Utorak, 7 prosinca

U dobroj vjeri prema ukidanju (katoličke) vjere


Nadbiskup Mate Uzinić, koji se trenutačno nalazi na dvjema biskupskim stolicama: Dubrovačke biskupije i Riječke nadbiskupije, ovih se dana na svom Facebook profilu triput oglasio porukama vezanima uz pridržavanje epidemioloških mjera u crkvama, a to je njegovo obraćanje izazvalo bujicu komentara, dobrim dijelom vrlo negativnih, točnije onih koji izražavaju duboko razočaranje.

U prvom je obraćanju, 10. travnja 2021. u 21:18 sati, podijelio poveznicu na tekst pod nazivom Pismo riječkog nadbiskupa koadjutora Mate Uzinića uz nove epidemiološke mjere za PGŽ (10. travnja 2021.), koje je objavljeno na stranici Riječke nadbiskupije, a u kojem obavještava svećenike i župnike te nadbiskupije da na misnim i drugim slavljima smije biti najviše 8 osoba iz dva kućanstva. Tu je odredbu donio na temelju vlastitog tumačenja Odluke o izmjenama Odluke o uvođenju  novih  epidemioloških  mjera  za  područje  Primorsko-goranske  županije, a koja je na snazi od 12. do 26. travnja 2021. Istim je pismom svim svećenicima dao dozvolu binacije (slavljenja dvije svete Mise) običnim danom, a trinacije (slavljenja tri svete Mise) nedjeljom.

U drugom je obraćanju, minutu poslije, tj. 10. travnja u 21:19 sati, podijelio poveznicu na stranicu Dubrovačke biskupije, točnije na tekst pod nazivom Odgađa se podjela sakramenata prve pričesti i krizme na području Dubrovačke biskupije (10. travnja 2021.), a iz kojeg se saznaje da ta odgoda, također iz epidemioloških razloga, traje od 11. travnja do 16. svibnja 2021.  

Treće je obraćanje, od 17. travnja 2021. u 10:18 sati, izazvalo posebno zanimanje, a u njemu je podijelio poveznicu na tekst sa stranice Riječke nadbiskupije pod nazivom Pismo svećenicima, posvećenim osobama i vjernicima u Riječkoj nadbiskupiji uz nove epidemiološke mjere u PGŽ (16. travnja 2021). U njemu se navodi kako je, potaknut različitim prigovorima, zatražio od Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije službeno tumačenje Odluke o izmjenama…, te je na temelju odgovora njegova načelnika zaključio i odredio da u crkvama umjesto 8 osoba iz dva kućanstva može ipak biti 20 osoba, uključujući svećenika. Tom je prilikom odredio da se kateheza može održavati isključivo online. U istom se Pismu svećenicima… obratio i pojašnjenjem svoje odluke i isprikom ukoliko je nekoga razočarao prvom odredbom te je naglasio važnost solidarnosti i kršćanske ljubavi za bližnje, koje su ga vodile u tome.

Objašnjenje zašto je donio takve mjere podijelio je i sa svojim Facebook prijateljima uz ove riječi:

Dragi prijatelji,

žao mi je ako sam odlukama i ograničenjima koje donosim za biskupije koje su mi povjerene razočarao neke vjernike. Ni jednu ovakvu odluku nisam donio olako ili što sam želio ograničiti pravo i želju vjernika za redovitim sudjelovanjem u molitvenim okupljanjima. Ograničenja nisu nikad bila cilj. Ona su uvijek sredstvo. Je li to najbolje sredstvo, ne znam. Ali znam da nam u ovom teškom vremenu to sredstvo omogućuje pokazati svoju kršćansku solidarnost sa svima drugima u društvu kojemu i mi kršćani činimo dio. Ograničenja koja ponizno i u ljubavi za druge prihvaćamo su naš vjernički doprinos da se teška situacija s pandemijom koju proživljavamo s cijelim svijetom stavi pod kontrolu, kako bi zdravstveni sustav mogao funkcionirati i moglo biti spašeno što više ljudskih života.

Nadam se da mi kršćani imamo dovoljno ljubavi jedni za druge i za sve ljude. I da smo u toj ljubavi spremni privremeno se odreći svojih vjerničkih prava za dobrobit svojih bližnjih i cijeloga društva. U ovoj nadi preporučujem u vaše molitve sve nas koji moramo donositi teške odluke i imamo odgovornost za funkcioniranje društva i Crkve. Molimo i za oboljele i one koji se za njih brinu, preminule i ožalošćene, za svoju domovinu, Crkvu i cijeli svijet.

