Dogmatika

Honorije I. papa – Anastazije antipapa – Focije patrijarh
11tra2021 Autor: mons. dr. Ratko Perić
Dogmatika, Povijest Crkve

Honorije I. papa – Anastazije antipapa – Focije patrijarh

Muke pape Honorija I. (625.-638.). Navraćamo se na jednu teološku raspru iz stoljeća sedmog, aferu Honorija I., koji je obnašao papinsku službu 13 godina. Rodom je iz Kapue kod Napulja. Sin konzula Petronija. Izbor pape Honorija. Ne prođoše ni dva dana nakon smrti njegova prethodnika, Bonifacija V. (619.-625), Honorije bî već potvrđen od carigradske carske vlasti za Rimskoga prvosvećenika. Zlatno doba željeznoga cezaropapizma! Bez careva odobrenja ne bijaše Papine krunidbe ni uspona na katedru! Korespondencija Carigrad - Rim. Tijekom svoga pontifikata, godine 634., Papa od carigradskoga patrijarha Sergija (610.-638.) primi pismo u kojem se carigradski potpisnik izražava tako da su u Kristu „dvije naravi a jedno djelovanje ili energija“. Iz koje naravi proizlazi to djelovanje? Odmah mu ...
Nastavi čitati
“Tri glave” u vodama cezaro-papizma
21ožu2021 Autor: mons. dr. Ratko Perić
Dogmatika

“Tri glave” u vodama cezaro-papizma

Car Justinijan i članovi njegova dvora (mozaik, bazilika Svetog Vitalea u Ravenni) Na Prvom Carigradskom koncilu 381. godine, protiv zablude macedonijanizma da je Duh Sveti Sinovo stvorenje, dopunjeno je Nicejsko vjerovanje da se Duh Sveti, Gospodin i Životvorac, s Ocem i Sinom „skupa časti i zajedno slavi“. Duh Sveti, Treća Božanska Osoba, ima puninu jednoga jedincatoga i nedjeljiva Božanstva. Na Efeškom koncilu 431. godine, protiv zablude nestorijanizma da su u Kristu dvije osobe, definirana je istina da je „hipostatska unija“ ili osobno jedinstvo između božanske Riječi/Logosa i njezine ljudske naravi bitna i stoga Bogočovjek Isus Krist jest jedan subjekt, jedna Osoba, božanska, ne ljudska. Marija je Bogorodica, a ne samo Kristorodica. Ona je začela i rodila Drugu Božansku Osobu, kojoj...
Nastavi čitati
Kristološka zamagljenja i rasvjetljenja
8ožu2021 Autor: mons. dr. Ratko Perić
Dogmatika

Kristološka zamagljenja i rasvjetljenja

Giovanni Gasparro, Biskup Nikola iz Mire udara Ariju šamar na saboru u Niceji Uvod. Jedan mi od vrlih studenata teologije (F. T.) piše nakon što je pročitao članak Katedra sv. Petra: „… Kaže Andrić da je prava književnost kad se ljude iznenadi s poznatim stvarima… Neke ću asocijacije iznijeti. Često se čuje kako ljudi promaše u biranju ljudi za neke funkcije. Ljude se ne pozna pravo dok se ne počne s njima raditi. Nije ni milostivi Isus uvijek dobro 'pogađao' ljude. Otpadali su kao zrele kruške... bilo ih stotinama, 72, 12 pa ga od tih 12 jedan izdao, glavni zatajio, i to 3 puta, ostali se osim 'maloljetnog' Ivana razbježali čim je postalo gusto po njihove glave... Širim temu: Tajanstveno je da je Isus morao 'obarati s konja' Saula da bi imao misionara među 'poganima', jer ostali vjeroj...
Nastavi čitati
Zablude „katoličke“ teologinje Tine Beattie
3srp2019 Autor: mr. Petar Marija Radelj
Dogmatika

