Oznaka: 20. nedjelja kroz godinu (C)

Čitanja: Jr 38,4-6.8-10; Ps 40,2-4.18; Heb 12,1-4; Lk 12,49-53 U Rimskom carstvu i vremenima progona kršćana, kad je pripadnost Crkvi bila po život opasna, znalo se dogoditi da su kršćane prokazivali najbliži članovi obitelji i tako ih praktički izručili smrtnoj presudi. Događalo se upravo ono o čemu Isus govori u Lukinom evanđelju: „Mislite li da sam došao mir dati na zemlji? Nipošto, kažem vam, nego razdjeljenje. Ta bit će odsada petorica u jednoj kući razdijeljena: razdijelit će se trojica protiv dvojice i dvojica protiv trojice – otac protiv sina i sin protiv oca, mati protiv kćeri i kći protiv matere, svekrva protiv snahe i snaha protiv svekrve.“ Isus ovdje govori i iz vlastitog iskustva. U Markovu evanđelju čitamo: dok je Isus propovijedao,  „dođoše njegovi da ga obuzdaju jer ...

Čitanja: Jr 38,4-6.8-10; Ps 40,2-4.18; Heb 12,1-4; Lk 12,49-53 Isus u današnjem Evanđelju govori o svojoj zadaći, to jest o cilju s kojim je došao na zemlju. Taj cilj je bio da ognjem zapali zemlju, te napominje da je spomenuti oganj već planuo. No time što je njegov oganj planuo, ne znači da je se iscrpila njegova misija i poslanje. Ta iskra koje je već planula tek je početak, no tu iskru treba znati održati i dati joj da se potpuno uhvati i da cijelu zemlju zahvati taj božanski plamen o kojemu govori Gospodin. No osim što je rekao da je ta iskra već planula, Isus ističe da to nije sve, jer ostaje još mnogo posla koji treba napraviti kako bi se ispunio njegov sveti plan. Zato i veli: „Ali krstom mi se krstiti i kakve li muke za me dok se to ne izvrši!“ Dakle, on nije samo za iskru,...

Po čemu se razlikuje istinski umjetnik od vrsnog obrtnika? U čemu je „genijalnost“ nekog slikara ili glazbenika, nasuprot prosječnog „obrtnika“? Stručnjaci će reći da tu nije odlučujuće koliko netko tehnički dobro „obavlja“ svoj posao. Pravi umjetnik, kao i pravi govornik ima ono „nešto“. U kritikama nastupa pojedinih glazbenika čuje se kako je netko svoju dionicu besprijekorno i tehnički čisto odsvirao, ali da u svemu tome nije bilo „života“, „vatre“, zanosa. Slično je i sa športašima. Uza sve vrline koje npr. vrhunski nogometaš treba imati (brzina, tjelesna sprema, dribling), traži se i fantazija, duhovitost, nepredvidivost, „vatra“. Tako Isus veli (Lk 12, 49-53): „Oganj dođoh baciti na zemlju pa što hoću ako je već planuo!“ Prva je Crkva svoje poslanje, novinu evanđelja shvaćala kao ...

Nema toga od nas ljudi koji nije u pojedinim situacijama načinio određeni kompromis, jer u zajedničkom životu valja imati razumijevanja i prema drugima, te ne provoditi samovolju ili terorizirati druge svojim stavovima, uvjerenjima i odlukama. Sve se to čini u ime zajedničkoga života i neophodne sloge koja treba vladati u uređenim ljudskim zajednicama kao što su obitelji ili države u kojima živi jedan narod ili više njih. Međutim, činjenica je kako se ljudi često ne snalaze koji su sadržaji i koji je prostor kompromisa, a gdje bi trebali imati čvrsta uvjerenja koja ne podliježu nikakvim kompromisima, jer nisu takva da bi se njima moglo trgovati. Doista, postoje stvari koje su čovjeku dane i kojima je on zadan, te ih ne može mijenjati, dok s druge strane ima mnogo toga što je manje bitno...

