Utorak, 5 srpnja

Razno

Slavlje svetkovine Rođenja svetog Ivana Krstitelja 2022. godine – 23., 24. ili 25. lipnja?
Razno

Slavlje svetkovine Rođenja svetog Ivana Krstitelja 2022. godine – 23., 24. ili 25. lipnja?

Ako pogledamo različite katoličke kalendare za 2022. godinu, možemo uočiti kako neki donose da će se svetkovina Rođenja sv. Ivana Krstitelja slaviti 24. lipnja, što je njezin redoviti datum, drugi da se prenosi na četvrtak 23. lipnja, a treći da se prenosi na subotu 25. lipnja. Naime, ove godine u petak 24. lipnja pada druga svetkovina, a to je Presveto Srce Isusovo, koja se redovito slavi treći petak nakon Duhova. Takvo se podudaranje ovih dviju svetkovina dogodilo zadnji put 1960. godine, a ponovit će se u našem stoljeću još 2033. i 2044. godine. Pitanje je, dakle, kada se ove godine slave svetkovine Rođenja svetog Ivana Krstitelja i Presvetog Srca Isusova, jer će se vjerojatno zbog nejasnoća koje nam pružaju katolički kalendari te svetkovine u različitim crkvama slaviti i u različit...
Slavoluk pobjede
Razmišljanja o vjeri

Slavoluk pobjede

Veliki vojskovođe i pobjednici pravili su sebi slavoluke pobjede kako bi uzdignute glave svečano proslavljali povratak iz ratnih pohoda i pobjeda. No naposljetku, međutim, na koncu života svaki je od njih pognuo glavu pred grobom i njegovim skromnim otvorom kroz koji nijedan čovjek ne ulazi uzdignute glave, već ponizno pognut i tih. Pogotovo što se kroz taj ‘slavoluk’ prolazi isključivu u jednom smjeru, bez nade u povratak nazad. Jedino se je Isus kao uskrsni pobjednik vratio nazad i u suprotnom smjeru, te je tako postao slavodobitnik vječne nebeske slave. A grobni otvor njegova groba postao je pravim slavolukom kojim se mjeri ona pobjeda po kojoj se stječe vječna, neprolazna slava besmrtnosti.
Sok od jagoda
Kruh naš svagdanji

Sok od jagoda

Svibanj je mjesec ljepote, proslava i obilja. Od prvih pričesti, podjele sakramenta potvrde, do ruža i jagoda. Kao da cijeli svibanj odiše mladošću, ljepotom i skladom. Marijin mjesec. Od Majčinog dana do Marije, svibnja kraljice. Proslava života na svakom koraku. Evo jedne ideje kako zadržati duh svibnja za zimske dane. Potrebno: 5 kg jagoda 2,5 kg šećera 2 žlice limunske kiseline Postupak: Jagode oprati i ocijediti od vode. Staviti u parni sokovnik i posuti sa 0,5 kg šećera. Šećer će pomoći iscijediti sav sok iz vaših jagoda. U najdonju posudu parnog sokovnika uliti vodu, pa kada zaključa, postaviti središnji dio s jagodama i poklopac. Taj poklopac ne treba otvarati do samog kraja cijeđenja soka. U parnom sokovniku vaš prijatelj je para. Vodena para će izvući sav sok iz vaših jag...
Vjerodajnice
Razmišljanja o vjeri

Vjerodajnice

Vjerodajnica je formalno pismošefa države pošiljateljicekojim predstavlja šefadiplomatske misije šefudržave primateljice.U pismu se navodiime šefa misije i razredu kojem je imenovan,te molba da se spomenutomdiplomatu pokloni povjerenjei omogući ispunjavanje misije. Takve vjerodajnice koje služekao legitimacija i punomoćprimio je i naš Gospodinkad ga je Otac nebeskiposlao ispuniti poslanjemeđu ljudima na zemlji.Zato je on jedini pravi,vjerodostojni i ovjerovljeni,Očev poslanik i zastupnik. Snagu svojih ovlastipokazao je uskrsnućem,kada se svojim životomzauzeo za povjereno mustado Božje, istrgnuvši gaiz ralja grijeha i smrti.A kada se vraćao Ocu,nakon što je dovršio poslanje,ostavio je svoje ovlastipastiru kojega je sam odredio,ponavljajući mu triput:Pasi ovce moje!
Bob u čast blaženog Jakova Zadranina
Kruh naš svagdanji

Bob u čast blaženog Jakova Zadranina

Pokušajte razmisliti kako doživljavate svece. Promatramo njihove likove u crkvama, pa i na kružnim tokovima. To su obično više ili manje uspješni umjetnički prikazi ljudi koji su postavljeni za uzor svima nama. Sveci. Nemam pojma kako je prikazan blaženi Jakov Zadranin i još mi je manje poznato kako je stvarno izgledao. No, sudeći po povijesnim podatcima i duljini njegova života među nama, očito je bio vitalan starac, vješt u kulinarskom umijeću i vrlo mudar. Ja ga zamišljam nagnutim nad kuhinjskim kotlom, nasmiješenog lica, s kuhačom u jednoj i začinskim biljem u drugoj ruci, dok kuša varivo od boba. Njegov orginalni recept glasi:  “U tavi polagano pržim luk dok ne pocrveni, zatim dodam metvicu i ubacim sitno nasjeckanu slaninu. Kad sve to smekša i uvene, nalijem vode i pođem u crkvu ...
Zatvorena vrata
Razmišljanja o vjeri

