28. Crkva nakon Drugog vatikanskog koncila i danas
Učenik navodi promjene u Crkvi nakon Drugoga vatikanskog koncila. (Bilješke za e-Dnevnik)
Gospodine, ti vodiš svoju Crkvu kroz sva vremena i daješ joj snagu da u svakom naraštaju naviješta tvoju riječ. Dok danas učimo o obnovi Crkve nakon Drugoga vatikanskog koncila, pomozi nam razumjeti kako Duh Sveti vodi Crkvu da uvijek iznova odgovara na izazove svijeta. Otvori naš um i srce da u vjeri tražimo istinu i budemo spremni živjeti evanđelje u svome vremenu. Amen.
28. Crkva nakon Drugog vatikanskog koncila i danas
Crkva pred izazovima suvremenoga svijeta
Sredinom 20. stoljeća svijet je prolazio kroz duboke promjene. Razvoj znanosti i tehnologije, društvene i političke promjene, nova pitanja o ljudskim pravima i dostojanstvu osobe snažno su utjecali na način života ljudi. U takvim okolnostima Katolička Crkva osjećala je potrebu da ponovno promišlja svoje poslanje u svijetu te da na suvremen način naviješta evanđelje.
Zato je papa Ivan XXIII. sazvao Drugi vatikanski sabor (1962.–1965.), jedan od najvažnijih događaja u novijoj povijesti Crkve. Cilj Koncila nije bio mijenjati temeljne istine vjere, nego obnoviti život Crkve i pronaći načine kako da se poruka evanđelja jasnije i razumljivije naviješta ljudima suvremenoga svijeta.
Obnova života Crkve
Drugi vatikanski koncil donio je niz važnih naglasaka koji su obilježili život Crkve u drugoj polovici 20. stoljeća. Jedan od njih jest dublje razumijevanje Crkve kao Božjega naroda. Koncil naglašava da svi krštenici – biskupi, svećenici, redovnici i laici – sudjeluju u poslanju Crkve te su pozvani svjedočiti vjeru u svakodnevnom životu.
Važna promjena dogodila se i na području liturgije. Koncil je potaknuo liturgijsku obnovu kako bi vjernici mogli svjesnije i aktivnije sudjelovati u bogoslužju. U mnogim se krajevima sveta Misa počela slaviti na narodnim jezicima, a naglasak je stavljen na zajedničko sudjelovanje cijele zajednice vjernika.
Koncilski dokumenti također snažno ističu poziv svih kršćana na svetost. Svetost nije rezervirana samo za pojedince, nego je poziv upućen svakome vjerniku koji nastoji živjeti evanđelje u obitelji, radu i društvu.
Dijalog i odgovornost za svijet
Drugi vatikanski koncil otvorio je i nova poglavlja u odnosima Crkve s drugim kršćanima, religijama i suvremenim društvom. Dokumenti Koncila potiču dijalog i međusobno razumijevanje među kršćanskim zajednicama kako bi se promicalo jedinstvo među Kristovim učenicima. Također naglašavaju važnost poštovanja prema drugim religijama i suradnje svih ljudi dobre volje u izgradnji pravednijega svijeta.
U pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes (Radost i nada) Crkva ističe svoju solidarnost s cijelim čovječanstvom te naglašava da želi dijeliti radosti i nade, ali i poteškoće suvremenoga svijeta. Time Crkva potvrđuje da njezino poslanje nije odvojeno od života ljudi, nego je usmjereno na služenje čovjeku i promicanje općega dobra.
Crkva nakon Koncila
Nakon završetka Koncila pape i biskupi nastojali su provoditi njegove smjernice u životu Crkve. Papa Pavao VI. započeo je primjenu koncilskih odluka, dok je papa Ivan Pavao II. snažno promicao njihovo produbljeno razumijevanje i ostvarivanje u različitim dijelovima svijeta.
U suvremenom vremenu Crkva nastavlja djelovati u duhu koncilskih poticaja: promiče dijalog, zauzima se za mir i ljudska prava, potiče solidarnost s najslabijima te nastoji naviještati evanđelje na način razumljiv suvremenom čovjeku.
