicu, sv. Sedam Djevica[4], sv. Inocenta sa Sabacijom i drugih 30 mučenika,[5] sv. Donata i Fortunata[6], sv. 16 mučenika,[7] sv. Agripina, Sekunda s drugovima,[8] sv. mučenike iz Murse,[9] te sv. Fruškogorske mučenike poznate u Crkvi kao Četvorica okrunjenih.[10] Danas svetkujemo  jednim blagdanom sve svete mučenike srijemske Panonije. Časoslov, dakle, izrijekom nabraja mučenike koji već imaju svoj...
Srijemski mučenici – vlastite mise nekih mjesta
Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Srijemski mučenici – vlastite mise nekih mjesta

U našem važećem Vlastitom misalu[1] misna slavlja svetaca podijeljena su u dvije skupine: za sve crkve i vlastite mise nekih mjesta. Da se podsjetimo (navest ćemo samo slavlja srijemskih mučenika): Za sve crkve: Anastazija – 15. siječnja; Sinerot – 24. veljače; Montan i Maksima – 26. travnja; Irenej – 6. svibnja; Euzebije i Polion – 29. svibnja; Kvirin – 4. lipnja; Urzicin – 17. kolovoza; Dimitrije – 26. listopada; Svi sveti srijemski mučenici – 5. studenoga.[2] Vlastite mise nekih mjesta: Hermilo i Stratonik – 13. siječnja (Zemun i Novi Beograd); Sveti mučenici Osijeka i Panonije – 20. veljače (Osijek 8); Agripin i Sekundo – 19. srpnja (Srijemska Mitrovica); Bazila – 30. kolovoza (Srijemska Mitrovica); Simforijan, Klaudije, Nikostrat, Kastor i Simpl...
Liturgijski spomen svete Bazile
Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Liturgijski spomen svete Bazile

Spomen ove mučenice prvi puta je uvršten u Vlastiti misal Đakovačke i Srijemske biskupije tek 1990. Zanimljivo je da se spomen sv. Bazile i drugarica nalazio u latinskom nacrtu Vlastitog misala 1967., i to za dan 4. rujna,[1] ali nije objavljen u Vlastitom misalu 1967./1968. U sadašnjem se misalu spominje samo sv. Bazila (30. kolovoza) i to u onom dijelu Misala koji donosi vlastite mise nekih mjesta (u ovom slučaju za Srijemsku Mitrovicu). 1. Biografski podaci O životu ove svete djevice i srijemske mučenice časoslov Đakovačke i Srijemske biskupije progovara u dvije rečenice: Bazila, djevica, mučena u Sirmiju 29. kolovoza 304. Svjedoče za nju Sirski i Jeronimov martirologij. M. Dragutinac o sv. Bazili ovako piše: Naš proprij ne poznaje ovu svetu djevicu, no i Rimski...
Liturgijski spomen sv. Urzicina
Blagdani i sveta vremena, Liturgika, Stopama svetaca

Liturgijski spomen sv. Urzicina

Spomen ovog mučenika iz rimskih vremena prvi puta je uvršten u Vlastiti misal Đakovačke i Srijemske biskupije 1967./1968. i to na dan 13. kolovoza. U sada važećem Vlastitom misalu iz 1990. njegov se spomen slavi 13. kolovoza. 1. Biografski podaci Vlastiti časoslov vrlo kratko donosi osnovne biografske podatke: Ilir Urzicin, časnik u Maksimilijanovoj vojsci. Pogubljen kao kršćanin. Štovan u Raveni i Carigradu, kamo su mu relikvije dospjele 470. godine. Prethodni časoslov[1] donosi opširniji opis njegova mučeništva: da je bio bičevan, šiban i na koncu razapet, a kao drugu mogućnost navodi da je ubijen mačem u Sirmijumu. Iako je njegovo štovanje bilo rašireno samo u Carigradu i Raveni, očito je uvršten u naš Vlastiti misal (razmjerno kasno) jer je sigurno da je bio iz ...
Blagdan svetih Ćirila i Metoda
Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Blagdan svetih Ćirila i Metoda

U Vlastitom misalu Đakovačke i Srijemske biskupije (1990.) svakako je značajan blagdan sv. Ćirila i Metoda, zaštitnika donedavno Hrvatske-slavonske metropolije i (uz sv. Benedikta) suzaštitnika Europe. Vrijedi naglasiti da je širenju njihova kulta mnogo pridonio biskup Strossmayer. Budući da se ovdje radi o svecima koji nisu značajni samo za našu biskupiju niti samo za hrvatski narod, te budući da je njihov kult u općoj Crkvi zaživio koncem 19. st., javljaju se različiti misni formulari. Čini nam se zanimljivim prikazati razvoj molitvenih obrazaca od konca 19. st. do danas. 1. Povijest Ovaj se blagdan u nas slavi 5. srpnja, dopuštenjem Pija IX. (dok se prije slavio 9. ožujka) dok je u općem kalendaru 14. veljače.[1] Naš vlastiti časoslov ne donosi ništa o Ćirilu i Metodu, nego up...
Blagdan sv. Ćirila i Metoda u Vlastitom misalu Đakovačke i Srijemske biskupije (1990.)
Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Blagdan sv. Ćirila i Metoda u Vlastitom misalu Đakovačke i Srijemske biskupije (1990.)

Sveta braća Ćiril i Metod slavenski su apostoli i suzaštitnici Europe. Časte se i na Zapadu i na Istoku, osobito među slavenskim narodima. Njihova je zasluga da se i na Zapadu uvelo bogoslužje na narodnom jeziku, koje se jedino u hrvatskim krajevima zadržalo sve do naših dana. U isto su vrijeme Sveta Braća i primjer prave crkvenosti, jer su kao Grci i istočnjaci djelovali u zapadnoj Crkvi uvažavajući uvijek rimske biskupe. Blagdan Svete Braće nalazimo u svim vlastitim liturgijskim knjigama Đakovačke (Bosanske) i Srijemske biskupije, Rimskim misalima kao i u franjevačkim i mađarskim misalima. Donosimo ovdje osnovne povijesne podatke o njihovu djelovanju i štovanju, predstavljamo misne molitve za njihov blagdan kao i čitanja koja se za isti blagdan uzimaju.[1] I. POVIJESNI P...
Liturgijski spomen svetog Kvirina
Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Liturgijski spomen svetog Kvirina

Sv. Kvirin bio je biskup grada Siscije, današnjeg Siska. Njegovo mučeništvo u vrijeme Dioklecijanova progona 308. godine zabilježeno je u Rimskom martirologiju. Njegov liturgijski spomen – na dan 4. lipnja – zabilježen je u svim vlastitim misalima i časoslovima naše biskupije.[1] Valja zapaziti kako je u svoje vrijeme Strossmayer uvrstio ovaj spomen u naš Vlastiti misal, iako Sisak ne pripada našoj biskupiji. Očito se htjelo istaknuti drevne kršćanske korijene ne samo naše biskupije, nego cijele naše domovine. 1. Biografski podaci Naš Vlastiti časoslov kratko opisuje Kvirinovo mučeništvo: Biskup sisački preslušavan u Sisku pod upraviteljem Maksimom. Utopljen je u rijeci u panonskom gradu Sabariji 4. lipnja 308. godine.[2] Mučeništvo ovoga biskupa na dan 4. lipnja za...