U molitvi da nam Bog svima pomogne s vjerom u nadi porasti u ljubavi, vašoj se molitvi i ja pridružujem, zazivajući na sve Božji blagoslov i nebeski zagovor Blažene Djevice Marije, sv. Josipa, zaštitnika Crkve i domovine i svih naših svetih zaštitnika.

Mate

Kao zaključak tih njegovih obraćanja rekli bismo da nadbiskup Uzinić čvrsto vjeruje u ono što radi, da ga pritom vodi istinska ljubav i briga za bolesne i na druge načine pogođene koronavirusom, odnosno da to što radi radi iz dobre vjere, ali ipak držimo, zajedno s mnogim komentatorima, da je svojim odlukama, makar i nesvjesno, obezvrijedio uzvišenost Svete Misne Žrtve, vjeru u Uskrsloga Krista i dar vječnoga života. Također, vjerujemo kako takve odluke s jedne strane pridonose još većem padu povjerenja vjernika u hijerarhijsku Crkvu, a s druge strane za sobom vuku mnoštvo negativnih posljedica za vjeru i vjerničke slobode. U tom svjetlu, za većinu onih koji su se nadbiskupu obratili kroz vid neslaganja nema uopće bitne razlike između njegove prve i druge odluke koju je uputio svećenicima, redovnicima i vjernicima Riječke nadbiskupije, iako smo uvjereni da je nadbiskup Uzinić očekivao da će biti. Problem je na sasvim drugom kraju. To je priličan pokazatelj kako on razmišlja na jedan način, a mnogi drugi na sasvim drukčiji.

Upravo zbog tih, čini se, nepremostivih razlika u razmišljanju, mi ćemo se ovdje suzdržati od daljnje analize njegovih objavljenih i podijeljenih odluka. Ipak, čini nam se važnim istaknuti druge dvije stvari. Prva je vezana uz nadbiskupa Riječke nadbiskupije kao takvog, a druga uz novostečene sljedbenike nadbiskupa Uzinića. 

Naime, Mate Uzinić je 16. prosinca 2020. god. kanonski uveden u službu nadbiskupa koadjutora Riječke nadbiskupije, odnosno postao je pomoćni nadbiskup dijecezanskom nadbiskupu Ivanu Devčiću. Biskup koadjutor je pomoćni biskup s pravom nasljedstva, a o njegovim pravima i obvezama govori Zakonik kanonskog prava u kann. 403-411. Kan. 405 § 2 određuje da biskup koadjutor pomaže dijecezanskom biskupu u cjelokupnom upravljanju, a kan. 407 nalaže da se oni međusobno savjetuju u važnim stvarima te da u tom smislu budu složni. S obzirom, dakle, da biskup koadjutor tek pomaže dijecezanskom biskupu, nameće nam se pitanje gdje je u ovom slučaju nadbiskup Ivan Devčić? Ukoliko zbog zdravlja ili nekih drugih okolnosti nije u mogućnosti upravljati biskupijom, ne bi li trebao biti umirovljen? Ako nije umirovljen, logički je zaključak da bi na ovim dvjema odlukama trebao biti njegov potpis. Nasuprot tome, nadbiskup Mate Uzinić obraća se svećenicima, redovnicima i vjernicima u prvom licu jednine, a nadbiskupa Ivana Devčića ni ne spominje. Ukoliko je nadbiskup Uzinić imenovan biskupom koadjutorom s posebnim ovlastima (usp. kan 403 § 3), zašto to javnost ne zna i zašto to nije vidljivo iz priopćenja Svete Stolice od 4. studenoga 2020. god.? Rekli bismo – čudno.

Još je čudnije što nadbiskup Mate Uzinić, sudeći prema komentarima na društvenim mrežama i prema njegovom priznanju da je neke razočarao, ima relativno slabu podršku među vjernicima (moguće i među svećenicima i redovnicima), ali zato ima veliku podršku liberalnih katolika, a čini se još veću nekatolika i ateista. Tako je zanimljivo bilo primijetiti kako su se odjednom, nakon niza negativnih i tek pokojeg pozitivnog komentara ispod njegove treće spomenute objave, odjednom pojavili u većem broju komentatori s lažnim profilima, ili oni po čijim se uobičajenim objavama vidi da ili nemaju veze s Katoličkom Crkvom ili u mnogim dijelovima ne prihvaćaju njezin nauk, i počeli braniti nadbiskupa Uzinića i davati mu podršku.

Možda je dobro ovdje stati. Ili tek dodati kako neki od njih doista rade u dobroj vjeri, dok drugi u U dobroj vjeri. No, to bi nas ponovno dovelo do imena Tine Beattie i kukolja koji je onomad prosut.