Oznaka: 4. nedjelja kroz godinu (C)

Današnji evanđeoski odlomak (Lk 4, 21-30) nastavak je prošlotjednog odlomka (Lk 1, 1-4; 4, 14-21) u kojem je sveti Luka opisao Isusov dolazak u svoj grad Nazaret i kako je pročitao mesijansko proročanstvo iz Knjige proroka Izaije. Osim što je po svom običaju došao u sinagogu i javno čitao svetopisamske tekstove, Isus je tom zgodom održao pred njima svoj prvi nastup nakon što je započeo svoje javno djelovanje. Za razliku od prethodnih dolazaka u sinagogu i sudjelovanja u bogoštovnom životu svojega mjesta, ovaj put on nastupa kao Mesija koji objavljuje svoje mesijansko poslanje, što je već započeo objavljivati u drugim mjestima Galileje. Ali kao što je on nastupio drukčije u sinagogi, i njegovi su sumještani nastupili prema njemu vrlo sumnjičavo, što je potom prešlo u neljubaznost i ...

Uvod i pokajnički čin Ima nekih stvari koje nije lako opisati, objasniti, definirati. Tako je i s ljubavlju. Što je to ljubav? Rekao bi sveti Augustin: „Ako me ne pitaš – znam; ako me pitaš – ne znam“. Danas nam Pavao na osobito lijep način progovara o ljubavi. Znamo da se naša ljubav prema Bogu ponajviše očituje u tome koliko ljubimo svoje bližnje. Pokajat ćemo se za sve svoje grijehe, poglavito kada nismo iskazivali dovoljno ljubavi jedni prema drugima. Zamolit ćemo Boga za oproštenje. Tako ćemo biti dostojni njegove riječi i ovih svetih otajstava. Gospodine, ti si nas ljubio još prije postanka svijeta. Gospodine, smiluj se! Kriste, iz ljubavi prema nama predao si sama sebe na drvo križa. Kriste, smiluj se! Gospodine, ti nas pozivaš da svoju ljubav prema tebi ...

Uvod i pokajnički čin Sve svjetske pjesme najvećim dijelom govore o ljubavi. Ljubav je riječ koja se najviše čuje u svim modernim pjesmama i hitovima koji se vrte na radiju. O tome govore filmovi i kazališna djela. Ljubav je najveći pokretač ljudskog djelovanja. Međutim, izgleda da je riječ „ljubav“ doživjela i određenu inflaciju, jer kao da se koristi sve više samo za neke izvanjske izražaje ljubavi koji počesto baš i nisu izraz ljubavi. Je li taj pojam i taj uzvišeni dar zašao u određenu krizu? Eto, veliki nam sveti Pavao snagom Duha Božjega na nadahnuti način govori o ljubavi kao najvećem daru. Htjeli bismo danas u što većoj mjeri biti dostojni darova Božje ljubavi u ovome misnom slavlju. Zato ćemo zazvati milosrđe Gospodnje. Gospodine, ti si tako ljubio ovaj svije...

Jer 1,4-5.17-18; 1Kor 13,4-13; Lk 4,21-30 Iz prvog čitanja vidljivo je kako je Jeremija poziv dobio u mladoj dobi; vjerojatno je planirao nastaviti živjeti u Anatotu, osnovati svoju obitelj itd... Međutim, daleko prije negoli je to počeo snovati, već u majčinoj utrobi Gospodin ga je oblikovao u vidu buduće misije koju će mu povjeriti. Pozvan za proroka, navješćivat će Božju riječ koja je suprotna od očekivanja njegovih sunarodnjaka jer od najvećeg do najmanjeg – svi gramze za plijenom, od proroka do svećenika svi su varalice. A u isto vrijeme uvjeravaju druge da je sve u redu olako proglašavajući mir, mir. Jeremija je poslan reći: tako dalje ne može. Čim je čuo poziv, slutio je teško protivljenje svom djelovanju. Vjerojatno ga je uhvatio i strah. No, Gospodin mu obećava ...

Današnji evanđeoski tekst nastavak je Isusova samoočitovanja u sinagogi u Nazaretu kojim je Isus svojim sumještanima objavio svoj božanski identitet i svoje mesijansko poslanje. U današnjem tekstu vidimo kakva je bila reakcija prisutnih u sinagogi kod kojih se dogodio nagli obrat odnosa prema njemu. Znamo doista iz evanđeoskog izviješća da je prije toga bio prihvaćen u svojoj sredini, te da je svake subote dolazio u sinagogu bez ikakvoga osporavanja. No subota njegova javnog nastupa je bila posebnija od drugih, jer je tom prigodom ukazao na svoje mesijansko poslanje, nakon čega je nastupila negativna reakcija njegovih sumještana koja je završila izbacivanjem iz sinagoge i pokušajem da ga strmoglave s ruba brijega. Teško je razumjeti razloge koji su ih na to nagnali, ali bez daljn...

Ja te znadoh Pogledamo na stadionu silno mnoštvo, što se prelijeva kao žitno polje. Pogledamo kroz prozor na trgu u vrijeme najvećeg prometa, mnoštvo ljudi koje poput mravi hita i žuri. Koliko li je toga svijeta! Pa se onda u jednom trenutku zapitamo: Tko su ti ljudi? Što im je u glavi i usrcu? Eno onaj čovjek u sivom ogrtaču. Kako li se zove? O čemu razmišlja? Kamo žuri? Gdje li se rodio? Što li ga još u životu očekuje? Koliko li će još godina hoditi ovom zemljom? A kad pomislimo na druge trgove, na druge gradove i sela, na druge zemlje, na druge kontinente, na milijarde ljudi koji mile, žure, sjede, pričaju... Koliko misli, želja, strepnji, ljubavi, netrpeljivosti, čežnji. Svijest samo jednog čovjeka čitav je svemir. U koje bi knjige i računala mogli ući životi toliko lj...