Skip to content

Nazivi ljudskoga bića od začeća do rođenja

Jasnoća i preciznost izražavanja vode k shvatljivosti, a uz malo dobre volje i do shvaćenosti. Otkrivaju istinu i čine je neodoljivom. Proučavanje biologije, medicine, prava i rječoslovlja dovelo me do sljedećih utvrđenja i prijedloga.


2


Záčedak je imenica do sada neodređenoga i neustaljenoga značenja u hrvatskom jeziku koja bi mogla biti zajednički naziv za ljudsko biće do rođenja: začeto dijete, nerođeno dijete, dijete u majčinu krilu, dijete u majčinoj utrobi, dijete dok se ne rodi, predròđēnče, ròđenīk, u pravu nascitúrus (koji će se roditi);[1] mladi čovjek od začeća do rođenja (kad postaje čedo: novorođenče, dijete); krovni nazivak za začétak (zigòtu), zanijètak (kòncept), zámetak (ȇmbrīj) i plȏd (fȇtus); složenica od imenice čȅdo, kao njezina umanjenica, u smislu čȅdāšce i čȅdānce, tvorena po uzoru na: anđélak, cvijétak, dárak, húmak, kútak, lístak, obláčak, sának, smijéšak (s tim da sve te riječi imaju osjećajno značenje koje ostvaruju kao odmilice, za razliku od svojih umanjenica na –čić ili -ić, koje su poglavito umanjenice). Predmetak za- (čije je jedno od šest značenja:[2] početak radnje ili stanja, kao: začétak /oplođena jajna stanica/, zákon, zámetak /ljudski embrij/, zȁmīsao, zárodak[3] i zárudak /početak sazrijevanja/) daje toj odmilici i umanjenici osobito značenje onoga što prethodi (rođenomu) čedu. Dometak -ak, koji je vrlo plodan, slično imenicama izvedenima od glagola na -četi:[4] dočétak, otpočétak, počétak, prapočétak, začétak, započétak, podsjeća da je začedak nastao od glagola začéditi, zanijeti dijete, začeti ljudski život, postati zdjetna, noseća, trudna.

Začétak,[5] zigota, oplođena jajna stanica, oplođeno jaje ili oplođeno jajašce je stanica nastala stapanjem (fuzijom) dviju gameta (spolnih stanica); ljudsko biće u prvim satima od začeća; diploidna stanica nastala u času oplodnje, spajanjem ženske i muške gamete, sjemeglavca/spermija i jajašca/oocita. Dijeljenjem te stanice nastaje zanijetak.

Zanijètak[6] ili koncept, odnosno predzametak,[7] predembrij ili preembrij ljudsko je biće u prva tri tjedna (20 dana) od začeća, dok još nije razvijen cirkulacijski sustav, a stanice se prehranjuju difuzijom; traje od dijeljenja stanice začetka otprilike do 20. dana kad prelazi u zametak. Nastaje ugnježđenjem u maternici. 24–30 sati od oplodnje brazdanjem zigote nastaje blastomera; 50 sati od zanošenja morula („murva“, „dudinja“); treći dan od začeća blastocista (šuplja lopta sa slojem klica); osmi dan od oplodnje gastrula („želudčić“, cjelina od tri sloja) pa zametni štit (embrijski disk). U kulturi smrti zanijetak se napada presretajućim sredstvom (interceptiv, vrsta abortiva što se reklamira kao kontraceptiv: spirala /unutarmaternični uložak/ ili pilule za jutro poslije) da bi ga se odvratilo od ugnježđenja.

Zámetak[8] ili embrij ljudsko je biće u početnom razdoblju razvoja u maternici. U tom stadiju obično završava organogeneza (diferencijacija organa). Naziv se upotrebljava za plod trudnoće od otprilike 20. do 56. dana od začeća (od 3. do 8. tjedna). Prije toga se naziva zanijetak, a nakon toga plod. U tom razdoblju postaju vidljiva spolna obilježja (muško ili žensko). Prijelomnica je početak kucanja srca. Oblikuje se vanjsko ljudsko obličje, razvijaju udovi (s odvojenim prstima na rukama i nogama), osnove unutarnjih organa, počinje okoštavanje i živčani sustav (refleksi i motorika). Oni koji ne poštuju kulturu života znaju napadati zametak protunosećim sredstvom (kontragestiv, vrsta abortiva koji se oglašava kao kontraceptiv, a uzrokuje izbacivanje već usađenoga zametka iz materišta: RU486/mifepriston/misoprostol, sintetički prostaglandin ili metotreksat) i izazvanim pobačajem.


Zametak u 8. tjednu trudnoće

Netaknut ljudski zametak u šestom tjednu nošenja (osmom tjednu trudnoće), velik 13 mm,
pronađen u prigodi prestanka izvanmaternične trudnoće. Izvor: Wikipedia.

