Skip to content

Ophod na Dane moljenja

Nekada je bio običaj da se na tri dana prije Spasova (Uzašašća Gospodinova), koji su se nazivali Dani moljenja, Male prošnje ili Prosni dani, održavaju ophodi uz sadržajno bogate molitve. O tome imamo svjedočanstva u više obrednika korištenih na našim područjima prije Drugog vatikanskog sabora.


4


Ophod na Dane moljenja vuče podrijetlo iz Galije, kada ih je propisao biskup Mamert iz Vienne 469. god., s nakanom da odvrati razne nesreće koje su nekoliko uzastopnih godina harale gradom. Ti su se Prosni dani, povezani s postom i pokorom, slavili u ponedjeljak, utorak i srijedu prije Spasova, a službeno su za Galiju odobreni 511. god., dok ih je tek papa Lav III. († 816. god.) propisao za cijelu Crkvu, i to bez posta. Kasnije su se Prosni dani preoblikovali u molitvene procesije vezane uz urod plodova i uopće uspjeh u ratarskim poslovima. Na takav je način razumljivo i što su po koncepciji bili slični ophodu na Markovo.

Taj ophod imaju samo krajevni obrednici, odnosno vlastiti obrednici pojedinih biskupija, ali ne i (službeni) rimski. Pronalazimo ga tako u ostrogonskim, kaločkim, zagrebačkim i đakovačkim obrednicima, a prema njemu, obred započinje jednako kao i kad je riječ o Velikim prošnjama na dan sv. Marka, ali se pri tome ne pjevaju vesele pjesme, jer je taj ophod pokorničkog karaktera.

Ako ophod ide iz jedne u drugu crkvu, kada se tamo dođe i završe litanije, svećenik klečeći moli pred oltarom: Bože, u pomoć mi priteci… i sve molitve koje slijede nakon Litanija svih svetih. Potom bi se slavila misa, a nakon nje su se klečeći molile različite molitve: o svecu kome je posvećena crkva, o uskrsnuću, o danu moljenja, o svetom križu, o Blaženoj Djevici Mariji, o svetim apostolima Petru i Pavlu, (o svecu/-ima), o svim svetima, za grijehe, (za cara i kralja), protiv pogana i krivovjeraca, te za mir.

Potom bi ophod išao prema svom završetku, odnosno, ako se navedeni dio slavio u nekoj crkvi, sada bi se ophod vraćao u onu iz koje je krenuo, a za to bi se vrijeme pjevale Litanije lauretanske, te bi se po dolasku u crkvu zapjevala pjesma Kraljice neba. Nakon toga bi prva dva dana ophod završavao zaključnom molitvom i blagoslovom ručnim križem, a treći dan bi se nakon Kraljice neba zapjevao himan Tebe Boga hvalimo i završio bi se ophod posebnom molitvom i blagoslovom. (Cjeloviti ophod se može vidjeti dolje, str. 242- 252.)


Obrednik Biskupije Bosansko-djakovačke i Sriemske, 1878.

mr. Snježana Majdandžić-Gladić

mr. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeroučiteljica u Osijeku i urednica portala
mr. Snježana Majdandžić-Gladić

Latest posts by mr. Snježana Majdandžić-Gladić (see all)

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Uzašašće Gospodinovo (Spasovo) Četrdeset dana nakon Uskrsa Crkva slavi Uzašašće Kristovo, odnosno Spasovo. Četrdeset dana nakon svoga uskrsnuća Isus je, kažemo, uzašao na ne...
Kad će Krist ponovno doći? – razmišljanje uz... Slaveći danas blagdan Gospodinova uzašašća k Ocu, to jest onog konačnog prijelaza koji se već zbio uskrsnućem, osjećamo se zbunjeni poput apos...
Uzašašće Gospodinovo (B) – prijedlog za litu... Ulazna: Galilejci, što stojite (PGPN 526 – 4., 5. i 6.) Uzađe Gospod (nepoznati autor) Blagdan sveti svetkujemo (Pavlinska pjesma...
Uzašašće Gospodinovo (B) – homilija Uvod i pokajnički čin Crkva danas slavi Kristovo uzašašće. Nakon što se učenicima ukazivao četrdeset dana, veli Sveto pismo, Isus je bi...
Uzašašće Gospodinovo (B) – nacrt za homiliju... Uvod i pokajnički čin Prva misna molitva koju ćemo danas čuti veli: „Kristovo uzašašće i naše je uzdignuće…“ Krist svoju slavu i svoju sn...
Do NOT follow this link or you will be banned from the site!