»Jaram je moj sladak i breme moje lako.« (Mt 11,30)

Židovska molitva u Isusovo vrijeme

1


Iako su kršćani vrlo brzo prekinuli sve veze sa službenim židovstvom, očigledno je da su počeli nasljedovati židovsku molitvenu praksu, jer su to ipak bile judeokršćanske zajednice, dakle kršćanske zajednice sastavljene od obraćenih Židova i za njih je Stari zavjet bio i ostao Božja riječ. Židovske su molitve imale dvostruki ritam koji se na koncu stopio u jedan. Prema jednom je bilo potrebno moliti dvaput, a prema drugom triput dnevno. Tako u Ponovljenom zakonu nalazimo odredbu da je potrebno ujutro i uvečer moliti Š’ma. Mnogi rabinski komentari insistiraju upravo na ova dva termina:

Pnz 6,4-7: Čuj, Izraele! Jahve je Bog naš, Jahve je jedan! Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom snagom svojom! Riječi ove što ti ih danas naređujem neka ti se urežu u srce. Napominji ih svojim sinovima. Govori im o njima kad sjediš u svojoj kući i kad ideš putem; kad lijegaš i kad ustaješ.

Drugi tekstovi napominju da je potrebno triput dnevno moliti. Prva potvrdu za to nalazimo u Dn 6,11b (3. st. pr. Krista):

Tu je on tri puta na dan padao na koljena blagoslivljajući, moleći i hvaleći Boga, kako je uvijek činio.

Naznake molitvenih časova nalazimo još i u Jdt 9,1; 12,5s; 13,3, a osobito u Ps 5,17.

A ja ću Boga prizivati, i Jahve će me spasiti. Večerom, jutrom i o podne tužan ću jecati, i on će čuti vapaj moj.

Ova su se tri molitvena časa nadovezivala na hramsko bogoslužje. Žrtve su se u hramu prinosile ujutro i navečer. Večernja je žrtva uskoro bila anticipirana već u 15 sati, a uz te su se žrtve, razumljivo, molili određeni psalmi. Tim su se hramskim molitvama pridruživali pobožni Židovi i izvan Jeruzalema. U isto vrijeme kad su se u hramu prinosile žrtve oni bi se zaustavljali i molili.[1] Uz ta dva molitvena časa (vezana uz hramske žrtve) uskoro dolazi i treći, večernji, bolje rečeno noćni, o zatvaranju hramskih vrata. Na koncu je to ovako izgledalo: za jutarnje žrtve i u vrijeme zatvaranja hramskih vrata Židovi su molili Š’ma i Tefillah (Osamnaest blagoslova), a u vrijeme večernje žrtve (oko 15 sati) molili su samo Tefillah (uočimo da nema predviđene podnevne molitve).[2] Budući da je Tefillah veoma značajna židovska molitva, donosimo je u cijelosti:[3]

Blagoslovljen budi, Gospodine Bože, Bože naših otaca, Bože Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bože veliki, snažni i strahoviti, Svevišnji Bože, koji si milosrdan i koji sve posjeduješ! Ti se sjećaš bogobojaznosti otaca te šalješ otkupitelja sinovima njihovih sinova, na slavu svoga imena, po svojoj ljubavi, o Kralju koji nam priskačeš u pomoć, Spasitelju i Štite naš.

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, Štite Abrahamov! 

Ti si moćan u vječnosti, Gospodine koji oživljuješ mrtve, ti si ustrajan u svom spasenju, hraniš žive svojim smilovanjem, oživljuješ mrtve po svom velikom milosrđu, podižeš one koji padaju, ozdravljaš bolesne, oslobađaš sužnje, čuvaš svoju vjernosti prema onima koji počivaju u prašini. Tko ti je sličan, Gospodine nad vojskama? Tko je kao ti, Kralju, koji ubijaš i uskrisavaš, i daješ da proklija spasenje? Ti si vjeran uskrisujući mrtve.

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, koji uskrisavaš mrtve! 

