Skip to content

Doporođajni događaji važni za ljudski život

2


Razlike u pristupu čovječjem razdoblju do rođenja očituju se u vrjednotama, priznavanju ili nijekanju samoga postojanja ljudskoga bića prije rođenja, u svjetonazoru i u ćudoređu te se prelijevaju u biologiju, medicinu, etiku, teologiju, pravo, politiku i svakodnevni govor. Zbrka se zna događati govornicima istoga jezika ako se ne izražavaju jasno ili ne poznaju značenje pojedine riječi i u drugim strukama ili sklopovima.

Nastojao sam prikupiti drevne domaće izraze, strane istoznačnice i ustaljena određenja kako bi se pobornici prava na život mogli ojačati u obrazlaganju svojih uvjerenja te razumjeti druge i drukčije kad zbore zakukuljeno.


Međaši


Začéće[1] je spajanje spermija i jajašca; drugo ime za oplodnju; čin začinjanja novoga života; zanošenje, zatrudnjenje, zametanje ploda; trenutak nastanka novoga ljudskoga bića; početak jednoga jedinoga i jednoznačnoga životnoga procesa koji se zaključuje u rođenju djeteta. Spermiji uđu u jajnu stanicu pa glava spermija bubri i pretvara se u muški pronukleus koji se spoji sa ženskim pronukleusom u jajašcu te tako nastaje začetak nove jedinke. Začeće se u pravilu zbiva u lijevku (prvoj trećini) jajovoda u roku od 24 sata nakon ovulacije. Oplođena jajna stanica u pravilu nakon četiri dana stiže u maternicu, gdje se ugnijezdi. Časom začeća počinje se postojati i stječe se pravo nasljeđivanja: „Za dijete već začeto u času otvaranja nasljedstva uzet će se da je rođeno ako se rodi živo“.[2] Katolička Crkva slavi kao svetkovine dan začeća Isusa Krista u krilu Blažene Djevice Marije (25. ožujka) i začeća Blažene Djevice Marije u krilu svete Ane (8. prosinca).

Ròđēnje[3] je dolazak na svijet, početak samostalnoga života ljudskoga bića napuštanjem majčine utrobe tijekom porođaja, porođenje. Dijete se rađa, a majka rađa ili porađa. Rođenje (na strani djeteta) posljedica je porođaja (kao čina na strani majke), odnosno rađanja (kao procesa s majčine strane). Čovjekov život rođenjem postaje samostalan (autonoman), samoodređujući (autoregulativan) i samorazmnožavajući (autoreproduktivan). U demografskoj statistici, sukladno svojstvima životnosti, razlikuju se živorođenja i mrtvorođenja. U židovskoj predaji rođenje se određuje izlaskom djetetove glave iz rodnice.[4] Rođenje Isusa Krista tako je važan događaj u povijesti da se od njega računaju godine. Po Kristu (po Kr.)[5] je oznaka za brojanje godina u kršćanskoj eri, što je prihvaćeno u cijelom svijetu kao međunarodni kalendar, iako je se u zadnje doba agresivno pokušava zamijeniti izrazima „nove ere“ ili „zajedničke ere“. Prije Krista (pr. Kr.)[6] oznaka za brojanje godina prije kršćanske ere; pokušava je se istisnuti izrazima „prije nove ere“ ili „prije zajedničke ere“. Katolička Crkva slavi blagdane rođenja: Isusa Krista (25. prosinca), Blažene Djevice Marije (8. rujna) i sv. Ivana Krstitelja (24. lipnja). Svim ostalima u liturgiji se slavi samo dan rođenja za Nebo (tj. smrti na ovoj zemlji).


Sukladno načelu postupnosti


Luteinizacijski hormon (kratica LH)[7] ili gonadotropin lučevina je prednjega režnja žlijezde mozgovnoga privjeska (adenohipofize) koji u žene potiče sazrijevanje mješčića (mjehurića, folikula) u jajniku, izbacivanje jajašaca (ovulaciju) i stvaranje žutoga tijela. Kemijski mu je sastav C1014H1609N287O294S27.

