Veliki petak
Veliki petak je dan kada se posebno prisjećamo Kristove muke i smrti. Toga dana nema svete Mise, nego se slave obredi Velikoga petka. Budući da je Krist mučen i umro, liturgijska boja je crvena. Bilo bi poželjno kada bi bogoslužje Velikoga petka započelo u 15 sati, u vrijeme Isusove smrti, ali se iz praktičnih razloga slavi navečer.
Obredi Velikoga petka počinju u tišini, bez ulazne pjesme. Kada dođe do oltara, svećenik klekne ili legne okrenut licem prema zemlji. Ostali narod za to vrijeme kleči. Tako ostajemo u sabranosti nekoliko trenutaka kako bismo si posvijestili dubinu otajstava svoga otkupljenja po Kristovoj muci i smrti. Zato neće svirati ni orgulje niti će zvoniti zvona.
Obredi se sastoje od tri dijela: službe riječi, klanjanja križu i pričesti. U službi riječi umjesto Evanđelja čita se ili pjeva Muka po Ivanu, koja se može rasporediti po ulogama, s tim da svećenik izgovara sve one dijelove koji se pripisuju Kristu. Na završetku službe riječi slijedi sveopća molitva koja vuče svoje podrijetlo još iz apostolskih vremena, a u njoj se moli za razne potrebe: za Crkvu, papu, biskupe, vjernike, katekumene, jedinstvo kršćana, Židove, nekršćane, nevjernike, upravitelje država te za različite potrebe. Može je predvoditi i laik.
Drugi dio bogoslužja Velikog petke je klanjanje križu. Postoje dva načina kako započinju ti obredi. Jedan je da svećenik nakon svečanog nošenja križa do oltara u tri koraka otkriva zastrti križ ljubičastim platnom i pritom triput pjeva, svaki put višim glasom: Evo drvo križa na kom Spas je svijeta visio!, a narod odgovara: Dođite, poklonimo se! Drugi način je da se u ophodu unosi otkriveni križ, uz zaustavljanje na ulazu, u sredini crkve i ispred oltara, uz pjevanje navedenih riječi. Potom svaki vjernik dolazi pokloniti se i poljubiti križ. Za vrijeme ljubljenja križa pjeva se Cjelivat ću, Gospodine, Častimo te, križu sveti, prijekori Puče moj i druge pjesme.
Treći i zaključni dio obreda Velikoga petka čini pričest. Budući da je Krist mrtav i nema svete Mise, vjernici se pričešćuju s hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak. Na samom se kraju prenese Presveti Sakrament u pokrajnju kapelu ili na drugo prikladno mjesto, kao znak Kristove smrti i na takav se način pripremi na potpunu subotnju grobnu šutnju.
Osim navedenog, važno je istaknuti kako se na Veliki petak skuplja kolekta za Svetu zemlju, tj. prikuplja se novac koji je namijenjen za uzdržavanje svetih mjesta Isusova života, muke, smrti i uskrsnuća te kršćana u Svetoj Zemlji. Također, na Veliki petak redovito u prijepodnevnim satima bude pobožnost križnog puta. Uz to, Crkva na taj dan, uz Čistu srijedu, propisuje post i nemrs. On obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine, a oni od 14. do 18. godine obvezni su barem ne mrsiti. Postiti znači samo se jednom do sita najesti, a ne mrsiti znači ne jesti meso i mesne prerađevine.