Plȏd[9] ili fetus ljudsko je biće koje se razvija u maternici u razdoblju oko 50. do 60. dana od začeća do rođenja. Smatra se da zametak postaje plod kad se počne slobodno kretati plodovom vodom, a bitna je razlika između zametka i ploda složena moždana funkcija koju plod ima. Rođenjem plod postaje novorođenče.

Dijéte[10] ili čȅdo ljudsko je biće od začeća do završetka mladenačkoga (adolescentnoga) doba. Dijeli se u doba: doporođajno (prenatalno, od začeća do rođenja: začetak, zanijetak, zametak i plod), novorođenačko (neonatalno, od 0. do 28. dana: novorođenče), dojenačko (od 29. do 364. dana: dòjēnče[11]), predškolsko (od početka druge do navršene šeste godine), školsko (od početka sedme godine do početka puberteta: 10 godina za djevòjčice, 12 za dječáke), pubertetsko (od pojave prvih sekundarnih spolnih znakova do potpune spolne zrelosti) i adolescentno (od nastanka spolne zrelosti do završetka rasta, a to je 16-18 godina u djevojaka; 18-20 u mladića). Prema vremenu rođenja u odnosu na vrijeme nošenja može biti: nedonošče, donošče ili prenošče. Prema životnosti nakon rođenja: živorođenče ili mrtvorođenče.

Nedònošče[12] je dijete rođeno s manje od 37 tjedana (259 dana) nošenja.

Dònošče[13] je dijete rođeno između 37. i 41. tjedana nošenja (tj. između 260 i 293 dana od začeća).

Prènošče[14] je dijete rođeno nakon 42 tjedna nošenja (tj. nakon 294 dana od začeća).

Novoròđēnče[15] dijete u prva četiri tjedna nakon rođenja (0.–28. dan).

Živoròđēnče[16] je dijete koje se rodi živo; koje je potpuno istisnuto (rađanjem) ili vađenjem ploda iz majke (carskim rezom), neovisno o trajanju trudnoće, koje nakon odvajanja od majčina tijela, diše ili pokazuje druge znakove života kao što su kucanje srca, pulsiranje pupkovine ili nedvojbeno kretanje voljnih mišića, bez obzira na to je li pupkovina prerezana ili je povezana s posteljicom. Svaki plod takva porođaja smatra se živorođenim. Ako dijete ubrzo nakon porođaja umre, najprije se ubilježi kao živorođeno, a zatim kao umrlo novorođenče ili dojenče.[17]

Mrtvoròđēnče[18] je dijete rođeno bez znakova života, kod kojega je nastupila fetalna smrt, tj. smrt prije potpuna istiskivanja (rađanja) ili vađenja ploda začeća iz majke. Na smrt upućuje činjenica da nakon odvajanja od majčina tijela plod ne diše niti pokazuje bilo kakve druge znakove života kao što su kucanje srca, pulsiranje pupkovine ili nedvojbeno kretanje voljnih mišića. Na prijavi porođaja bilježe se mrtvorođena djeca prema porođajnoj težini (500 grama i više) ili dobi nošenja (22 navršena tjedna trudnoće).[19] Za kršćanina je mrtvorođenje žalostan, čak tragičan događaj, koji zna i te kako ražalostiti roditelje. Ako do njega dođe spontano, ne povlači za sobom ćudorednu odgovornost, no ako je dijete udareno ili ubijeno u majčinoj utrobi, potpada pod odgovornost za izazivanje pobačaja. Trudnica i oni koju je susreću odgovorni su i trebaju paziti da ne bi izazvali ozljedu ili smrt ploda.

Imenica abòrtīv odražava dva lika na latinskom: ăbortīvum,[20] pobačajno sredstvo, izbíplōd, i ăbortīvus,[21] pobačeni plod, koji se nasilno izbaci, izvuče ili rodi prije vremena, nedònos, nedònošče, pòmetak, pòmetče, pòvršče, pòvržče, pòvržak, pòbacak, pòbačak, pobačènīk, ìzvrg, ìzmetak, ìzjalōvče (samo za životinje).

