24. Kršćanska nada i život u sadašnjosti

ISHODI

Učenik objašnjava temelje i obilježja kršćanske nade u Kristov ponovni dolazak. (Bilješke za e-Dnevnik)

MOLITVA NA POČETKU SATA

Gospodine, pred Tobom započinjemo ovaj sat svjesni da si čovjeka stvorio za vječnost i ispunio njegovo srce čežnjom za puninom života. Otvori naše srce da ispravno razumijemo kršćansku nadu u vječni život i Kristov ponovni dolazak, ne kao bijeg od svijeta, nego kao snagu za vjerno i odgovorno življenje sadašnjosti. Pošalji svoga Duha Svetoga da nas vodi u istini, učvrsti u pouzdanju i nauči živjeti svaki dan u svjetlu Tvoga obećanja. To Te molimo po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

SADRŽAJ TEME

24. Kršćanska nada i život u sadašnjosti

Čovjek i pitanje budućnosti

Svaki čovjek nosi u sebi pitanje budućnosti. Netko razmišlja o onome što ga čeka sutra ili za nekoliko godina, a netko promišlja o sudbini cijelog čovječanstva i svijeta. Jedni žive u tjeskobi i strahu pred onim što dolazi, drugi pak žive kao da budućnost uopće ne postoji.

Kršćanska vjera ne zatvara oči ni pred sadašnjošću ni pred budućnošću. Ona uči da je povijest u Božjim rukama i da nad njom bdije Božja Providnost. To ne znači da čovjek može biti pasivan ili neodgovoran, nego naprotiv – pozvan je surađivati s Bogom i odgovorno oblikovati svijet u kojem živi.

Temelji kršćanske nade

Kršćanska nada nije puki optimizam ni nejasna želja da će „nekako biti bolje“. Ona se temelji na:

  • Isusovu uskrsnuću – koje je jamstvo da smrt nema posljednju riječ.
  • Božjim obećanjima u Svetome pismu.
  • Kristovu ponovnom dolasku (paruziji) – kada će se dovršiti povijest spasenja.
  • Daru Duha Svetoga, koji u srcu vjernika rađa pouzdanje i ustrajnost.

U središtu nade stoji osoba Isusa Krista. On je „prvina usnulih“ (usp. 1 Kor 15,20) i onaj koji će ponovno doći kao Gospodin povijesti i sudac svijeta.

Kristov ponovni dolazak – dovršenje povijesti

Vjera u drugi Kristov dolazak nije prijetnja, nego radosno iščekivanje. Krist će doći ne kao trpeći sluga, nego u slavi. Njegov dolazak znači:

  • konačnu pobjedu dobra nad zlom,
  • pravedni sud,
  • dovršenje Božjeg plana,
  • „novo nebo i novu zemlju“ (usp. Otk 21,1).

Crkva jasno uči da nitko ne zna dana ni časa (usp. Mt 24,36). Zato kršćanska nada nije računanje datuma ni širenje straha, nego budno i odgovorno življenje.

Različita gledanja na budućnost

Kroz povijest su se pojavila različita gledanja na budućnost:

  • utopijsko – koje zamišlja idealno društvo bez stvarnog utemeljenja u ljudskoj naravi;
  • znanstveno-fantastično – koje sanja ljudsku besmrtnost bez Boga ili strahuje od potpunog uništenja;
  • apokaliptično senzacionalističko – koje plaši ljude lažnim objavama i pogrešnim tumačenjima;
  • marksističko-lenjinističko – koje obećava raj na zemlji uklanjanjem Boga i privatnog vlasništva;
  • isključivo znanstveno – koje svu nadu polaže u tehnički napredak.

Za razliku od tih pristupa, kršćansko gledanje na budućnost je realno i nadnaravno utemeljeno. Ono priznaje i dobro i zlo u svijetu, ali vjeruje da povijest ima smisao jer je usmjerena prema Bogu.

Obilježja kršćanske nade

Kršćanska nada je:

  • sigurna – jer počiva na Božjoj vjernosti;
  • strpljiva – jer zna čekati Božje vrijeme;
  • aktivna – potiče na zauzetost i odgovornost;
  • zajednička – gradi zajedništvo i solidarnost;
  • preobražavajuća – daje smisao patnji i kušnjama.

Vrijeme: kronos i kairos

Vrijeme možemo promatrati kao kronološko (kronos) – ono koje mjerimo satima i godinama – ali i kao doživljeno vrijeme (kairos), trenutak milosti i odluke.

Za kršćanina je svaki trenutak dar. Svaki je trenutak poziv da ga živimo Bogu na slavu, drugima na korist, a sebi na posvećenje. Upravo zato nada u vječnost ne umanjuje vrijednost sadašnjosti, nego je čini dragocjenijom.

Vječni život – punina zajedništva s Bogom

Vječni život nije samo beskonačno trajanje, nego punina zajedništva s Bogom. Početna dimenzija vječnosti započinje već sada kroz vjeru, sakramentalni život i življenje po evanđelju, a svoju puninu postiže nakon smrti.

Isus Krist svojom mukom, smrću i uskrsnućem otvorio nam je put u tu puninu. No čovjek je pozvan slobodno prihvatiti Božju ljubav. Crkva uči da je pakao posljedica slobodnog i konačnog odbacivanja Boga, dok je nebo dar zajedništva onima koji su mu se otvorili.

Kršćanska nada i svakodnevni život

Nada u vječni život:

  • daje smisao moralnim odlukama,
  • pomaže ustrajati u dobru,
  • oslobađa od paralizirajućeg straha,
  • potiče solidarnost i ljubav.

Kršćanin zato ne bježi iz svijeta, nego sudjeluje u njegovoj izgradnji, svjestan da nijedan trud u Gospodinu nije uzaludan (usp. 1 Kor 15,58).

Zaključak

Kršćanska nada povezuje sadašnjost i vječnost. Ona ne umanjuje vrijednost ovozemaljskog života, nego ga prosvjetljuje. Živjeti u kršćanskoj nadi znači živjeti već sada ono što će se jednom potpuno ostvariti: zajedništvo s Bogom.

Kršćanin gleda u budućnost bez tjeskobe, ali i bez naivnosti – s pouzdanjem u Boga koji vodi povijest prema svome dovršenju.

PREZENTACIJA
RADNI LISTOVI I DRUGI MATERIJALI
MOLITVA NA KRAJU SATA

Gospodine Isuse Kriste, zahvaljujemo ti za nadu koju si nam darovao svojim uskrsnućem i obećanjem vječnoga života. Pomozi nam da ono što smo danas učili oblikuje naše misli, odluke i način na koji živimo. Daj da, oslonjeni na nadu koja ne razočarava, znamo hrabro živjeti sadašnjost, ustrajati u dobru i s povjerenjem gledati prema budućnosti koju Ti pripravljaš onima koji Te ljube. Neka naša nada bude vidljiva u ljubavi, odgovornosti i služenju drugima, sve dok ne prispijemo u puninu života s Tobom. Tebi slava i hvala u vijeke vjekova. Amen.