Ovulácija[8] je izlučivanje sazrelih jajašaca iz jajnika; prskanje zrele vrećice (folikula) u jajniku i izbacivanje jajašaca u trbušnu šupljinu, što je pretpostavka za oplodnju. Uzrok ovulaciji je nagli porast luteinizacijskoga hormona (LH val). Događa se između 11. i 16. dana prije prvoga dana sljedećega predviđenoga mjesečnoga krvarenja. Jajašce iz trbušne šupljine dospije u jajovod gdje može doći do začeća. Ako izostane trudnoća, za dva tjedna nastaje mjesečnica (menses, menstruacija, menoreja).

Progestèrōn[9] je ženski spolni hormon koji pomaže embriogenezi i čuva trudnoću; C21H30O2; luči ga jajnik (luteohormon), a u trudnoći u velikim količinama posteljica; djeluje na materničnu sluznicu (endometrij) tako da ona ima jače izraženo lučenje, da grlić maternice da izlučina koja je bila vodenasta i obilna postaje gusta i oskudna; na srednji sloj maternične stijenke (miometrij) smanjujući učestalost stezanja toga mišićnoga sloja; na dojke potičući rast žljezdanoga tkiva i na bubreg potičući povećano izlučivanje natrija iz organizma.

Oplódnja[10] je spajanje oplodnih, spolnih stanica (gameta): muške (spermij) sa ženskom (jajašce); u najužemu smislu spajanje njihovih jezgri, tj. miješanje njihovih kromosoma (singamija, impregnacija, kopulacija, amfimiksis); drugi naziv za začeće. Plod oplodnje je začetak.


HumanEmbryogenesis_hr.svg

Od začetka do zametka. Izvor: Wikipedia

Ugnježđénje[11] ili nidacija smještanje je zanijetka u maternici, usađenje, implantacija; traje od 7. do 12. dana od ovulacije. U kulturi smrti ometa ga se presretajućim sredstvima (interceptiv, vrsta abortiva što se reklamira kao kontraceptiv) koja odvraćaju zanijetak od ugnježđenja: spirala (unutarmaternični uložak), pilule za jutro poslije. Već usađeni zametak napada se protunosećim sredstvima (kontragestivima: RU486/mifepriston/misoprostol, sintetički prostaglandin ili metotreksat) kako bi ga se izbacilo iz materišta ili izazvanim pobačajem.

Usađénje[12] ili implantacija smještanje je zanijetka u maternici.

Trudnòća,[13] blagoslovljeno stanje, drugo stanje, brȅmenitōst; zdjȅtnōst, zbȁbnōst, prìsobnōst ili nòsećōst je stanje žene dok u sebi nosi novo biće; kad je nòsēćā, trúdna, zdjȅtna, brȅđa, tȅgotnā, zbȁbna, prìsobna, u bremènu. Nastaje spajanjem ženske, jajne i muške, sjemene stanice u vrijeme ovulacije. Računajući od prvoga dana posljednje mjesečnice, traje 40 tjedana (tj. oko 280 dana, za razliku od nošenja ili gestacije koje od oplodnje do rođenja obično traje 38 tjedana, tj. oko 266 dana). Tuđice vezane uz trudnoću: iz latinskoga gravídnōst, a iz latinskoga prema grčkom cijèza. Kovanice: nesposobnost da se zanese (acȉjeza); znanost o trudnoći (cijeziològija); izvanmaternična trudnoća (ektopična ili ekcȉjeza), sa strane (paracȉjeza), lažna (pseudocȉjeza); trudnoća: u jajovodu (tubarna), u jajniku (ovarijska ili oocȉjeza), u trbušnoj šupljini (abdominalna), u grljku (cervikalna), u materničnoj stijenci (intramuralna), u dijelu jajovoda koji prolazi kroz stijenku maternice (međuprostorna, intersticijska); višeplodna (policȉjeza).

Nòšēnje[14] ili gestácija vrijeme je djetetova razvoja od začeća do rođenja; razdoblje nošenja ploda začeća, dozrijevanja ploda, donesenje; mjeri se u tjednima (obično 38 tjedana), za razliku od tjedana trudnoće koji se broje od prvoga dana posljednje mjesečnice (obično 40 tjedana).

