»Ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao – Isusa Krista.« (Iv 17,3)
Shadow

Blaženi Augustin Kažotić

Spomendan blaženog Augustina Kažotića, dominikanca i biskupa zagrebačkog i lucerskog, koji se s jedne strane odlikovao izuzetnom mudrošću i učenošću, a s druge strane socijalnom osjetljivošću i brigom za siromašne i ugrožene, slavi se 3. kolovoza.



Blaženi Augustin Kažotić, prvi hrvatski blaženik,  rođen je oko 1260. god. u Trogiru, u plemićkoj obitelji. Otac mu je slovio kao vrlo ugledan poslovni čovjek, a majka mu se odlikovala kreposnim životom, imala je osjećaja za siromahe i sve u potrebi, te je takvu ljubav prema nezaštićenima prenijela i na sina.

Kao mladić stupa u dominikanski red, a potom odlazi na studij filozofije i teologije na pariškoj Sorbonni, gdje je izoštrio osjećaj za prirodoznanstveno, koje će se kasnije itekako osjetiti u njegovu životu.

Godine 1303. papa Benedikt XI. imenovao ga je zagrebačkim biskupom, a kao biskup je proveo mnoge crkvene reforme, a posebno na području liturgije. Tako je u katedralu uveo poseban obred poznat pod nazivom zagrebački, odredio jedinstven časoslov za sve članove stolnog kaptola, obogatio liturgijsko pjevanje i proveo mnoge druge reforme.

Dok provodi pozitivne prosvjetiteljske ideje, boreći se protiv praznovjerja i neznanja, koji su bili vrlo rašireni u narodu, posebno utemeljujući katedralnu školu, prvu visoku školu u Hrvatskoj, istovremeno zauzeto radi oko brige za siromašne, bolesne, napuštene i sve koji su u nekakvim potrebama.

1318. god. posjetio je papu Ivana XXII. u Avignonu, ali se poslije toga više nije smio vratiti u Hrvatsku, jer je pred papom iznio optužbe protiv ugarsko-hrvatskog kralja Karla I. Roberta, koji je, zajedno sa svojim dvoranima činio mnoge zloporabe.

Kada je papa vidio da se Augustin neće smjeti vratiti u svoju biskupiju, imenovao ga je biskupom u talijanskog gradu  Luceri, ali na toj biskupskoj stolici neće provesti ni godinu dana, jer je 3. kolovoza 1323. god. umro i potom pokopan u tamošnjoj katedrali. Kasnije će dio njegovih zemnih ostataka biti prenesen u zagrebačku katedralu.

Narod ga je odmah počeo štovati kao sveca, a ostala su zapisana mnoga svjedočanstva o izlječenjima po njegovu zagovoru. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1702. god.