Drugi vatikanski koncil zato se smatra važnom prekretnicom u novijoj povijesti Crkve. On je potaknuo obnovu njezina života i poslanja te ohrabrio vjernike da u promjenjivim okolnostima svijeta ostanu vjerni evanđelju i aktivni u izgradnji društva koje se temelji na istini, pravdi i ljubavi.
Crkva u Hrvatskoj nakon osamostaljenja
Posebno značenje koncilske obnove očituje se u životu Crkve u Hrvatskoj nakon stjecanja državne samostalnosti početkom 1990-ih godina. Nakon desetljeća u kojem je vjerski život bio ograničavan i potiskivan u javnom prostoru, nastupilo je novo razdoblje u kojem se Crkvi ponovno omogućuje slobodnije djelovanje u društvu.
Jedan od važnih koraka bila je ponovna prisutnost vjeronauka u školama, koji je od 1991. godine ponovo vraćen u javni školski sustav nakon što su ga komunističke vlasti ukinule 1952. Time se omogućuje sustavnije upoznavanje učenika s kršćanskom vjerom, biblijskom porukom i katoličkom tradicijom, u duhu poštovanja slobode savjesti i odgoja.
Između Republike Hrvatske i Svete Stolice sklopljeni su ugovori koji uređuju različita područja odnosa Crkve i države. Njima su posebno obuhvaćeni: pravni položaj Katoličke Crkve, suradnja u području odgoja i obrazovanja, pastoralna skrb u oružanim snagama i policiji te pitanja gospodarske i materijalne naravi. Ovi ugovori potvrđuju ulogu Crkve u društvenom životu te njezinu slobodu u djelovanju u skladu s vlastitim poslanjem.
Važan znak povezanosti Crkve u Hrvatskoj s općom Crkvom bili su i posjeti papa Hrvatskoj. Papa Ivan Pavao II. posjetio je Hrvatsku 1994., 1998. i 2003. godine, ostavljajući snažan duhovni trag i potvrđujući blizinu Crkve hrvatskom narodu, osobito u razdoblju Domovinskog rata i poslijeratne obnove. Papa Benedikt XVI. posjetio je Hrvatsku 2011. godine, potičući vjernike na produbljivanje vjere u obitelji i društvu.
U tom razdoblju razvija se i široko apostolsko djelovanje Crkve u području odgoja, obrazovanja i karitativnog rada. Osnivaju se katoličke škole, dječji vrtići, visokoškolske ustanove poput Katoličkog sveučilišta u Zagrebu, te različiti teološki i filozofski fakulteti. Posebno mjesto zauzimaju i karitativne institucije koje skrbe za siromašne, bolesne, starije i potrebite, čime Crkva konkretno ostvaruje evanđeoski poziv na ljubav prema bližnjemu.
Izazovi suvremenoga vremena
Uz sve navedene oblike obnove i djelovanja, Crkva se u suvremenom društvu suočava i s novim izazovima. Sve izraženiji procesi sekularizacije, relativizma i individualizma dovode do toga da se vjera često potiskuje u privatnu sferu života. U javnom prostoru nerijetko se susreću i različiti oblici nerazumijevanja, kritike ili neprijateljstva prema kršćanskim vrijednostima i katoličkom nauku.
Takve okolnosti od Crkve traže dodatnu razboritost, strpljivost i vjernost vlastitom poslanju. U duhu Drugoga vatikanskog koncila, Crkva je pozvana i dalje voditi dijalog sa suvremenim svijetom, ali istodobno hrabro svjedočiti istinu Evanđelja te ostati blizu čovjeku u svim njegovim pitanjima, traženjima i ranama.
Na taj način Crkva u Hrvatskoj, ujedinjena s općom Crkvom, nastavlja svoje poslanje u suvremenom društvu: naviještati Krista, graditi zajedništvo i služiti čovjeku u svjetlu vjere koja prožima i osobni i društveni život.
Gospodine, zahvaljujemo ti što svoju Crkvu neprestano obnavljaš i vodiš kroz povijest. Pomozi i nama da budemo odgovorni članovi Crkve, spremni svojim riječima i djelima svjedočiti vjeru u svijetu u kojem živimo. Neka nas tvoj Duh vodi da uvijek tražimo istinu, gradimo mir i živimo ljubav prema svakome čovjeku. Amen.