Prvostolnica Svete Mudrosti: crkva → džamija → muzej → džamija

Mislim na Aju Sofiju i vrlo sam ožalošćen.

Papa Franjo

Kratka povijest

Veličanstvena je crkva Svete Mudrosti (Aja Sofija) u Carigradu (Istanbulu), remek-djelo bizantskoga graditeljstva 6. st. Njezino se ime odnosi na Isusa Krista – Mudrost Božju. Prvostolnica je posvećena 22. prosinca 537. godine uz prisutnost cara Justinijana I. (482.-565.) i patrijarha Menasa, a temelj je crkve položen još 324. godine, za vrijeme vladavine rimskoga cara Konstantina I. Velikoga (272.-337.). Od šezdesetih do osamdesetih godina 4. st. nalazila se je u rukama arijanaca. Rimski je car Teodozije I. Veliki (347.-395.) predao crkvu 380. godine privrženicima Nicejskoga vjerovanja. Izgorjela je tijekom narodne bune 404. godine. Ponovno izgrađena, stradala je u požaru 415. godine, a zatim je porušena 13. siječnja u požaru usred pobune Nika 532. godine. Stradala je također tijekom potresa 989. godine, osobito njezina kupola. Nakon pada Carigrada (1204.), crkva Svete Mudrosti postala je katolička crkva u sklopu Latinskoga Carstva (1204.-1261.), a nakon obnove Bizantskoga Carstva ponovno postala pravoslavna. Pripadala je zajednici kršćanskih vjernika, carigradskomu patrijarhu, a u određeno razdoblje vrhovnomu poglavaru Katoličke Crkve. Prema predaji, prva rečenica koju je car Justinijan I. izrekao u crkvi je ova: “Solomone, nadjačao sam te”, imajući na umu poznatoga židovskoga kralja koji je izgradio jeruzalemski Hram.

Za vrijeme Bizantskoga Carstva nalazila se u središtu Carigrada, blizu carskoga dvorca. Sada se nalazi u povijesnom središtu Istanbula. Godine 1453., nakon osmanskoga zaposjedanja grada, prvostolnica je pretvorena u džamiju. Uklonjeni su joj križ, zvono, oltar, a mozaici su zakriveni vapnom. Tada su izvana sagrađena četiri minareta, dograđen je mirhab (niša u kojoj se moli), koji je okrenut Meki, a unutra su dodani krasnopisni paneli s natpisima iz Kur’ana. Nakon zaposjedanja Carigrada i njegove preinake u Istanbul, crkva Svete Mudrosti pretvorena je u džamiju, štoviše postala je obrazac za gradnju pojedinih džamija u Europi i Maloj Aziji.

Unutrašnjost (interijer)

Kupola

Godine 1935. prvi je turski predsjednik Mustafa Kemal Atatürk (1881.-1938.) pretvorio crkvu u muzej. Od 1985. godine je na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine.

Kronologija povijesnih događaja:

kršćanska crkva (537.-1054.),
pravoslavna crkva (1054.-1204.),
katolička crkva (1204.-1261.),
pravoslavna crkva (1261.-1453),
muslimanska džamija (1453.-1931.),
muzej (1935.-2020.),
muslimanska džamiju (2020.-)

Građevina i unutrašnjost prvostolnice

Crkva je bazilika s kupolom, unutrašnjost joj je gotovo četvrtasta tlocrta, koja je podijeljena dvama redovima stupova na tri broda. Nad bočnim se brodovima nalaze galerije, gdje je grob mletačkoga dužda Henrika Dandole (1107.-1205.), koji je poznat u hrvatskoj povijesti po križarskim pljačkama Zadra. Srednji je brod širi od bočnih i završava apsidom. Unutrašnjost je zgrade 70 x 75 metara, a četiri velika stupa nose krasnu kupolu promjera 32 metra na visini od 55,6 metara. Kupola ima četrdeset prozora. Mramor je doveden iz Prokoneza (Marmare), Numidije, Karista, Hieropolisa, osam stupova grimizne boje iz Rima, a zelene iz Efeza. Vrhovi stupova su divno izrezbareni i oblikovani čipkastim dizajnom. Na njima su urezani monogrami Justinijana I. i bizantske carice, njegove supruge Teodore (oko 500.-548.). Donji su dijelovi lukova urešeni mozaicima. Zidovi su glavne prostorije pokriveni mramorom iz različitih krajeva Carstva. Crkvu su gradili graditelji i matematičari Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta. Na izgradnji je radilo desetak tisuća radnika. U crkvi su sačuvane zidne mozaične slike Isusa Krista, Majke Božje, sv. Ivana Krstitelja, sv. Ivana Zlataustoga, arkanđela Gabriela…

