zlo – Vjera i djela

5tra2021 Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Filozofska teologija

Kršćanstvo pobune

Čovjekova pobuna protiv zla je krik nade. Suprotstaviti se zlu označava nadanje dobru. Iako se čovjekove pobune protiv zla nerijetko i nažalost ponekad okončaju još većim zlom, čovjek se ne prestaje nadati. I ne prestaje protestirati protiv zla. Nije teško razumjeti čovjekovu pobunu protiv zla. Protestirati protiv nepravde označava očekivanje pravednosti i pravde. Protestirati protiv mržnje označava nadanje postojanju vremena i svijeta u kojima mržnje neće biti. S druge strane ostaje tajna i misterij odakle čovjekova potreba da se buni i protestira protiv dobra. Pobuna protiv dobra kao svoj ishod ima neku tragediju. Katastrofu. Kataklizmu. Ponekad čovjek svojim vlastitim snagama može ponovo uspostaviti odnos dobra i osloboditi sebe i druge tragedije koju je izazvao pobunom protiv dobra....

Nastavi čitati

Sa zlom se ne raspravlja, s napašću se ne igra

14sij2020 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Homilije za spomendane i svagdane

Sa zlom se ne raspravlja, s napašću se ne igra

Znamo kako je Isus već kao dvanaestogodišnji dječak živo i dugo raspravljao u hramu s pismoznancima. Tijekom svoga javnog djelovanja neumorno je naviještao, razgovarao s protivnicima i pristalicama. Međutim, u nekim je slučajevima Isus bio kratak i odrješit. Nije se upuštao u rasprave. Takav jedan slučaj opisuje se u današnjem evanđelju (Mk 1, 21-28). Isus je u sinagogi u Kafarnaumu naučavao, međutim, veli današnji odlomak, ... u njihovoj se sinagogi upravo zatekao čovjek opsjednut nečistim duhom. On povika: "Što ti imaš s nama, Isuse Nazarećanine? Došao si da nas uništiš? Znam tko si: Svetac Božji!" Isus mu zaprijeti: "Umukni i iziđi iz njega!" Nato nečisti duh potrese njime pa povika iz svega glasa i iziđe iz njega. U ovom odlomku izgleda kao da je nečisti duh htio izazvati Isu...

Nastavi čitati

20pro2019 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeronauk - srednja škola

Zlo i grijeh u čovjeku i u svijetu

Ljudsko nam iskustvo pokazuje da u svijetu postoji zlo i grijeh. Njih primjećujemo u svemu što nas okružuje, u drugim ljudima i u nama samima. Unatoč tome, današnji čovjek nerado govori o postojanju grijeha, a pogotovo o postojanju Sotone kao Zavodnika koji čovjeka želi odvratiti od Boga. Prema učenju Katoličke Crkve, grijeh je svaki slobodno i svjesno učinjeni zao čin, a kojemu je svrha uzdizanje samoga sebe i preziranje Boga. O tome svjedoče i prve stranice Svetoga Pisma, u kojima se iščitava grijeh praroditelja kao odbacivanje poslušnosti svome Stvoritelju i pokušaj zauzimanja Božjega mjesta. Na sličan nas način upozoravaju i naredne stranice, odnosno tekstovi o prvom bratoubojstvu, kao i o oholosti koju su pokazali Noini suvremenici ili oni koji su htjeli sagraditi kulu do neba. Ta...

Nastavi čitati

Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu

8lis2019 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeronauk - srednja škola

Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu

Zlo je teško definirati. Neki će reći da je zlo odsutnost dobra. Svuda ondje gdje nema ljubavi, mira, dobrote..., vlada zlo. Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu jedno je od najtežih pitanja za vjeru, a često za njim posežu ateisti kako bi dokazali da Bog ni ne postoji. Za vjernike pak zlo i patnja imaju najdublji smisao života, jer se baš u toj naoko nelogičnosti nalazi bit smisla postojanja, otkupljenja i dara vječnoga života. Iako na mnoga pitanja oko postojanja zla ni kršćanstvo neće moći dati odgovarajući i svima prihvatljiv odgovor, ipak ono nudi posebnu nadu, a koja je sažeta evanđeoskim aksiomom: ludost križa. Što je uopće zlo, koji je njegov izvor, zašto Bog dopušta zlo, zašto Bog dopušta patnju nevinih, zašto je Krist baš morao za nas biti mučen i razapet itd., ...

Nastavi čitati

5lis2019 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeronauk - srednja škola

Kriteriji dobra i zla

Svaki normalan čovjek ima temeljnu savjest, odnosno zna da dobro treba činiti, a zlo izbjegavati, ali u zamršenijim situacijama to i nije tako jednostavno. U takvim se prilikama valja voditi četirima kriterijima, a to su slobodna volja, objekt, nakana i okolnosti. Svi oni mogu nekada umanjiti, a nekada uvećati nečiju odgovornost za učinjena djela. Slobodna volja podrazumijeva činjenicu da će osoba u izvršavanju svojih čina imati punu svijest, odnosno da neće npr. biti u stanju omaglice, mjesečarenja, pod utjecajem lijekova, u pijanom stanju, u stanju kada ju netko prisiljava na nešto i slično. Drugim riječima, mora biti potpuno svjesna svojih čina. Objekt podrazumijeva sam čin koji se čini, a on može biti moralno dobar ili moralno zao. Temeljna savjest osigurava da se pri tome zna što ...

Nastavi čitati