»Ta bolest nije na smrt, nego na slavu Božju, da se po njoj proslavi Sin Božji.« (Iv 11,4)
Shadow

Katehetika

Umjetnički odgoj

Umjetnički odgoj

Katehetika
Akademik Rajmund Kupareo (1914.–1996.), aksiolog i estetičar svjetskoga glasa, objavio je 1986. godine ogled o umjetničkom odgoju.[1] Prenosimo ga zbog aktualnosti i kao prinos javnoj raspravi o prijedlozima reforme odgoja i obrazovanja, posebice savjetovanjima o nacrtima uputnikā: umjetničkoga obrazovanja; umjetničkoga područja; okvira vrjednovanja, za darovite i za prikraćene; Hrvatskoga, Latinskoga, Grčkoga, Engleskoga, Francuskoga, Njemačkoga i Talijanskoga jezika;[2] Katoličkoga, Pravoslavnoga i Islamskoga vjeronauka; Glazbene, Likovne, Tehničke i Tjelesne i zdravstvene kulture kao i međupredmetnih tema: Građanski odgoj, Održivi razvoj, Osobni i društveni razvoj, Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije i Zdravlje. Poglavito stoga što u svima
Rastavljeni-pa-ponovovjenčani i svetootajstva Euharistije i pokore

Rastavljeni-pa-ponovovjenčani i svetootajstva Euharistije i pokore

Katehetika
Uvodna napomena Govorimo o rastavljenima-pa-ponovovjenčanima, ali rasprava u bitnom vrijedi za sve koji žive u neurednim obiteljskim stanjima. Određenje „pa-ponovovjenčani“ znači da rastavljeni kao takvi nisu isključeni iz sakramenata navedenih u naslovu; to je slučaj samo ako su pokušali novi vez, ušli u novu vezu i žive u neurednim bračnim prilikama. Upravo je to trajno, neuredno stanje razlog za isključenje od svetootajstava. U tim okolnostima oni koji žive zajedno s osobom koja im nije supružnik doista otvoreno krše zakon[1] Božji[2] kako ga Crkva naučava. Crkveno pravo[3] s jedne strane točno propisuje uvjete za pristup svetootajstvima i povjerava samomu vjerniku da provjeri ispunjava li te uvjete. S druge pak strane naznačava djelitelju sakramenta u kojim slučajevima mora uskrat
Waldorfska pedagogija i Katolička Crkva

Waldorfska pedagogija i Katolička Crkva

Katehetika
U zadnjih nekoliko desetljeća i kod nas u Hrvatskoj sve veću pozornost privlače slobodne ili alternativne škole i vrtići, odnosno takvi koji se ne ravnaju striktno po Planu i programu koji propisuje država, nego imaju manju, veću ili čak potpunu slobodu izrađivati vlastite planove. Jedna je od takvih alternativnih škola i waldorfska, a koja se često u medijima predstavlja kao poseban uzor pedagoškog pristupa odgoja i obrazovanja. No, je li to uistinu i opravdano ili je ipak riječ o pedagogiji koja ima mnoštvo nedorečenosti i takvih usmjeravanja koja nisu u skladu ni s naukom Katoličke Crkve ni s hrvatskom tradicijom? Izvor waldorfske pedagogije je u antropozofiji Waldorfska pedagogija ima svoje uporište u antropozofiji, naučavanju koje je u suprotnosti s naukom Crkve,