Nebeska mnoštva zajedno sa zemaljskim zborovima proglašuju te kraljem, svi ti jednoglasno uzdižu trostruku posvetu, kao što je pisano rukom tvoga proroka. Oni su klicali jedni drugima i govorili:

O. Svet, svet, svet Gospodin nad Vojskama! Puna je zemlja njegove slave! 

Onda se čuje njihov gromki poklik, uzvišen i snažan. Ustaju svi i jednodušno govore:

O. Blagoslovljena Slava Gospodnja s mjesta njegova prebivališta! 

S mjesta svog prebivališta, Kralju naš, pokaži se i kraljuj nad nama, jer te čekamo. Kad ćeš se zakraljiti? Zakralji se brzo na Sionu, u naše dane i za našega života. Ostani s nama, budi uzvisivan i posvećivan usred svoga grada Jeruzalema od koljena do koljena, od naraštaja do naraštaja. Neka naše oči ugledaju tvoje kraljevstvo prema riječi sadržane u pjesmama o tvojoj sili, koje je opjevao David, pomazanik tvoje pravednosti.

O. Gospodin će zauvijek kraljevati, tvoj Bog, Sione, od koljena do koljena. Aleluja! 

Od koljena do koljena proglašavaju kraljem Boga, jer je samo on uzvišen i svet. Tvoja hvala, Bože naš, neće prestati s naših usana kroza svu vječnost i zauvijek, jer ti si veliki i sveti kralj.

O. Blagoslovljen budi Gospodine sveti! 

Ti daješ čovjeku spoznanje i učiš ljudsko biće razlučivanju. Udijeli nam spoznanje, razum i razlučivanje koje proizlazi od tebe.

O. Blagoslovljen budu, Gospodine, koji daješ spoznanje! 

Obrati nas, Oče naš, svome zakonu, uvedi nas, o Kralju naš, u svoju službu i obrati nas potpunim obraćenjem tebi.

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, koji se raduješ našem obraćenju! 

Oprosti nam, Gospodine, jer smo sagriješili, odriješi nas, kralju naš, jer smo bili manjkavi.

O. Blagoslovljen budi, blagi Gospodine, jer si velikodušan u praštanju! 

Pogledaj na naše kajanje i podrži našu parnicu. Otkupi nas brzo radi svoga imena jer ti si moćni Otkupitelj.

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, Otkupitelju Izraela! 

Izliječi nas, Gospodine, i bit ćemo izliječeni, spasi nas, i bit ćemo spašeni, udijeli potpuno iscjeljenje svih naših rana, jer ti si Bog koji ozdravljaš, jer si milosrdan.

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, koji liječiš bolesti svoga naroda Izraela! 

Blagoslovi, Gospodine, Bože naš, ovu godinu i svakovrsne njezine plodove!

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, koji blagoslivljaš godine! 

Nek zatrubi veliki rog za naše oslobođenje, neka se razvije zastava da sabere izagnanike i proglasi oprost pa da nas sakupiš sa sve četiri strane svijeta.

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, koji sabireš izagnanike svoga naroda! 

Podigni nam suce kao u počecima, naše savjetnike kao nekoć i vladaj nad nama u pravu i pravednosti.

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, koji ljubiš pravednost i sud! 

Ne imali nade otpadnici, a krivovjerci umah poginuli, neka uskoro budu zatrti svi neprijatelji tvoga naroda. Oslabi, razori i ponizi brzo, u naše dane, kraljevstvo oholosti.

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, koji uništavaš krivce i ponižavaš oholice! 

Neka se potrese tvoja utroba, Gospodine, Bože naš, za pravedne, pobožne i one koji revnuju za pravdu. Nagradi dobrim sve one koji se uzdaju u tvoje ime u istini te nas učini dionicima s njima, da se nikad ne pokolebamo.

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, Oslonče i uzdanje pravednika! 

Opet se smiluj Jeruzalemu, svome gradu, i izgradi ga u naše dane kao vječnu građevinu.

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, koji obnavljaš Jeruzalem! 

Učini da uskoro procvjeta Davidov izdanak i uzdigni moć svoga spasenja.

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, koji daješ da niče spasenje! 

Poslušaj naš glas, Gospodine, Bože naš, i smiluj nam se, primi milosrdno i blagonaklono našu molitvu, jer ti si Bog koji uvijek sluša našu molitve i molbe.

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, koji čuješ molitvu! 

