Neka razjašnjenja o Međugorju i povezanim glasovima
Dne 27. kolovoza ove godine talijanski novinar i publicist David Murgia objavio je na svom blogu il segno di giona neka tumačenja u vezi sa svoja prethodna dva ekskluzivna članka o glasovanju Kongregacije za nauk vjere s obzirom na međugorski fenomen 2016. godine. I ovaj treći osvrt Uredništvo donosi u hrvatskom prijevodu:
Prošloga 6. kolovoza [objavio sam na svome blogu] jedan dio dokumentacije koju posjedujem, a koja se odnosi na vota o Međugorju.
Kao što se moglo očekivati, vijest nije prošla neprimijećeno (zanimljivo, ne samo u Italiji), nego su je prenijeli gotovo svi svjetski mediji.
U vezi s tim primio sam nekoliko obavijesti koje me obvezuju da razjasnim neke točke.
Da bismo bolje razumjeli podrijetlo vota/glasovanja koja sam objavio, moramo se vratiti unatrag, sve do 6. lipnja 2015., kada je papa Franjo – tijekom svoje uobičajene konferencije za novinare u zrakoplovu, vraćajući se iz Sarajeva – prvi put govorio o slučaju Međugorje. Evo što je doslovno rekao, kako je objavljeno u priopćenju Tiskovnog ureda Svete Stolice:
„Što se tiče problema Međugorja, papa Benedikt XVI. svojedobno je osnovao komisiju kojom je predsjedao kardinal Camillo Ruini; ondje su bili i drugi kardinali, teolozi i stručnjaci. Proveli su istraživanje, i kardinal Ruini došao je k meni i predao mi rezultate istraživanja, nakon toliko godina – ne znam, tri-četiri godine, otprilike. Dobro su radili, vrlo dobro. Kardinal Müller [prefekt Kongregacije za nauk vjere] rekao mi je da će u ovo vrijeme održati jednu ‘feria quarta’ [posebnu sjednicu] srijedom; mislim da je održana posljednje srijede u mjesecu. Ali nisam siguran… [Napomena o. Lombardija: zapravo još nije održana feria quarta posvećena toj temi.] Na pragu smo donošenja odluka. Potom će biti objavljene. Za sada se biskupima daju samo neke smjernice, ali u skladu sa stajalištem koji će biti zauzet.“
Potom je sam Franjo ponovo pokrenuo tu temu skoro dvije godine poslije, 13. svibnja 2017., također tijekom konferencije za novinare u zrakoplovu, ovoga puta vraćajući se iz Fatime.
I ovdje donosim doslovan zapis kako ga je objavio Tiskovni ured Svete Stolice:
„Sva ukazanja ili navodna ukazanja pripadaju privatnoj sferi; ona nisu dio redovitoga javnog Učiteljstva Crkve. Međugorje: bila je osnovana komisija kojom je predsjedao kardinal Ruini. Osnovao ju je Benedikt XVI. Ja sam svršetkom 2013. ili početkom 2014. primio od kardinala Ruinija rezultate. Komisija sastavljena od dobrih teologa, biskupa, kardinala. Dobri, dobri, dobri. Izvješće-Ruini vrlo je, vrlo dobro.
Zatim su se u Kongregaciji za nauk vjere pojavile neke dvojbe i Kongregacija je smatrala prikladnim poslati svakomu članu skupa, te ‘feria quarta’, svu dokumentaciju, čak i one stvari koje su se činile protivnima Izvješću-Ruini. Ja sam primio obavijest: sjećam se da je bila subota navečer, kasno navečer. Nije mi se to činilo ispravnim: bilo je to kao staviti na dražbu – oprostite na izrazu – Izvješće-Ruini, koje je bilo vrlo dobro sastavljeno. U nedjelju ujutro pročelnik Kongregacije za nauk vjere primio je od mene pismo u kojem sam tražio da, umjesto da dokumentaciju šalju na ‘feriju quartu’, meni osobno pošalju mišljenja. Ta su mišljenja proučena i sva ističu težinu i važnost Izvješća-Ruini.
Da, prije svega treba razlikovati tri stvari. Što se tiče prvih ukazanja, kada su [‘vidioci’] bili dječaci, izvješće otprilike kaže da treba nastaviti istraživanje. Što se tiče sadašnjih navodnih ukazanja, izvješće ima svoje dvojbe. Ja sam osobno više ‘strogo’ nastrojen: više volim Gospu kao majku, našu majku, a ne Gospu kao šefa telegrafskog ureda koji svakoga dana u određeni sat šalje poruku… To nije Isusova majka. I ta navodna ukazanja nemaju veliku vrijednost. To kažem kao osobno mišljenje.
Ali tko misli da Gospa kaže: ‘Dođite, jer ću sutra u određeni sat reći poruku tom i tom vidiocu’ – ne. [U Izvješću-Ruini] razlikuju se ta dva ukazanja.
I, treće, prava srž Izvješća-Ruini: duhovna činjenica, pastoralna činjenica, ljudi koji onamo dolaze i obraćaju se, ljudi koji susreću Boga, koji mijenjaju život… Tu nema čarobnoga štapića i tu se duhovna i pastoralna činjenica ne može zanijekati.
Sada, da bismo obuhvatili pogledom stvari sa svim tim podatcima, s odgovorima koje su mi poslali teolozi, imenovan je ovaj biskup [Henrik Hoser] – dobar, dobar, jer ima iskustva – da vidi kako napreduje pastoralni dio. I na kraju će se nešto reći.“
Eto. Dakle, dokumenti povezani s Međugorjem, do kojih sam povjerljivim putem došao, bili su mišljenja koja je papa Franjo osobno zatražio 2017. godine od članova tadašnje Kongregacije za nauk vjere i od drugih stručnjaka, i ta mišljenja nikada nisu dospjela pred Feria IV [skupštinu srijedom] Kongregacije.
Prema tomu, ti dokumenti imaju samo vrijednost neformalne konzultacije. Nakon toga Papa je zatražio i druge studije.
U biti, dakle, riječ je o mišljenjima koja je papa Franjo osobno zatražio od 33 člana tadašnje Kongregacije za nauk vjere i od drugih stručnjaka.
Međutim, ta mišljenja nisu bila predmet posebne sjednice Kongregacije, jer su bila izravno upućena Bergogliu.
Je li sada sve jasno?
Izvornik: https://ilsegnodigiona.com/2026/08/27/alcuni-chiarimenti-su-medjugorje-e-sui-relativi-vota/