Zablude „katoličke“ teologinje Tine Beattie

Kako „katolička“ teologinja opravdava legalizaciju pobačaja, ređenje žena i homoseksualne unije? Tina Beattie, profesorica Sveučilišta Roehampton u Londonu, došla je ovih dana u središte pozornosti hrvatske katoličke javnosti zbog svojih nekatoličkih stajališta, poput opravdavanja pobačaja u ranoj fazi i kontracepcije, zauzimanja za ozakonjenje istospolnih veza, za ređenje žena i drugo. Unatoč takvim shvaćanjima, neki u njoj vide vrhunsku teologinju, a propitivanje njezine usklađenosti s vjerom Crkve označavaju uskogrudnošću, površnošću, neznanjem i poticanjem na sablazan. Ovdje se njezinim vlastitim tekstovima pokazuje što doista zastupa i što je izvor sablazni i smutnje, nakon što joj je na više mjesta u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama uskraćeno da nastupa u katoličk...
Nastavi čitati
Katolička nauka i nauk pojedinoga čovjeka
24velj2019 Autor: mr. Petar Marija Radelj
Dogmatika

Katolička nauka i nauk pojedinoga čovjeka

Hrvatski je jezik osiromašen zadnjih desetljeća kada se u njemu izbjegava riječ nàuka (imenica ženskoga roda) kao da ne pripada hrvatskomu jeziku, iako ona u srpskom jeziku ima jedno značenje (znanost, epistéme, scientia, Wissenschaft), a u hrvatskom drugo značenje (učenje, doktrina, didaskalía, teaching, Lehre),[1] koje se pokušava spojiti u riječ nàuk (imenicu muškoga roda), kao da ona nema vlastito i drukčije značenje. Od istoga korijena didáskō, poučavam, Novi Zavjet rabi dvije imenice ženskoga roda: διδαχή, didakhḗ i διδασκαλία, didaskalía. U grčkom didakhé je nauk, pouka, poučavanje, tj. ono što se uči, učenje, u vezi s nečim; čin pouke, djelo poučavanja, nastava, upućivanje u što.[2] Ono što su iznosili Isus, farizeji, apostoli, Pavao – jest njihov nauk. Istodobno didaskalía je ...
Nastavi čitati
Proglas vjere
10velj2019 Autor: Uredništvo
Dogmatika

Proglas vjere

Kardinal Gerhard Müller (71) objavio je Proglas vjere, koji je datiran s 10. veljače 2019., na nebeski rođendan blaženoga Alojzija Stepinca, dan uoči šeste obljetnice odreknuća petrovske službe Benedikta XVI. i dan uoči 41. obljetnice svojega prezbiterskoga ređenja. Objavljen je na sedam jezika: engleski, francuski, kastilski, njemački, poljski, portugalski i talijanski. Donosimo njegov cjeloviti prijevod na hrvatski s njemačkoga izvornika.  „Neka se ne uznemiruje srce vaše!“ (Ivan 14, 1) Suočeni s rastućom zbunjenošću oko učenja o vjeri, brojni biskupi, svećenici, redovnici i laici Katoličke Crkve tražili su od mene javno svjedočenje o Istini objave. Vlastita je zadaća pastira voditi one koji su im povjereni putom spasenja. To im može uspjeti samo ako poznaju taj put...
Nastavi čitati
I Riječ je tijelom postala i nastanila se među nama
12pro2018 Autor: dr. Đurica Pardon
Dogmatika

I Riječ je tijelom postala i nastanila se među nama

Vrijeme došašća svake nam godine stavlja na razmatranje otajstvo utjelovljenja da bismo o njemu ponovno razmišljali, jer je Kristovo utjelovljenje temeljna tajna naše vjere. Po Isusu Kristu Bog nije postao samo dijelom ljudske stvarnosti, nego dijelom svega vremena i prostora, cijelog kozmosa, od najkrupnijih do najsitnijih bića i stvorova. On je Emanuel - Bog s nama - u svim vremenima i prostorima postojanja. Bog se uzemljio Mnogo prije no što se oblikovao kršćanski postuskrsni izričaj vjere "I Riječ je tijelom postala i nastanila se među nama" (Iv 1,14), postojala je stara predaja vjere židovskog naroda u Boga stvoritelja svijeta (Post 1,1). Vjernim pripadnicima Božjeg Izabranog naroda pred očima je bila slika stvaranja čovjeka kao jedinstvena bića oblikovanog od pr...
Nastavi čitati
Svetci nam pomažu odupirati se zavođenjima i liječiti zadobivene rane
16ruj2017 Autor: Uredništvo
Dogmatika