Prvo nastanjenje. Čovjekov dom prvih devet mjeseci, točnije za vrijeme nošenja, nalazi se u majčinoj ȕtrobi[15] ili mȁtērnici.[16] To je kruškoliki šuplji mišićni reproduktivni organ u kojem se začeto dijete ugnježđuje i razvija; mȃjčīna/mȁterina utroba/krílo. Maternicu čine trup (nekad zvano tijȇlo) i grljak (nekad zvan vrȃt ili grlīć). Mȁterničnī trȗp (corpus uteri) spljošten je sprijeda prema natrag, a s gornje strane nalazi se mȁterničnō dnȍ (fundus uteri). Na spojištu dna i pobočnih rubova maternični su rogovi (cornus uteri) gdje započinju jajovodi. Mȁterničnī gŕljāk (lat. cervix uteri) valjkasta je donja trećina koja se dijelom nalazi iznad rodnice (lat. portio supravaginalis cervicis), a dijelom strši u rodnicu (lat. portio vaginalis cervicis). Mȁterište ili maternična šupljina (lat. cavum uteri) je trokutasta šupljina, dio maternice.

Pórod je označava cijeli tijek rađanja i potomstvo koje iz njega proizlazi.

Pȍrođāj[17] je sama porodna završnica; istiskivanje zreloga ploda iz maternice prirodnim putem kroz rodnicu[18] ili kroz trbušnu šupljinu (carski rez).[19] Prema predmetu istiskivanja, može biti jednoplodan ili višeplodan. Rezultat porođaja je rođenje. Iz jednoga porođaja može nastati više rođenja (blizanci, trojke, četvorke…). Prema porođajnosti žena može biti: nerotkinja, prvorotkinja, drugorotkinja, višerotkinja (koja ima treći ili četvrti porođaj) i mnogorotkinja (pet ili više). Nezreli plod koji bi se istisnuo iz majčine utrobe nije porođaj nego pobačaj. Prema trajanju trudnoće plod porođaja (novorođenče) može biti: nedonošče, donošče ili prenošče.


Dobro je znati


Pȍbačāj[20] je izbacivanje nezreloga ploda začeća ili njegovo usmrćenje koje nastupa ili se izaziva na bilo koji način i u bilo koje vrijeme između začeća i rođenja; obustava trudnoće dok plod trudnoće još nije sposoban za život izvan majčine utrobe; može biti spòntānī [21] ili neprirodni, od čovjeka izàzvānī [22] (najčešće na zahtjev):[23] prestanak života začetka, zanijetka, zametka ili ploda te izgon ili uklanjanje njega i posteljice iz maternice; trudnoća koja ne završi porođajem; svaki zahvat nakon spajanja muške i ženske spolne stanice koji nerođeno ljudsko biće nasilno ili neprirodno izbacuje iz trudnice, izaziva otpad zametka od mjesta gdje je usađen u maternici, lišava života ili uništava bitni element njegova postojanja kao posteljicu, plodove ovoje ili plodovu vodu u kojoj pliva; obustava (okončanje, prestanak, „prekid“) trudnoće čiji je ishod mrtvi začedak (iako mrtvorođenje može biti posljedica i rađanja). Korijen toga, kao i svakoga drugoga ubojstva, jest srdžba, a uzrok su sebičnost i sumnje u vrijednost života i budućnost.

Izazvani pobačaj obavlja se isisavanjem,[24] struganjem,[25] pražnjenjem maternice,[26] otrovanjem solju,[27] djelomičnim rođenjem,[28] histerotomijom,[29] embriotomijom,[30] fetotomijom,[31] kraniotomijom,[32] cefalotomijom[33] ili djelovanjem kemijskih tvari (tzv. kontraceptivi: interceptiv i kontragestiv, a zapravo abortiv, pelencija[34]).

Ostali hrvatski nazivi za pobačaj su: àborat, ȁbort, abȏrtus, čȉšćēnje, izbačénje nèzrela póroda, ìzbīće, izbijénje (čȅda ili zámetka ljùdskōga), ìzbivānje, ìzlazīšte (od začétka), ìzmetānje, izmetnúće, izvrćénje, izvrgnúće, otjerívānje ȕtrobnōga plòda, otrovánje ȕtrobnōga plòda, pȍbacāj, pobacívānje, pòbačēnje, pómet, pómetānje, pómetina, pometnúće, povrgnúće, prékid trudnòće, ràstjerānje plòda tjȅlesnōga i usmrćénje ȕtrobe.

