Oznaka: Uzašašće Gospodinovo (B)

Čitanja: Dj 1,1-11; Ps 47,2-3.6-7.8-9; Ef 1,17-23 (ili: Ef 4,1-13); Mk 16,15-20 Četrdeset dana od uskrsnuća Gospodinova slavi se blagdan njegova slavnog uznesenja. Tim blagdanom ne slavi se samo njegov povratak Ocu od kojega je došao, već se tim blagdanom slavi njegov povratak u tjelesnom obliku, to jest uzdignuće njegove ljudskosti u Božju slavu. On kao vječni Božji Sin uvijek je u potpunoj slavi Očevoj i s Ocem i Duhom Svetim jedan je Bog. Ali kao utjelovljeni Bog on je sebi pridružio i ljudsku narav koja je primila ne samo milost jedinstva s osobom Božjega Sina, Božje Riječi, u vremenu, već je primila milost besmrtnosti i neraspadljivosti u vječnosti. Upravo to otajstvo ljudskosti obdarene besmrtnošću slavi se blagdanom Uzašašća Gospodinova. Ovo je otajstvo kao jedna neminovna poslj...

Slaveći danas blagdan Gospodinova uzašašća k Ocu, to jest onog konačnog prijelaza koji se već zbio uskrsnućem, osjećamo se zbunjeni poput apostola koji ostaju gledati netremice u nebo dok oblak Gospodina skriva njihovim očima. Bili su nemalo zbunjeni, te nisu znali što to sve ima značiti i koje će sve imati posljedice u njihovu životu. Premda se dogodilo samo ono što je on najavljivao, ipak je njihova zbunjenost bila velika te su njihovo ustrajno gledanje u nebo morala prekinuti dva anđela u bijeloj odjeći koja su ih vratili u stvarnost govoreći (Dj 1, 1-11): Galilejci, što stojite i gledate u nebo? Ovaj Isus koji je od vas uznesen na nebo isto će tako doći kao što ste vidjeli da odlazi u nebo. Te riječi su bile dovoljne da ih vrate u stvarnost o kojoj im je i on nešto prije uzašaš...

Uvod i pokajnički čin Crkva danas slavi Kristovo uzašašće. Nakon što se učenicima ukazivao četrdeset dana, veli Sveto pismo, Isus je bio uzdignut i proslavljen. Ovaj blagdan vjernicima na poseban način pokazuje da je Krist upravo zato umro i uskrsnuo, da bi nas zaogrnuo svojim božanstvom, to jest da bi nas sa sobom poveo u svoju nebesku proslavu. Dok slavimo Krista proslavljenoga, zahvaljujemo Bogu za svoje odabranje i za vlastito uzdignuće. Da bi naša hvala u ovoj euharistiji bila dostojna, pokajat ćemo se za sve svoje grijehe i propuste. Gospodine, ti si svoga Sina Isusa Krista poslao za našega Spasitelja i Otkupitelja. Gospodine, smiluj se! Kriste, svojom smrću i uskrsnućem i nas činiš dionicima svoje nebeske proslave. Kriste, smiluj se! Gospodine, ti nas poz...

Uvod i pokajnički čin Prva misna molitva koju ćemo danas čuti veli: „Kristovo uzašašće i naše je uzdignuće…“ Krist svoju slavu i svoju snagu nipošto ne želi zadržati sam za sebe. Svojim učenicima daje i svoju moć i ogrće ih svojom slavom. I nas je Gospodin obasjao svojom slavom u času našega krštenja i uvijek nas iznova obavija svojom milošću da budemo njegova vjerna slika u svijetu. Zamolit ćemo ga da nas očisti od naših slabosti i naših nedosljednosti, da budemo vrijedni ovih otajstava koja danas slavimo. Gospodine, postao si čovjekom da nas svojim božanstvom zaogrneš. Gospodine, smiluj se! Kriste, ti si od mrtvih uskrsnuo da satreš svaku moć grijeha i smrti. Kriste smiluj se! Gospodine, uzašao si na nebesa da i naš uzdigneš u svoju slavu. Gospodine, smiluj se! ...

Giotto di Bondone, Uzašašće (detalj) Čovjek je izuzetno biće kojemu je u krvi da nadilazi granice stvarnosti koja ga okružuje. U njega je upisana težnja za osvajanjem prostora i vremena, u njemu je trajno prisutna želja da probija zadane okvire, da istražuje i ulazi u nove dimenzije života. Doista, ljudska je narav tako zadana da u čovjeku iznutra postoje takvi poticaji da traži uvijek ono što je iznad njega i što je neistraženo, da ide prema onome što je dalje i još uvijek neosvojeno. U ime toga ljudi poduzimaju i poduzimali su tolika istraživanja i učinili mnoge podvige za koje su primili priznanja drugih ljudi, ljudskih udruženja i ustanova. I dok su to neupitne činjenice, malo tko se pita odakle u čovjeku takva želja i poticaj. A još manje je onih koji će o tome razmišljati ka...

Današnja nam misna čitanja opisuju otajstvo Gospodinova uzašašća koje slavimo zasebnim blagdanom u ozračju uskrsnog vremena. Jer njegovo uzašašće je jedna od značajnih sastavnica cjeline uskrsnog otajstva koje podrazumijeva sva slavlja tijekom pedeset dana. Uskrs je bio vrhunac ekonomije spasenja kojom je Bog došao ususret čovjekovim potrebama, a blagdani uskrsnog ciklusa tvore jednu otajstvenu cjelinu. Zato bi i Uzašašće samo u sebi bilo nerazumljivo ako ne bismo imali u vidu činjenicu da se radi o normalnom slijedu događanja. Zato nam sveti Luka u Djelima apostolskim svjedoči kako je događajem uzašašća Gospodin okrunio svoj boravak među apostolima koje je u razdoblju od četrdeset dana više puta susreo, te im se pokazao živim i poučavao ih o otajstvima kraljevstva Božjega prema ko...

ŠTO STOJITE I GLEDATE? Znadete li da u Osijeku ima ulica koja se zove Rastanci? Pogađate: vodi u malo groblje, osječko groblje siromaha. Doista, rastanci znaju biti bolni. Ljudi kojima netko umre, još dugo vremena za svog pokojnika znadu reći: „Kao da ga je netko ukrao.“ Jednostavno ne mogu pojmiti da ga više nema među njima i sve im se nekako čini da će sad otvoriti vrata, nasmijati se i sjesti za stol. Kako je bolno kad čovjek vidi da se to ne događa. Zacijelo su se i apostoli tako nekako osjećali onoga dana kad je Isus bio uznesen. Radovali su se što je on uskrsnuo, što je živ, što je s njima. I opet su se vratili na svoju omiljenu temu - pitali su ga: “Gospodine, hoćeš li u ovo vrijeme Izraelu opet uspostaviti kraljevstvo?“ Pitanje je izgledalo logično: Isus se pokazao ...