Svetci nam pomažu odupirati se zavođenjima i liječiti zadobivene rane

O pohodu moćiju svetoga Leopolda Mandića Zadru tamošnji nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije msgr. dr. Želimir Puljić upozorio je na opasnosti i zablude iskrivljenih shvaćanja čovjeka kao što su pozitivizam, liberalizam, kolektivizam i dženderizam. S njegovim dopuštenjem donosimo cjelovitu propovijed koju je izrekao u prvostolnoj crkvi svete Stošije u Zadru 14. rujna 2017.  1. Hrvat, Zadranin i svetac Prošle godine, od 13. do 18. travnja 2016., tisuće vjernika odalo je počast sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću čije je tijelo bilo izloženo u Zagrebu. Časteći zemne ostatke svetih Božjih ugodnika daje se zapravo slava i čast Bogu koji je izvor i počelo svake svetosti. Leopolda je papa Franjo bio proglasio suzaštitnikom Godine milosrđa. Dopuštenjem Kongregaci...
Nastavi čitati
Razgovor katolički s pobudnicom Amoris laetitia
1velj2017 Autor: mr. Petar Marija Radelj
Dogmatika

Razgovor katolički s pobudnicom Amoris laetitia

Razgovor čine sljedeća poglavlja: 1. Uskomešana Crkva, 2. Koji je tekst mjerodavan?, 3. Ustrojstvo pobudnice, 4. Vrijednost raščlambe stanja, 5. Pabirci o ostalim dijelovima, 6. Rakovi koraci, 7. Izvori i navodi, 8. Načelno shvaćanje promicatelja pravovjerja, 9. Konkretno shvaćanje promicatelja pravovjerja, 10. Primjer izvrtanja svetoga Tome, 11. Sinovska molba – apel 45 suradnika istine, 12. Pet upita četvorice stožernika, 13. Shvaćanja diljem Crkve, 14. Osam zabluda, 15. Unatoč zamršenosti postoje smjerokazi i 16. Zaključci. Kardinal Jorge Mario Bergoglio i Víctor Manuel Tucho Fernández na Papinskom argentinskom katoličkom sveučilištu u Buenos Airesu 22. listopada 2012. u prigodi pedesete obljetnice početka Drugoga vatikanskoga sabora. 1. Uskomešana Crkva Godine 56. nakon Kris...
Nastavi čitati
Zašto častimo kosti svetaca?
7tra2016 Autor: mr. Petar Marija Radelj
Dogmatika

Zašto častimo kosti svetaca?

Neraspadnuto tijelo sv. Leopolda Bogdana Mandića, Hrvata iz Herceg-Novoga, čuva se u Padovi, a u Godini milosrđa preneseno je najprije u Rim (u staklenom lijesu), a zatim u travnju 2016. stiže i u Zagreb. Moći Moći (na hrvatskom isključivo u množini) ili relikvija (na latinskom se sad koristi i u jednini, a izvorno je bilo u množini, grčki se kaže leipsana) jesu opipljiv predmet koji je predmet religiozna štovanja radi veze sa svetom osobom, svetinja koja vjernicima predstavlja poveznicu s nebesnikom, uzorom koji ih zagovara svojim molitvama. U pravilu je riječ o ostatku tijela Božjega ugodnika, najčešće kosti, no u moći se ubrajaju i predmeti povezani s njima kao oruđe mučenja, odjeća, sve što predaja povezuje s Gospom ili s Kristovim životom, mukom, smrću i uskrsnućem. Običaj čuva...
Nastavi čitati