Neka ti bude mio, Gospodine, Bože naš, tvoj narod Izrael i njegova molitva. Uspostavi bogoštovlje u svojoj kući, primi spremno s ljubavlju i blagonaklonošću žrtve paljenice Izraelove i njegove molitve. Neka ti uvijek bude mila služba Izraela, tvoga sluge, i neka naše oči vide kako se u milosrđu vraćaš na Sion.

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, koji ponovno postavljaš svoje boravište na Sionu! 

Zahvaljujemo ti, jer si naš Gospodin i Bog, stijena našeg života, štit našega spasenja. Zahvaljujemo ti od koljena do koljena i uzdajemo ti hvalu za naše živote koji su u tvojim rukama i za naše duše koje pohađaš. Ti si dobar i beskrajno je tvoje milosrđe, ti si milosrdan i tvoje se smilovanje nikad ne iscrpljuje, a mi smo se oduvijek pouzdavali u tebe. Nikada nisi dopustio da se crvenimo, Gospodine, Bože naš, nisi nas napustio niti svoje lice od nas okrenuo. Za sve ovo neka bude blagoslivljano i uzvisivano ime tvoje, Kralju naš, zauvijek, u svu vječnost. Neka ti svako biće zahvaljuje i hvali tvoje dobro ime u istini.

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, jer je tvoje ime dobro i dolikuje s tebi zahvaljivati! 

Udijeli mir, napredak, blagoslov, sućut, milosrđe svima nama i svemu svom narodu. Sve nas blagoslovi, Oče naš, svjetlošću svoga lica. Svjetlom svoga lica ti nam, Gospodine, daješ zakon života, ljubav, milost, pravednost, milosrđe i mir. Blagoslovi svoj narod, Izraela u svako vrijeme.

O. Blagoslovljen budi, Gospodine, koji blagoslivljaš svoj narod, Izraela, u miru!

Kao što se vidi, molitva je u počecima imala 18 odlomaka, ali je kasnije podijeljena na 19. Međutim, prvotno je ime ostalo.

Ovo su bile svakodnevne molitve. U određene blagdane su se molile još neke molitve. Tada bi se naime, uz propisane žrtve prinosio i „prinos usana“, dakle, molitva, tako da je znalo biti pet kultnih časova. K tomu su pobožni Židovi osobito rado molili Ps 119 koji razmatra Božji zakon. Oni su tak psalam molili, o njemu razmišljali i često na osnovu njega druge poučavali. Nikakvo čudo da taj psalam svakodnevno susrećemo u Srednjem času. Naravno, nakon što je hram bio razoren žrtve se produhovljuju u određene molitvene časove (jer biše nije bilo hramskog bogoslužja), s time da se sve te molitve mogu obavljati i u vlastitom domu. Sada i sinagoga dobiva sve više na važnosti. U njoj je ustrojstvo bitno drugačije nego u hramu. Tu nema ni svećenika ni svećeničkog plemena. Dovoljno je da se nađe deset muškaraca pa da se može slaviti sinagogalno bogoslužje. Rabin je jednostavno pismoznanac i, teoretski, svaki Židov s navršenih 13 godina ima pravo čitati i tumačiti Toru u sinagogi. Danas to redovito čine školovani učitelji – rabini.

Kršćani su umjesto hramske jutarnje žrtve, naravno, slavili euharistiju, a umjesto sinagogalnog čitanja Tore i Proroka imali su Službu čitanja kao molitveni čas ili kao dio euharistijske službe.


[1] Neki su u tome i pretjerivali pa ih Isus prekorava. Naime, oni bi se, želeći se pokazati pobožnima, kao slučajno upravo u vrijeme molitve zatekli na trgovima i onda molili da ih ljudi vide.

[2] Večernja je molitva bila razumijevana kao spomen na oslobođenje iz egipatskog ropstva, a jutarnja kao spomen na sklapanje sinajskog saveza.

[3] L. DELLA TORRE (prir.), Pregare l’eucaristia. Preghiere eucaristiche di ieri e di oggi per la catechesi e l’orazione, Queriniana, Brescia, 1982., str. 35-40. Postoji jedan stariji hrvatski prijevod ove molitve: Šalom Miroslav FREIBERGER (preveo i uredio), Molitvenik, Zagreb, 1938. (reprint Zagreb 1994.), 296-303. Po našem sudu hrvatski je prijevod ipak pomalo arhaičan, pa smo mi stavili svoj vlastiti.