Prȅkid trudnòće[35] je uljepšani (eufemistični), prikrivajući izraz za pobačaj koji mu nastoji sakriti pravu narav zločina protiv života koji se rađa i ublažiti ga u javnom mnijenju; usmrćenje djeteta u majčinoj utrobi. Naziv je na hrvatskom jeziku i sadržajno posve pogrješan jer je „prekid“ privremeni prestanak trajanja čega, a postojeća se trudnoća više nikad ne nastavlja nego se nepopravljivo skončava, dokrajčuje, uništava, obustavlja, zaustavlja, završava, ukida ili poništava.

Ženino zdravlje nakon „prekida“ trudnoće povlači za sobom rizik od raka dojke, raka materničina grljka, jajnika i jetre. Žene koje su jednom ili više puta pobacile, dvostruko povećavaju rizik od preranoga porođaja (kada odluče roditi), a time i smrti nedonoščeta. Povećava se i rizik od kašnjenja porođaja. Pobačaj je povezan i s oštećenjima maternice, što može povećati rizik od komplikacija pri rađanju i od poremećenoga razvoja posteljice u sljedećim trudnoćama; to su vodeći uzroci hendikepiranosti među novorođenčadi. Postoji i opasnost od komplikacija koje se mogu odmah pojaviti: infekcije, prejako krvarenje, embolija, kidanje ili bušenje maternice, grčenje, endotoksični šok. Neke žene obole od poslijepobačajnoga sindroma. Gotovo polovina žena doživi seksualne disfunkcije koje traju duže ili kraće, a uključuju gubitak zadovoljstva pri spolnom činu, povećani bol, odbojnost prema spolnom odnosu ili muškarcima, razvoj promiskuitetnoga načina života. Da žena doživljava pobačaj kao teško nasilje prema djetetu, odnosno kao ubojstvo, posebno se vidi u tome što gotovo 60 % žena koje pate od poslijepobačajnoga sindroma razmišlja o samoubojstvu, dok ih gotovo 30 % i pokuša, a uzrok je tomu težak osjećaj krivnje.

Poslijepȍbačājni sìndrōm[36] skup je više nepovoljnih elemenata koji se zajedno pojavljuju i čine kliničku sliku tipičnu za poremećaj žene koja je obavila „prekid“ trudnoće, oblik PTSP-a. Izraz je 1981. skovao američki psiholog Vincent Rue. Vanjski znakovi mogu se podijeliti u tri skupine. U prvoj, koju obilježavaju prenadraženost i stalna napetost, simptomi su: iritantnost, izljevi bijesa i mržnje, nasilno ponašanje, napadaji tjeskobe, poteškoće u koncentriranju, poremećaji spavanja, psihofizičke reakcije u stanjima koja podsjećaju na traumatsko iskustvo (npr. ubrzanje bȉla). Druga skupina obuhvaća simptome ponovnoga proživljavanja traumatskoga događaja u neželjeno ili nepredvidivo vrijeme tijekom dana. Žena često doživljava noćne more o djetetu i pobačaju, stalno ili prisilno misli o pobačaju i pobačenom djetetu te intenzivno žali i osjeća depresije koje se pojavljuju na dane povezane s pobačajem. U treću skupinu ubrajaju se simptomi vezani uz ponašanje, tj. razvijaju se novi oblici postupanja kojima se izbjegava sve što podsjeća na traumu. U tom izbjegavanju osoba nastoji zanijekati i izbjeći negativna čuvstva (mržnju, odvratnost, žalost, očaj, strah, srdžbu) ili pak ljude, mjesta ili stvari koje izazivaju negativne osjećaje povezane s pobačajem. Tako se žena često ne može prisjetiti samoga pobačaja ili nekih njegovih dijelova; povlači se od ljudi, pogotovo od onih koji su imali udjela u odlučivanju o pobačaju; izbjegava djecu; pritom nije sposobna u istoj mjeri kao i prije iskazivati ljubav i nježnost prema drugima, a i ne očekuje puno od budućnosti (primjerice brak, karijeru, djecu, dug život…); smanjuje se interes za aktivnosti u kojima je prije uživala, poseže za drogama i alkoholom; misli o samoubojstvu i ima druge samouništavajuće poticaje i namjere.

