Razno – Vjera i djela

Zapadna i Istočne Katoličke Crkve [video]

7sij2022 Autor: Hrvoje Šijak, mag. theol.

Lectio Brevis

Zapadna i Istočne Katoličke Crkve [video]

Katolička se Crkva sastoji od ukupno 24 Crkve ujedinjene pod papom. Najpoznatija je Rimokatolička, ali postoje još 23 Istočne Katoličke Crkve. Svojom vanjštinom možda sliče na pravoslavne kršćane, ali istočni katolici su jednako katolici kao i mi koji pripadamo Latinskoj Crkvi. Objasnimo o čemu se radi.Kao prvo, govorimo o katoličkim Crkvama. Radi se dakle o pravim pravcatim katolicima. To znači da imamo puno zajedništvo, da smo braća i sestre u punom kršćanskom smislu, da priznajemo istog papu i da možemo zajedno pristupiti pričesti, sklapanju ženidbe, ma sve bez ikakvih zapreka.Kao drugo, govorimo o Zapadnoj, odnosno Istočnim Crkvama jer je tako bilo podijeljeno Rimsko Carstvo. U toj podjeli Carstva, jedna se Crkva geografski našla na Zapadu pa se zove Zapadna, Latinska ili Rimska. Sv...

Nastavi čitati

5sij2022 Autor: Lidija Domorad, prof.

Kruh naš svagdanji

Tart s narančom

Ako u svom hladnjaku ili pri ruci imate maslac, nekoliko jaja i naranče, napravite ovaj fini i jednostavan kolač. Znam, vrlo je često pitanje koje se uvijek postavlja: A tko će to pojesti? Ako pripadate među ljude koje muči to pitanje, onda imam nekoliko ideja: pozovite na kolač susjedovu djecu, pošaljite kolač onoj majci koja ima brojnu obitelj u vašem susjedstvu, pogledajte svoje susjedstvo, možda ima neka baka, netko bolestan, netko osamljen, ili možda netko u izolaciji, nazovite, dostavite... dio, komad, neka se ljubav ugrađena u kolač podijeli. Ovaj kolač možete podijeliti na osam ili deset komada... Eto, toliko puta se radost može umnožiti! Potrebno Tijesto: 325 g glatkog brašna 250 g hladnog maslaca 100 g šećera 2 žlice kakaa u prahu 3 ili 4 žlice hladne vode Krema s narančom...

Nastavi čitati

12pro2021 Autor: Lidija Domorad, prof.

Kruh naš svagdanji

Paprenjaci

Ako je pizza talijansko jelo, onda bismo trebali mi Hrvati mirne duše priznati kako su paprenjaci hrvatski kolačić. Vrlo ukusan i vrlo osebujan. Sasvim nam pristaje. Dakle, o paprenjaku pisao je još i August Šenoa u Zlatarovom zlatu, a za njega znamo da je po ocu Nijemac iz Češke, a po majci Slovak iz Budimpešte. Rodio se u Zagrebu i u prvom hrvatskom povijesnom romanu uveo lik Magde koja je prodavala paprenjake. U vrijeme moga djetinjstva nisam znala niti za Šenou, niti za njegovu obitelj, a tek krajem osnovne škole otkrila sam Zlatarovo zlato. Ipak, cijelo djetinjstvo znala sam što su paprenjaci. Znala sam i da je to jedini kolač u koji mama stavlja obilje papra, bibera. Onda su mi u odrasloj dobi u avionu hrvatske zračne kompanije uz veliki osmijeh predali lijepo upakiran jedan papre...

Nastavi čitati

19stu2021 Autor: Hrvoje Šijak, mag. theol.

Lectio Brevis

Sinoptički problem [video]

Novi zavjet sadrži četiri evanđelja. Sva četiri govore o djelovanju, naučavanju, smrti i uskrsnuću Isusa iz Nazareta. Međutim, tri su evanđelja (po Marku, po Mateju i po Luki) tekstualno toliko slična da se čini da među njima postoji neka tajna veza koja se stručno naziva “sinoptički problem”. Ovdje ćemo vidjeti o čemu se radi. Riječ “sinoptički” ovdje označava zajedničko gledanje ili slično gledište. Konkretno, kad kažemo da su evanđelja po Marku, Mateju i Luki “sinoptička”, želimo reći da donose mnoštvo istih ili vrlo sličnih sadržaja, Isusovih riječi, djela te općenito događaja pa ih možemo staviti jedno pored drugog i zajednički tj. sveobuhvatno usporediti i vidjeti što pišu isto, a što različito. Ivana rijetko kad možemo zajedno gledati s prva tri evanđelja. Dakle, tri su evanđelja...

Nastavi čitati

14stu2021 Autor: Lidija Domorad, prof.

Kruh naš svagdanji

Kiseli kupus

Ljudima je potrebna hrana koja se nalazi u njihovoj okolini. Ona koja ne putuje daleko, daleko iza sedam gora i dva mora, s drugog kontinenta. Nekako tako je uvjerenje koje sam preuzela u svom djetinjstvu, a onda u odrasloj dobi uočila i znanstvenu potkrjepu ove bakine mudrosti. Danas sam i sama baka i evo ciklus prenošenja mudrosti je zatvoren i prenosi se dalje. Iako svi u kasnu jesen znamo kako je C vitamin potreban i poželjan suputnik kroz kasnojesenske i zimske dane, nije nužno da prvi izbor bude limun, limeta ili neko još egzotičnije voće iz dalekih tropika. Tradicija u ovim kontinentalnim dijelovima Hrvatske je potražiti C vitamin u kupusu. Kiselom kupusu. Vjerujem kako nitko od nas nije predaleko od Čepina, Ogulina ili Varaždina. A tu se nalaze brendirani čepinski kupus, ogulins...