Jeremija je bio neobičan prorok. Tih, nenametljiv, sramežljiv. I upravo njega, izvješćuje Biblija, Bog izabire da prorokuje u Jeruzalemu, iako se Jeremija u svojoj sramežljivosti nećkao (Jr 38, 4-6.8-10). I ne bez razloga. Upravo se na njemu ostvarila ona poslovica: „Tko istinu gudi, gudalom ga po prstima biju.“ Judejsko kraljevstvo s Jeruzalemom kao glavnim gradom bilo je u opasnosti od prodora Babilonaca. Kralj i njegovi velikaši uzdali su se da će ih Egipat zaštititi. Jeremija je kao prorok govorio da se nad njih opasnost nadvila zbog njihove nevjere. Egipat im neće doći u pomoć. Zato bi kralj trebao sklopiti (vazalski) savez s babilonskim kraljem, inače će im se dogoditi posvemašnje uništenje. Nisu ga poslušali, nego su mu se rugali dajući mu nadimak, prema onome što je naviještao: ...

Riječi koje je izgovorio Isus, a zapisao sveti Luka u svome Evanđelju (Lk 12, 49-53), po svom sadržaju naizgled odudaraju od cjelokupne Isusove poruke koju, čak i oni koji nisu previše vični Evanđelju, doživljavaju kao poruku mira, snošljivosti i ljubavi. No danas slušamo kako govori o ognju koje je bacio na zemlju i koji je već planuo, kao i o razdjeljenju koje je donio među ljude, pa čak one najbliže kao što su ukućani u obitelji. Njegove riječi osobito oporo zvuče u današnjem svijetu koji je neprestano ugrožen ratovima i terorističkim napadima koji unose nemir u ljudsko društvo i svakodnevni život. Pogotovo stoga što najčešće mnogi od tih ubilačkih ili samoubilačkih napada nose religiozni potpis. Tako se stvara ozračje nemira i nesigurnosti u društvu koje ugrožava same temelje ž...

Jr 38, 4-6.8-10 S obzirom da se obraćenje nije dogodilo kako je Gospodin preko Jeremije prethodno zahtijevao, nakon prve deportacije u Babiloniju (597. g. pr. Kr.) prorok tumači kako sada obraćenje znači podložiti se babilonskoj vlasti kao znak prihvaćanja Božjeg projekta; to je za Izraelce težak, ali jedini mogući izlaz. Neprihvaćanje vodi novoj kazni. Jeremija se zato protivi antibabilonskoj koaliciji kojoj je kralj Sidkija pristupio. I sada, dok babilonska vojska opsjeda Jeruzalema, Jeremija poziva na podlaganje Babiloncima. Ruši moral naših boraca, optužuju ga! Prorok je čovjek koji sluša, prima i predaje riječ Božju. Ali prvi je koji je živi. Zato se razlikuje od svoje okoline. Usudio se misliti i postupati drugačije od najmoćnijih ljudi u državi! Njegovi bližnji, nespo...

Oganj i razdjeljenje Po čemu se razlikuje istinski umjetnik od vrsnog obrtnika? U čemu je „genijalnost“ nekog slikara ili glazbenika, nasuprot prosječng „izvođača“? Stručnjaci će reći da tu nije odlučujuće koliko netko tehički dobro „obavlja“ svoj posao. Pravi umjetnik, kao i pravi govornik ima ono „nešto“. U kritikama nastupa pojedinih glazbenika čuje se kako je netko svoju dionicu besprijekorno i tehnički čisto odsvirao, ali da u svemu tome nije bilo „života“, „vatre“, zanosa. Slično je i sa športašima. Uza sve vrline koje npr. vrhunski nogometaš treba imati (brzina, tjelesna sprema, dribling), traži se i fantazija, duhovitost, nepredvidivost, „vatra“, ono što obično Južnoamerikanci u većoj mjeri pokazuju. Vatra. Oganj. O tome danas Isus progovara (Lk 12, 49-53). To nam I...

Svatko će se složiti da su vrlo neobične ove riječi na Gospodinovim ustima koje slušamo u današnjem evanđeoskom odlomku (Lk 12, 49-53). Navikli smo slušati kako on govori o pravdi, miru i ljubavi, a ne o razdoru i nemiru u međuljudskim odnosima. I da stvar bude ljepša, on ne utvrđuje kao činjenicu da sporne i problematične situacije postoje, nego otvoreno priznaje da će upravo on biti uzrok dodatnih razdora i nemira na zemlji, a napose u obiteljima, jer reče da nije došao donijeti mir,nego razdjeljenje. Iz njegovih riječi iz današnjeg Evanđelja kao da bi se dalo zaključiti da postaje zagovornikom neke revolucije i pobune na svijetu, poticatelj nemira kojima se izokreće društveni poredak i dovodi u pitanje obiteljski mir, sloga i zajedništvo. Umjesto da smiruje ljudske odnose, koji ...