Takvim je ženama sv. Ivan Pavao II. 1995. godine napisao: „u mnogim slučajevima posrijedi je bila mučna, možda slamajuća odluka. Moguće je da rana na vašoj duši još nije zarasla. Zasigurno, ono što se dogodilo bilo je i ostaje duboko nepravedno. Pa ipak, ne dopustite da vas zahvati malodušje i ne gubite nadu. Znajte prije svega razumjeti to što se dogodilo i iskreno se s tim suočite. Ako to još niste učinile, ponizno se i povjerljivo otvorite pokajanju: Otac svakoga milosrđa očekuje vas da bi vam ponudio oproštenje i mir u svetootajstvu pomirenja. Tomu istomu Ocu i Njegovu milosrđu moći ćete s nadom povjeriti svoje dijete. Potpomognute savjetom i blizinom prijateljskih i stručnih osoba, po svojem bolnom svjedočanstvu možete biti među najuvjerljivijim braniteljima svačijega prava na život. Zalaganjem za zaštitu života, okrunjenim možebitnim rađanjem novoga stvorenja, prihvaćanjem i potporom ljudima koji su najpotrebniji čovječne blizine, bit ćete tvoriteljice novoga gledanja na ljudski život“ (Evangelium vitae, br. 99).


[1] Grčki κύησις [kyēsis], latinski conceptiō, engleski i francuski conception, njemački Empfängnis, talijanski concezione, kastilski concepción, portugalski conceição, poljski poczęcie, ruski зачатие [začatie], češki početí, slovački počatie, slovenski spočetje.

[2] Članak 124. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine, br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15).

[3] Lat. nātīvitās i ortus, eng. birth, njem. Geburt, fran. naissance, tal. nascita, kastilski nacimiento, portugalski nascimento, poljski urodzenie, češki narození, slovački narodenie, slovenski rojstvo, ukrajinski народження [narodženja], bjeloruski нараджэ́ньне [naradžènje], ruski рождение [roždenie], bugarski i makedonski рождество [roždestvo], mađarski születés.

[4] Talmud, Mišna, Taharot, Nida, 42b.

[5] Lat. post Christum natum znači nakon Kristova rođenja; engleska kratica je AC i piše se nakon broja godine, dok se kratica AD, od Anno Domini, godine Gospodnje, piše ispred broja godine.

[6] Lat. ante Christum natum znači prije Kristova rođenja; engleska kratica je BC.

[7] Eng. luteinizing hormone i lutropin, fran. hormone lutéinisante, njem. luteinisierende Hormon, slovački luteinizačný hormón, češki luteinizační hormon, poljski hormon luteinizujący.

[8] Lat. ovulatio, eng. i fran. ovulation, njem. Follikelsprung, poljski jajeczkowanie, danski ægløsning, švedski ägglossning, nizozemski eisprong.

[9] Eng. progesterone, njem. Progesteron, fran. progestérone.

[10] Lat. fecundatio, eng. fertilisation, njem. Befruchtung, fran. fécondation, tal. fecondazione, kastilski fecundación, portugalski fecundação, poljski zapłodnienie, češki oplodnění, slovački oplodnenie, slovenski oploditev, ukrajinski запліднення [zаplídnenja], srpski оплођење [oplođenje], ruski оплодотворение [oplodotvorenie], bjeloruski апладненне [аplаdnenje], bugarski оплождане [oploždаne], makedonski оплодување [opludovanje], mađarski megtermékenyülés.

[11] Lat. nidatio, eng. i fran. nidation, njem. Einnistung, tal. annidamento, portugalski nidação, slovenski vgnezdenje, poljski zagnieżdżenie.

[12] Lat. implantatio, njem. Einpflanzung.