Nastavi čitati

8stu2021 Autor: Hrvoje Šijak, mag. theol.

Lectio Brevis

Pričest na jezik ili ruke? [video]

Pričest na jezik ili ruke? Kako bi se katolik trebao pričešćivati, kako smo došli u današnju situaciju i u čemu je zapravo problem? Prije nego nastavimo valja napomenuti da će ovdje fokus biti na primanju Tijela Kristova pod prilikom kruha, iako sve rečeno u svojoj biti može vrijediti i za primanje pod prilikom vina. Redak iz Djela apostolskih (2, 42) navodi da prvi kršćani “bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama”. Ovdje je fokus na lomljenju kruha koje valja shvatiti kao euharistiju ili misu. Nije potrebno argumentirati da je tijek mise kroz povijest mijenjao svoj oblik i razne elemente, no uvijek je misa spomen-čin Kristove muke smrti i uskrsnuća. Uz to, oduvijek postoji i određena nepromjenjiva struktura koja je prepoznata u Isusovim gestama...

Nastavi čitati

21lis2021 Autor: Hrvoje Šijak, mag. theol.

Lectio Brevis

Drugi vatikanski sabor [video]

Drugi vatikanski sabor bio je 21. ekumenski koncil Katoličke Crkve. Ekumenski su koncili, okupljanja biskupa cijeloga svijeta i pape, gdje se tumači ili definira crkvenu doktrinu i disciplinu.Na Drugom vatikanskom saboru sudjelovao je rekordan broj biskupa, kardinala, poglavara ili jednostavno otaca, njih oko dvije i pol tisuće. Usporedbe radi na Prvom vatikanskom sudjelovalo je oko 750 otaca, na Drugom lateranskom 500, a na Tridentu niti 300 (255). Drugi vatikanski poseban je i po tome što je po prvi put sudjelovao značajan broj otaca izvan Europe: oko 400 iz Azije i Sjeverne Amerike, oko 350 iz Afrike i oko 600 iz Južne Amerike (Europa oko 1000). Sudjelovalo je 28 otaca iz tadašnje Jugoslavije. Također, značajnu su, ali ne presudnu, ulogu po prvi put imali i laici, a među promatračima...

Nastavi čitati

22ruj2021 Autor: Hrvoje Šijak, mag. theol.

Lectio Brevis

Kalež [video]

U misnim slavljima postoji mnogo predmeta koje možemo primijetiti. Neke prepoznajemo, a neki su nam manje poznati. Čak i ono što nam je poznato nije nam možda uvijek do kraja jasno. Ovdje ćemo stoga progovoriti o jednom poznatom predmetu: kaležu. Također ćemo objasniti zašto izgleda tako kako izgleda, od čega je napravljen i kako se zovu svi ostali predmeti koji su u misi često stavljeni na taj kalež.Kalež ili hrvatski rečeno “čaša” često se spominje u evanđeljima. Ključni su svakako oni trenuci s Posljednje večere, jer Isus tada uze čašu i reče one poznate riječi koje uvijek čujemo na misi. Samim time, možemo reći da uz kruh, vino i stol, odnosno oltar, kalež možemo ubrojiti u ključne predmete svakog misnog slavlja.Sâm se kalež sastoji od 3 dijela: gore imamo čašku koja prima vino, zat...

Nastavi čitati

8ruj2021 Autor: Hrvoje Šijak, mag. theol.

Lectio Brevis

Mala Gospa [video]

8. rujna Crkva slavi Marijin rođendan, odnosno: “Rođenje Blažene Djevice Marije”. Blagdan je poznatiji pod nazivom “Mala Gospa” jer je Marija, kad se rodila, bila malena djevojčica: mala Gospa. “Gospa” pak znači gospođa ili dama.Moramo paziti da ovaj blagdan ne pobrkamo s “Velikom Gospom”. Velika Gospa je svetkovina na koju slavimo to da je Marija, kad je već bila odrasla i velika uznesena na Nebo. Također, ne treba brkati “Malu Gospu” s dogmom i blagdanom “Bezgrešnog začeća” jer se ono tiče trenutka kad je Marija začeta, dok 8. rujna mi slavimo rođenje Marije. Dakle, Bezgrešno začeće odnosi se na trenutka kad je Marija začeta, “Mala Gospa” se odnosi na Marijino rođenje, a “Velika Gospa” se odnosi na kraj Marijina zemaljskog života.Svakako da su Bezgrešno začeće i Uznesenje važniji doga...

Nastavi čitati

1ruj2021 Autor: Lidija Domorad, prof.

Kruh naš svagdanji

Češnjakova juha ili juha od češnjaka

Jesenski dani su oni dani kada počinje nos 'peći rakiju'. Tom metaforom oslikavala je stanje zdravlja moja baka. Davno, davno. Naime, kada zajeseni mnogi ljudi se prehlade pa im curi nos. Onda su došla neka novonormalna vremena gdje se strašno bojimo ljudi kojima ovih dana curi nos. Ali nos ovih ranojesenjih dana curi već stotinama godina... I tako.... za podizanje imuniteta u ovim ranojesenjim danima kada, vjeran tradiciji, nos 'peče rakiju' potreban je lijek u vidu tople juhe od češnjaka. Potrebno 30 g maslaca 1 žlica brašna 1 veća glavica češnjaka 0,5 litre mlijeka 0,5 litre vode prstohvat soli peršinov list Postupak Zagrijati maslac na laganoj vatri i dodati brašno pa napraviti laganu zapršku. Dodati češnjak sitno izrezan. Zaliti mlijekom i uporno miješati dok ne prokuha. Raz...

Nastavi čitati