NASTAVNI MATERIJALI ZA VJERONAUK
1. razred srednje škole
Katolička vjera i velike religije svijeta
PREZENTACIJE
RAZRAĐENE TEME
DODATNO
cjelina prva | tema četvrta
✠ Ishodi
Učenik objašnjava pojam religije i zajedničke odrednice svih religija, prepoznaje razvojni put religija tijekom povijesti (od primitivnih i antičkih religija do religija danas), prepoznaje rasprostranjenost religija u svijetu, razlikuje velike svjetske religije prema utemeljitelju, božanstvu, simbolu, nauku, moralu i kultu, prepoznaje razliku između kršćanstva i velikih svjetskih religija, objašnjava sličnosti i razlike između kršćanstva i drugih religija, objašnjava temeljna polazišta i stav Katoličke Crkve prema drugim religijama te prepoznaje uporišta i potrebu međureligijskoga dijaloga, poštovanja i suživota.
✠ Molitva na početku sata
Gospodine, otvori naša srca da razumijemo dubinu Tvoje Objave. Pomozi nam prepoznati jedinstvenost katoličke vjere u Isusu Kristu, ali i nauči nas poštovati druge, različite u vjeri i običajima. Daj nam snage za dijalog i ljubav koja gradi mostove te hrabrost za suradnju u djelima milosrđa i pravde. Po Duhu Svetome, koji nas vodi u svu istinu. Amen.
✠ Molitva na kraju sata
Gospodine, Ti koji si izvor jedinstva i mira, zahvaljujemo Ti na daru katoličke vjere i na svim ljudima koje si stvorio. Pomozi nam uvijek poštovati druge i graditi zajedništvo u raznolikosti. Neka naše riječi i djela budu odraz Tvoje ljubavi, te neka kroz nas svijet upozna da si Ti jedini Gospodar svega. Po Kristu, Gospodinu našem. Amen.
✠ Prezentacija
✠ Nastavni listić
Klikni na sliku i pogledaj.
✠ Sadržaj teme
Pojam “religija i temeljne odrednice religije
Pojam religija dolazi od latinske riječi religio (ili od glagola religare), što u prijevodu znači povezivati ili ponovno svezati. Religija označava sustav vjerovanja, moralnih vrijednosti, obreda i ponašanja preko kojih čovjek izražava svoj odnos prema Bogu ili nadnaravnom. Temeljne odrednice svake religije jesu: vjerovanje u Boga/božanstvo, obredi, moralna načela, sveti spisi i vjerske zajednice.
Razvoj religija kroz povijest
Prve religije bile su jednostavne i vezane uz prirodu – ljudi su vjerovali da duhovi žive u drveću, rijekama i životinjama. Takav oblik vjerovanja naziva se animizam. Zatim su se pojavile religije s mnogo bogova – politeizam, kao u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu ili npr. hinduizam. S vremenom su nastale religije koje uče da postoji samo jedan Bog i koje potiču ljude na moralno ponašanje. Takav oblik vjerovanja naziva se monoteizam, a monoteističke religije su židovstvo, kršćanstvo i islam.
Rasprostranjenost religija
U svijetu danas postoji više velikih religija, a najraširenije su kršćanstvo, islam, hinduizam, budizam i židovstvo. Kršćanstvo je najrasprostranjenija religija i prisutno je na svim kontinentima, s osobito velikim brojem vjernika u Europi, Americi i Africi. Islam je snažno prisutan u Sjevernoj Africi, na Bliskom istoku i u dijelovima Azije, dok je hinduizam većinski vezan uz Indiju i Nepal. Budizam je raširen u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, a židovstvo je manjinska, ali povijesno vrlo važna religija, najviše prisutna u Izraelu i u židovskim zajednicama diljem svijeta.
Velike religije svijeta
Svaka od religija ima vlastitu povijest, vjerovanja i oblike izražavanja vjere.
Kršćanstvo je monoteistička religija koju je utemeljio Isus Krist prije oko 2000 godina. Najvažniji simbol je križ ✝, a sveta knjiga je Biblija ili Sveto pismo. Kršćani vjeruju u Presveto Trojstvo (jedan Bog u trima Božanskim Osobama: Otac, Sin i Duh Sveti), da je Isus pravi Bog i pravi čovjek te u uskrsnuće. Sveti dan je nedjelja – dan Kristova uskrsnuća. Moral naglašava ljubav prema bližnjemu i poštovanje Deset Božjih zapovijedi. Obredi uključuje molitvu, svetu Misu, druge sakramente, blagoslove.