Dio mozaika, lik Isusa Krista, 1261.

Dio mozaika, lik Bogorodice, 1261.

Bizantski car Lav I. pred Kristom, 886.-912.

Bizantski car Ivan II. Komnen i njegova supruga Irena Ugarska pred Bogorodicom, 1118.

U Crkvi postoji “stup suza” ili “stup koji plače”, koji je pokriven mjedi (bakrom). Postoji vjerovanje da će se ispuniti želja onomu koji stavi prst u rupu na stup i, osjetivši vlagu, istodobno uspije okrenuti ruku za 360 stupnjeva. Prema drugom vjerovanju postoji također “hladni prozor“, gdje čak u najvrući dan piri prohladan vjetrić.

Povijest se ponavlja

Turski je predsjednik Recep Tayyip Erdoğan još prije pretvaranja muzeja u džamiju izjavio da postoji mogućnost pretvaranja crkve Svete Mudrosti u džamiju. Na prošlogodišnjim je lokalnim izborima Erdogan rekao da je pretvaranje prijašnje crkve u današnji muzej “bila velika pogrješka”. 29. svibnja 2020. godine na dan 567. obljetnice osmanskoga osvajanja Carigrada u crkvi je održano čitanje 48. sure Kur’ana – Al-Fath (“Pobjeda”) i molitva koja je prenošena na državnoj televiziji i putem interneta, a turski je predsjednik sudjelovao u toj procesiji uz pomoć video programa. Pored crkve sagrađena je preslika u kojoj su projektirane virtualne i igrane scene zaposjedanja Carigrada, a ta je proslava završena pobjedničkim vatrometom. Pored crkve Svete Mudrosti muslimani imaju Plavu džamiju, a i u samoj crkvi postoji prostorija gdje se mogu moliti i mole se.

Apsidni mozaik Bogorodice s djetetom, 867.

Državno je tursko vijeće jednoglasno glasovalo za promjenu statusa muzeja Aja Sofija u džamiju. Na osnovi te odluke turski predsjednik predao je zgradu muzeja Upravi za vjerska pitanja radi organizacije muslimanskoga bogoslužja. Službeni je naslov spomenika postao Velika džamija Aja Sofija (tur. Ayasofya-i Kebir Camii).

Protiv promjene statusa muzeja Aja Sofija izjasnili su se prije i poslije Grčka, Ruska, Srpska i Gruzijska pravoslavna Crkva, SAD, Francuska, ruska Državna duma (ruski Sabor) i dr. Svjetski savez Crkava pozvao je Erdogana da povuče svoju odluku, dok ju je patrijarh Bartul, duhovni čelnik pravoslavnih kršćana smješten u Istanbulu, nazvao razočaravajućom. Papa Franjo izrazio je duboko žaljenje zbog odluke o pretvaranju crkve Svete Mudrosti u džamiju. Na veliku žalost, osjećaji duševne boli milijuna kršćanskih vjernika pa i pozivi različitih državnih i vjerskih ustanova nisu uzeti u obzir. Kažu da će slike i freske u crkvi biti sačuvane unatoč promjeni njezina statusa iz muzeja u džamiju, ali obično kršćani ne posjećuju džamiju, kao vjerojatno ni muslimani crkvu. Nema druge alternative za budućnost i mir osim uzajamnoga poštovanja duhovne i kulturne baštine, samosvojnosti, uljudnosti, snošljivosti te razgovora u svem što služi općemu dobru ljudi. Prvostolnica Svete Sofije poziva nas na Božju Mudrost.