[13] Lat. graviditas, praegnatio i cyesis, grčki κύησις γέννησις [kyēsis génnēsis], eng. pregnancy, njem. Schwangerschaft, fran. grossesse, tal. gravidanza, kastilski embarazo, portugalski gravidez, poljski brzemienność i ciąża, ruski бере́менность [berémenitost], bugarski бременност [bremennost], češki těhotenství, slovački tehotnosť, tehotenstvo, slovenski nosečnost, mađarski terhesség, švedski havandeskap.

[14] Lat. gestatio, eng. i fran. gestatiton, njem. Trächtigkeit, tal. gestazione, kastilski gestación, švedski dräktighet.

[15] Grčki κοιλιά [koiliá], lat. venter, eng. womb, njem. Leib i Mutterleib, fran. ventre, tal. grembo i seno, kastilski vientre, poljski żywot, ruski чре́во [črévo], bjeloruski чэ́рава [čérava], bugarski утро́ба [utróba], ukrajinski srpski i makedonski утроба [utroba].

[16] Grčki ὑστέρα [hystéra] i μήτρα [mētra], lat. uterus, eng. womb, njem. Gebärmutter, fran. utérus, tal. i esperantski utero, kastilski útero, ruski, ukrajinski i bjeloruski ма́тка [mátka], bugarski матка [matka], češki děloha, slovenski máternica, slovački maternica, srpski материца [materica], mađarski anyaméh, švedski livmoder, nizozemski baarmoeder.

[17] Lat. partus, grčki τόκος [tókos], eng. delivery, childbirth, parturition, njem. Niederkunft i Entbindung, fran. accouchement, délivrance, kastilski, portugalski i tal. parto, poljski poród, slovenski i češki porod, slovački pȏrod, ruski ро́ды [rodi], mađarski szülés, nizozemski bevalling i verlossing, švedski förlossning, esperantski nasko.

[18] Lat. partus vaginalis, partus per vias naturales. Rȍdnica (grčki κόλπος [kólpos], lat., eng., tal. i kastilski vagina, fran. vagin, njem. Scheide, slovenski nóžnica, ukrajinski пі́хва [píhva], češki pochva, poljski pochwa, bjeloruski похва [pohva], slovački pošva, ruski влага́лище [vlagálišče], bugarski влагалище [vlagalište], esperantski vagino) cjevoliki je ženski spolni organ, prolaz dug 7-10 cm, služi pri unošenju sjemenskih stanica u ženin spolni sustav, otjecanju sadržaja mjesečnice te prolasku djeteta i posteljice pri porođaju.

[19] Lat. partus abdomninalis, partus per sectionem caesaream.

[20] Lat. abortus i abactio partus, grčki ἄμβλωμα [ámblōma] i ἔκτρωσις [ektrōsis], eng. abortion, njem. Abtreibung, fran. avortement, kastilski, esperantski i tal. aborto, slovenski splav, češki i slovački potrat, poljski poronienie, ukrajinski викидень [vikiden’], ruski выкидыш [vikidiš], bjeloruski выкідыш [vikіdiš], mađarski megszakítás, vetélés, turski kürtaj, poljski aborcja, ukrajinski i ruski аборт [abort], švedski abort.

[21] Lat. abortus spontaneus, grčki ἔκτρωσις [ektrōsis] (od ἐκτιτρώσκω = ek- van + titró̱skō, povrijediti, raniti, izranjavati, ozlijediti), eng. miscarriage i spontaneous abortion, njem. Fehlgeburt, fran. fausse couche i avortement spontané, švedski missfall, nizozemski miskraam. Samohotni, samootvorni, nenamjerni, neizazvani, habitualni završetak trudnoće; za razliku od izazvanoga pobačaja. Za kršćanina su spontani pobačaji žalosni, čak tragični događaji, koji često nanose veliku bol budućim roditeljima. No budući da su to događaji koji se zbivaju spontano, ne povlače za sobom ćudorednu odgovornost.

[22] Lat. abortus procuratus, eng. procured abortion, njem. vorsätzliche Abtreibung, fran. avortement provoqué, tal. aborto procurato, kastilski aborto provocado, mađarski művi vetélés, danski svangerskabsafbrydelse.

[23] Eng. on request, njem. auf Verlangen, fran. interruption volontaire de grossesse, kastilski interrupción voluntaria del embarazo.