Islam je monoteistička religija koju je utemeljio prorok Muhamed u 7. stoljeću. Muslimani naučavaju da je jedan i jedini Bog – Alah, a Muhamed je samo prorok. Simbol islama je polumjesec sa zvijezdom ☪, a sveta knjiga Kur’an. Sveti dan je petak. Moral naglašava život po onome što propisuje Kur’an. Obredi obuhvaćaju odlazak u džamiju petkom, molitvu pet puta na dan, hodočašće (hadž) u Meku, post cijeli mjesec ramazan i drugo.
Židovstvo je najstarija monoteistička religija. Utemeljitelj je praotac Abraham (oko 1850. pr. Kr.). Simbol je Davidova zvijezda ✡, sveta knjiga Tora, a sveti dan subota. Židovi vjeruju u jednog i jedinoga Boga Jahvu i još čekaju Mesiju. Moral se temelji na Deset Božjih zapovijedi i drugim propisima u Tori. Obredi uključuju potpuni počinak subotom (šabat), odlazak u sinagogu, obrezanje, različite obrede za blagdane itd.
Hinduizam je politeistička religija koja je nastala u Indiji i nema jednog utemeljitelja. Njezini počeci sežu do oko 1500. pr. Kr., ali se kao religijski sustav počinje oblikovati oko 500. pr. Kr. Hindusi vjeruju u mnoštvo bogova, a najvažniji su Brahma, Višnu i Šiva. Simbol je „Om“ – ॐ, a najvažnije svete knjige Vede. Naučava se o zakonu karme (odnos uzroka i posljedice) i reinkarnaciji (ponovno rođenje). Moral uključuje ispravan način života (dharma) kako bi se oslobodili od reinkarnacije. Od obreda mogu se izdvojiti joga, spaljivanje pokojnika, kupanje u rijeci Ganges prije smrti, obredi u hramovima i različite svečanosti.
Budizam je nastao u Indiji u 6. stoljeću prije Krista, a utemeljitelj je Buda (Siddhartha Gautama). Budistima nije bitan Bog, mogu biti i ateisti. Simbol je osmerokraki kotač ili kotač dharme ☸. Nauk se temelji na vjeri u reinkarnaciju i postizanje prosvjetljenja (nirvani). Moral naglašava suosjećanje i nenasilje. Obredi uključuju meditaciju i hramove.
Kršćanstvo i druge velike religije
Kršćanstvo se od drugih velikih religija razlikuje po vjeri da je Isus Krist pravi Bog i pravi čovjek, jedini Spasitelj svijeta. Vjerujemo u Presveto Trojstvo – Oca, Sina i Duha Svetoga – te da je Bog svoju punu objavu dao u Isusu Kristu. Druge religije također nastoje odgovoriti na pitanja o Bogu, čovjeku i smislu života, ali bez poznavanja Isusa kao Spasitelja na necjelovit način tumače Boga, spasenje i život nakon smrti.
Međureligijski dijalog i suživot
Iako među religijama postoje razlike, mnoge od njih promiču vrijednosti poput poštovanja života, pravednosti, solidarnosti i pomaganja drugima. Zato Katolička Crkva potiče međureligijski dijalog, odnosno suradnju među pripadnicima različitih religija. Takav dijalog pomaže boljem međusobnom razumijevanju, smanjuje predrasude i pridonosi mirnom suživotu ljudi različitih vjera i uvjerenja.
Stav Katoličke Crkve prema drugim religijama
Katolička Crkva uči da u drugim religijama postoje elementi istine i dobra. Drugi vatikanski sabor u deklaraciji Nostra aetate (1965.) naglašava da Crkva poštuje ono što je u drugim religijama istinito i sveto. Istodobno uči da je punina Božje objave u Isusu Kristu te da su svi ljudi pozvani na spasenje po Njemu.
✠ Zadaci
- Objasni pojam “religija”.
- Navedi zajedničke temeljne odrednice svih religija.
- Objasni razvojni put religija tijekom povijesti.
- Pokaži rasprostranjenost religija u svijetu: uz svaku boju u legendi upiši pripadajuću religiju.
-
Napravi tablicu velikih religija svijeta (kršćanstvo, islam, židovstvo, hinduizam i budizam) i u njoj navedi za svaku religiju utemeljitelja, Boga/božanstvo, simbol, nauk, moral i obrede.
-
Objasni razliku između kršćanstva i drugih velikih religija svijeta.
-
Objasni što je međureligijski dijalog i navedi stav Katoličke Crkve prema drugim religijama.