Apostol Pavao u Prvoj Korinćanima 15, 8 sebe uspoređuje s nedonoščetom: ὡσπερεὶ τῷ ἐκτρώματι [hōspereì tō ektrṓmati], latinski tamquam abortivo. Sveti Toma Akvinski tumači to ovako: „Pometkom se naziva plod (foetus) ili zato što se rodi izvan zahtijevanoga vremena, ili zato što se nasilno izvlači, ili zato što se nije razvio do odgovarajuće veličine. Apostol je u sebi vidio to troje, pa je zato rekao: ‘kao povržku’. Najprije stoga jer se on ponovno rodio Kristu izvan vremena drugih apostola. Naime, ostali su apostoli preporođeni u Kristu prije dolaska Duha Svetoga, a Pavao poslije toga. Drugi je razlog što su se apostoli svojevoljno obratili Kristu, a Pavao je to učinio prisilno, kako stoji u Djelima apostolskim 9, 4: „Sruši ga na zemlju“ itd. To je vrlo vrijedno protiv krivovjernika koji kažu da nas nitko ne treba privoditi vjeri, jer Pavao je bio – prisiljen. I kao što Augustin kaže: Pavao je više napredovao u vjeri, iako je nasilno obraćen, nego mnogi koji su došli neusiljeno. Treće, zato što se smatra manjim od ostalih, da nije dostigao krjepost drugih apostola“ (Izlaganje Prve Korinćanima, točka 904).

U hrvatskom jeziku ima dosta imenica na -če, a one iz skupine za živa bića rabe se za djecu i životinjsku mladunčad te označavaju „mlado biće koje je i …“.[22] Tako se za dijete može reći: cúrče, dòjēnče, dònošče, gȍjēnče (pitomac, štićenik), ìzlošče (uz put izloženo, od majke napušteno dijete),[23] kȍpīlče (nezakonito, izvanbračno dijete),[24] mališánče, mrtvoròđēnče, náhoče (nađeno, od roditelja ostavljeno dijete, nàhod),[25] nápršče (dijete na prsima), nedònošče, nedòsisānče, neporòđēnče, novoròđēnče, pòdmeče (podmetnuto dijete), pòdsvōjče (dijete uzeto pod svoje), pòmetče (pometnuto, pobačeno dijete), pòsīnče (posinjeno, posvojeno dijete), pòsmrče (dijete rođeno nakon očeve smrti), pòsvojče (posvojeno dijete), pòvōjče (dijete u povoju), pòvržče (pobačeno nerođeno dijete), predròđēnče, prènošče, prvoròđēnče (prvorođeno dijete), ròđēnče, siròče (dijete kojem su roditelji umrli),[26] sȉsānče (dijete ili mladunče koje siše), ȕbošče (jadno dijete), ùdomče (dijete smješteno u dom), ùnuče (djetetovo dijete prema praroditelju) i živoròđēnče.

Ujedinjeni su narodi 1948. godine proglasili: „Sva se ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima“ – priznajući tako da postoje i prije rađanja. I nastavili: „Ona su obdarena razumom i savješću“.[27] Dodajući: „Svatko ima pravo na život“.[28] To su pravo na život Ujedinjeni narodi 1959. godine konkretizirali u odnosu na nerođeno dijete priznajući mu tri prava: „Dijete […] ima pravo na rast i razvoj […] kao i skrb prije i nakon rođenja“.[29] Da bi se to uvidjelo i poštovalo treba samo upotrijebiti razum i savjest.


[1] Latinski nāscitūrus, engleski unborn i one who is to be born, njemački der geboren werden wird, francuski l’enfant conçu, kastilski el que va a nacer, srpski onaj koji ima da se rodi, poljski mający się urodzić, češki ten, kdo se má narodit i dítě počaté, ale nenarozené, talijanski nascituro, portugalski nascituro, ruski насцитур [nascitur] i зачатый ребёнок [začatij rebjonok].

[2] Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, na svijet izdaje JAZU, svezak 89, obradio Marijan Stojković, U Zagrebu 1974., str. 673-674.

[3] U hrvatskom je zarodak samo životinjski embrij, za razliku od drugih slavenskih jezika u kojima ta riječ označava zametak (ljudski embrij): bjeloruski зародак [zarodak], češki zárodek, poljski i slovenski zarodek, slovački zárodok i ukrajinski зародок [zarodok].

[4] Stjepan Babić, Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, drugo izdanje, Zagreb: HAZU, 1991., str. 96, br. 279.

[5] Grčki ζυγωτόν [zygōtón] (ujarmljen), od ζυγόω [zygóō], ujarmljujem zajedno; latinski zygotum, eng. i fran. zygote, eng. još fertilized egg, njem. Zygote, tal. zigote, kastilski cigoto, port. zigoto, slovački i češki zygota, slovenski oplojeno jajčece, ukrajinski i ruski зиго́та [zigóta], bjeloruski зігота [zigota], srpski зигот [zigot].

[6] Lat. i eng. conceptus, njem. Konzeptus.

[7] Lat. praeembryo, eng. pre-embryo, slovenski predzarodek.

[8] Grčki ἔμβρυον [émbryon] (koji raste unutra), lat., eng., švedski i nizozemski embryo, njem. Keim, Keimling i Embryo, fran. embryon, tal. embrione, kastilski embrión, port. embrião, bjeloruski зародак [zarodak], poljski i slovenski zarodek, češki zárodek, ruiski заро́дыш [zaródiš], bugarski зародиш [zarodiš], slovački zárodok, ukrajinski зародок [zarodok], mađarski embriónak.