[24] Isisávānje mȁtērnice (eng. suction aspiration, vacuum aspiration, manual vacuum aspiration /MVA/ ili suction curettage, eufemistično zvano i menstrual regulation ili menstrual extraction) danas je najčešći mehanički način obavljanja pobačaja. Masovno su ga počeli primjenjivati Kinezi 1958. i Englezi 1967. Godine 2003. njime je obavljano 88 % pobačaja u SAD-u. Aborter u ženinu maternicu stavlja šuplju cijev priključenu na usisni stroj (vakuum), koji u nekoliko minuta rastrga zametak u masu krvi i tkiva. Isisni je stroj oko 30 puta jači od običnoga kućnoga usisavača za prašinu. Najčešća posljedica isisavanja jest infekcija, pa ta metoda može uzrokovati velike i teške zdravstvene posljedice za trudnicu. Kad prestane izlaziti tekućina, maternica je prazna, a dijete je mrtvo.


4Izazvani pobačaj kirurškim zahvatom isisavanja maternice u osmom tjednu trudnoće (šest tjedana nakon začeća): 1: opna oko ploda (amnij), 2: zametak, ljudsko biće od 6 tjedana, 3: maternična sluznica, 4: zrcalo, 5: ručna šprica, 6: spoj na usisni stroj. Posebna naprava koja je i zrcalo (4) drži rodnicu otvorenom, kako bi se cijev (5) spojena na usisni stroj (6) uvela kroz maternični grljak. Plod začeća: opna oko ploda (1), zametak (2) i maternična sluznica (3) se isišu (ili „usisaju“). Izvor: Wikipedia

[25] Strúgānje mȁtērnice ili kiretaža (lat. abrasio, eng. D&C, dilation and curretage, fran. curettage, njem. Auskratzung, esperantski abrazio) najčešći je postupak za uklanjanje ostataka ploda pri nepotpunom pobačaju. Prije struganja proširi se maternični grljak (cervix), kliještima izvadi sadržaj iz materničnoga trupa (corpus), a zatim strugalicom postruže materničnu stijenku i tako isprazni materište (cavum). Oštra strugalica doslovno reže dijete na komade i izvlači ga iz majke. Raditi strugalicom vrlo je opasno, jer se aborter navodi samo po opipu i uvijek postoji opasnost da strugalica probije materničnu stijenku. Ako se to dogodi, obvezno se obavlja hitna trbušna operacija. Prije se većina pobačaja u bolnicama obavljala struganjem, a sada prevladava isisavanje.


9Izazvani pobačaj kirurškim zahvatom struganja maternice. Izvor: Wikipedia

[26] Prážnjēnje mȁtērnice (eng. D&E, dilation and evacuation; ERPOC, Evacuation of Retained Products of Conception; TOP, Termination Of Pregnancy, i STOP, Surgical Termination Of Pregnancy) kirurški je način obavljanja pobačaja od 13. do 20. tjedna trudnoće. Slično struganju maternice. Aborter oruđem nalik na kliješta trga djetetu udove, kralježnicu i drobi lubanju jer su kosti već postale čvršće. Pri tom dijete proživljava neizmjeran bol jer nije pod anestezijom.

[27] Otrovánje sȏlju (eng. salt poisoning) način je obavljanja pobačaja pri poodmakloj trudnoći (nakon tri mjeseca). Aborter kroz majčin trbuh injekcijom izvuče 50-250 mL plodove vode i umjesto toga uštrca toliko koncentrirane otopine soli. Dijete se tada, nakon što je progutalo slanu vodu, u bolovima grči oko sat vremena, što osjeća i majka. Kad grčenje prestaje, dijete je umrlo. Nakon dan-dva, majka u trudovima rađa mrtvo dijete, a u međuvremenu je njezina utroba doslovce grobnica.