Zatvorena vrata

Kao krhko i ranjivo bićečovjek traži zaštitu od svegašto ga straši i što mupredstavlja životnu ugrozu.Tako su se i apostoliu strahu od Židova zatvoriliu dvorani Posljednje večereu danima nakon Isusovemuke, smrti i pokopa.No, zatvorena vrata ne mogubiti dugoročna zaštita,pogotovo ne od straha i smrti,već samo mogu još višedoprinijeti tome da sesrce još više zatvori u sebeu strahu i nemoći.Zatvorena vrata pružajusamo lažnu sigurnost,ali ne rješavaju nikakavproblem i poteškoću. Zato Isus svoje apostolenakon uskrsnuća najprijeoslobađa lažne sigurnostitvrdo zatvorenih vratatako što će kroz njih proćii pokazati im svoje rane.Tako će im posvjedočitida je najčvršća zaštita odstraha i smrti upravovjera u njegovo uskrsnuće,jer njegova uskrsna snagaširom otvara srce dajući musvjedočku odvažnost. ...
Armenski križ u Vatikanu
Razno

Armenski križ u Vatikanu

Armenija je prva zemlja na svijetu koja je 301. godine prihvatila kršćanstvo kao državnu religiju. Prvi kršćanski propovjednici i utemeljitelji Armenske Crkve bili su apostoli Bartolomej (Bartul) i Juda Tadej, a prvi imenovani biskup Zakarija (68. - 72.). Armenci pak svojim apostolom smatraju i sv. Grgura Prosvjetitelja (239. - 325./6.), koji je pokrstio kralja Trdata III. (286. - 342.), a s njim i armenski narod. Većina Armenaca pripada Armenskoj Apostolskoj Crkvi, ali postoji također i Armenska Katolička Crkva koja je u potpunom zajedništvu s Apostolskom Stolicom i njezinim poglavarom Papom. Armenokatolici posjeduju isto hijerarhijsko zajedništvo, iste sakramente i isto ćudoređe kao i katolici Zapadne Crkve, ali u sklapanju unije zadržali su u bogoslužju armenski obred i armenski jezik....
Armenski hačkar – čipka u kamenu
Razno

Armenski hačkar – čipka u kamenu

U kulturnoj i duhovnoj tradiciji Armenaca je bilo izrađivanje i postavljanje velikih kamenih križeva koje se naziva armenski hačkar (arm. hač–križ+kar–kamen=kameni križ). Hačkar je vrsta armenskih arhitekturnih spomenika, obično uspravna pravokutna kamena ploča s rezbarenim likom križa oko kojega su obilato isklesani različiti biljni, životinjski i apstraktni ornamenti. Hačkari su vrijedna pojava srednjovjekovne armenske duhovne i umjetničke kulture. Njihova povijest datira od egipatskih križnih stela iz razdoblja 5. - 6. stoljeća stare ere, ali su armenski hačkari, osim velike povijesne vrjednote, utjelovili u sebi bogati etnokulturni i umjetnički sadržaj –  dragocjeno blago armenske srednjovjekovne baštine. Prvi kameni spomenici koji nalikuju kršćanskim hačkarima pojavljuju se na podr...
Blanja i blanjanje
Razmišljanja o vjeri

Blanja i blanjanje

Naprava za obrađivanjedrvenih predmeta zove se blanja.Radi na principu pravocrtnoggibanja uslijed kojega seoštrim nožem odvaja strugotinai dobije se željeni oblikobrađivanoga komada drveta.Da nije blanje i blanjanjadržači alatki poput lopate i motikene bi bili ni približno ugodniza držanje u ruci i za rad. Poput blanjanja koje obrađujetvrde i grube komade drvetabio je i Gospodinov križni put.Kad je Gospodin primiona svoja sveta ramenatvrdo i neravno drvo križa,on ga je tim istim dodiromizblanjao učinivši da postaneobrađeno i prihvatljivosvim njegovim učenicimakoji će ga kasnije koristitikao alatku spasenja. Bez njegove svete muke,nikada križ ne bi postaougodan da se primi kao bremena vlastita leđa i radosno nosi,i to ne kao sredstvoponiženja i propasti,već uzvišenja i spasenja,i ne smrt...
Poslodavac
Razmišljanja o vjeri

Poslodavac

Fizička ili pravna osobakoja zapošljava radnikazove se poslodavac.Radnik u radnom odnosuza njega obavlja posloveza koje je osposobljeni za koje je zaposlen.Čestiti poslodavci ne gledajusamo na svoju zaradu,već su svjesni da radnicimaomogućuju egzistenciju. Tako je i sam Gospodinponudio nama ljudimasuradnju, to jest zaposlenjeu njegovu vinogradu i polju.Mogao je on bez nas,ali je htio dati nam obiljesvojih božanski darova,sa zadaćom da svjedočimoo njegovoj velikodušnosti. A obdario nas je milošću,ljubavlju i spasenjem,do mjere da je ponudioda mu ne budemo radnici,već ljubljena djeca i baštinici.A za uzvrat želi jedino dai druge pomagače pozovemoda prime isto zaduženjei identičnu vječnu baštinu.