[28] Pȍbačāj djèlomičnim ròđēnjem (eng. partial-birth abortion; D&X ili DNX, dilation and extraction, intact dilation and evacuation i IDX, intact dilation and extraction) kirurški je način obavljanja pobačaja u poodmakloj trudnoći u kojem se dijete kliještima uhvati u maternici te se trup i udovi izvuku iz majčina tijela, a glavica se ostavi u rodnici (kako rađanje ne bi bilo dovršeno jer bi, nakon rođenja, zakonski bila riječ o ubijanju novorođenoga čovjeka); u djetetov se zatiljak zabode igla i u nju isiše mozak, ili mu se zareže glavica da se prospe dio mozga, ili se pri izvlačenju djetetu slomi vrat, ili se pak lubanja smrska kliještima.

[29] Histerotòmija (od grčkoga ὑστέρα [hystéra], maternica + τομή [tomē], rezanje; eng. hysterotomy, fran. hystérotomie) kirurško je prorezivanje Venerina brežuljka (mons pubis) i maternice. Primjenjuje se za vrijeme carskoga reza, ali i pri pobačaju: za veći plod učini se operacija slična carskom rezu; utroba se reže i djetešce vadi van. Dijete u očajničkoj borbi miče rukama i nogama i hvata zrak, jer je rođeno živo. Tada se pušta da umre. U nekim je krajevima svijeta histerotomija zakonom dopuštena čak do devetoga mjeseca trudnoće. Obično dijete usmrte injekcijom u zatiljak.

[30] Embriotòmija (od grčkoga ἔμβρυον [émbryon], zametak + τομή [tomé̱], rezanje; lat. embryotomia, eng. embryotomy, njem. Embryotomie, fran. embryotomie) komadanje je i izvlačenje zametka iz maternice.

[31] Fetotòmija (od lat. fetus, plod + grčki τομή [tomé̱], rezanje) razrezivanje je ploda u maternici da ga se lakše izvuče.

[32] Kraniotòmija (od grčkoga κρανίον [kraníon], lubanja + τομή [tomé̱], rezanje) kirurški je zahvat kojim se otvara lubanja.

[33] Cefalotòmija (od grčkoga κεφαλή [kefalé̱], glava + τομή [tomé̱], rezanje) kirurški je zahvat kojim se razrezuje glava.

[34] Pelèncija (lat. pellentia, od pellō, pellĕre, lupati, udarati, potisnuti, protjerati, prognati) sredstva su koja pomažu otjerivanje ploda, pobačajna sredstva, abortivi.

[35] Lat. interruptio graviditatis, eng. interruption of pregnancy, njem. Unterbrechung der Schwangerschaft, fran. interruption de grossesse, tal. interruzione della gravidanza, kastilski interrupción del embarazo, portugalski interrupção da gravidez, poljski zabieg, češki přerušení těhotenství, slovenski prekinitev nosečnosti, mađarski terhesség megszakítása, nizozemski opzettelijke vruchtafdrijving.

[36] Eng. Post-Abortion Syndrome, njem. Post-Abortion-Syndrom, fran. syndrome post-avortement, portugalski síndrome pós-aborto, poljski syndrom poaborcyjny.

mr. Petar Marija Radelj

mr. Petar Marija Radelj

Teolog, arhivist, prevoditelj i urednik knjiga.
mr. Petar Marija Radelj

Latest posts by mr. Petar Marija Radelj (see all)

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Razlike između kontraceptiva i abortiva Godine 1929. u engleskom je jeziku skovana riječ contraception (contra protiv + conception začeće) u značenju sredstva koje izaziva privremenu...
Nazivi ljudskoga bića od začeća do rođenja Jasnoća i preciznost izražavanja vode k shvatljivosti, a uz malo dobre volje i do shvaćenosti. Otkrivaju istinu i čine je neodoljivom. Proučavanje bio...
Što je Hod za život Hod za život mirni je prosvjed kojim se diljem svijeta promiče život. Na engleskom se zove March for Life, na slovenskom pohod za življenje, na slovač...
U ljekarnu po abortiv? Kriminalan Naputak o izdavanju tzv. lijeka ellaOne Kontracepcija znači (sredstva) protiv začeća, a ne i protiv začetoga; postupke, tvari ...
Toma Akvinski o zapovijedi »Ne ubij!« Tijekom ožujka 1273. Toma Akvinski (1225.–1274.) držao je korizmene propovijedi u Napulju u kojima je, među ostalim, tumačio i Dvije zapovijedi ljubav...