[9] Lat. fētus, eng. fetus, njem. Leibesfrucht i Fötus, fran. fœtus, kastilski, port., esperantski i tal. feto, ukrajinski плід [plid], češki, slovački i slovenski plod, poljski płód, bjeloruski, bugarski i ruski плод [plod], mađarski magzat, švedski i danski foster, finski sikiö.

[10] Grčki παῖς, παιδός [paȋs, paidós], lat. impubes, infans i puer, eng. child, njem. Kind, fran. enfant, tal. bambino, kastilski niño, bugarski i srpski дете [dete], slovački dieťa, češki dítě, ukrajinski дити́на [ditína], rusinski дїтина [djitina], gornjolužički dźěćo, bjeloruski дзіця [dzicja], poljski dziecko, donjolužički źiśe, ruski ребёнок [rebjonok], slovenski otrok, esperantski infano.

[11] Lat. infantulus, infans lactens i ablactatus, eng. infant, baby, babe i suckling, njem. Säugling i Brustkind, fran. nourisson, tal. lattante, kastilski niño de pecho, bebé, port. lactente, poljski niemowlę, češki i slovački kojenec, ruski грудной ребёнок [grudnoj rebjonok], srpski odojče, slovenski dojenček, mađarski csecsemő, esperantski suĉinfano.

[12] Lat. (infans) praematurus (natus), eng. preterm baby i prematurely born, njem. Frühgeburt, fran. nouveau-né prematuré i bébé prématuré, tal. prematuro, nato prima del tempo, nato pretermine, kastilski niño prematuro i bebé prematuro, češki nedochůdče, ruski недоносок [nedonosok] i преждевременных ребенка [preždevremenjih rebenka], slovenski nedonošenček, mađarski koraszülött.

[13] Lat. (infans) maturus (natus), eng. early term, full term i late term newborn, mature infant, njem. ausgetragenes Kind, fran. enfant venu à terme, tal. parto maturo, kastilski parto maduro, ruski доношенный ребёнок [donošeni’j rebjonok], slovenski donošček.

[14] Lat. (infans) postmaturus (natus), eng. postmature newborn (opisno: born abnormally late, born at the wrong time, born out of due time, untimely born), njem. Spätfrucht, verkehrt Geborener, tal. nato tardivo, kastilski nacido fuera de tiempo, nacido a destiempo.

[15] Lat. neonatus, eng. newborn, njem. Neugeborenes, fran. nouveau-né, tal. neonato, kastilski recién nacido, neonato, port. recém-nascido, poljski noworodek, ruski младе́нец [mladénec], новорождённый ребёнок [novoroždjonn’ij rebjonok], češki novorozeně, slovački novorodenec, švedski nyfödd, nizozemski pasgeboren, slovenski novorojenček, esperantski novnaskito.

[16] Lat. natus vivens, eng. liveborn, slovenski živorojenček, esperantski vivnaskito.

[17] Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti – X revizija, Priručnik za uporabu, svezak 2.; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Upute za ispunjavanje individualnih zdravstveno-statističkih izvješća, Zagreb, 2000., str. 21; Zagreb, 2003., str. 17.

[18] Lat. natus mortuus, eng. stillborn child, njem. Totgeborenes, fran. enfant mort-né, tal. nato morto, kastilski mortinato, slovački mýtvonarodený, slovenski mrtvorojenček, ruski мертворождённы [mertvoroždjon’ij], mađarski halva született, esperantski mortenaskito.

[19] Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti – X revizija, Priručnik za uporabu, svezak 2.; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Upute za ispunjavanje individualnih zdravstveno-statističkih izvješća, Zagreb, 2000., str. 21; Zagreb, 2003., str. 17.

[20] Grčki ἀμβλωθρίδιον [amblōthrídion], eng. abortifacient, njem. Abtreibungsmittel, fran. abortif, tal. i kastilski abortivo.

[21] Grčki ἀμβλωθρίδιος [amblōthrídios], eng. an aborted baby i abortive, tal. abortito, fran. avorton, kastilski i port. abortivo, esperantski abortito, slovenski splavek, češki zmetek, ruski i bugarski изверг [izverg].

[22] Stjepan Babić, Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, drugo izdanje, Zagreb, 1991., str. 133–136, br. 426–442.

[23] Lat. infans expositus.

[24] Bàstarad, bàstard, mùlan/múlac/mȕlica, spùrjanin i fàčuk; grčki νόθος [nóthos], lat. bastardus, spurius, nothus, adulterinus, filius illegitimus i filius naturalis; eng. bastard, nullius filius i illegitime child; tal. bastardino, bambino adulterino, figlio illegittimo, figlio naturale, mulo i spurio; njem. Bastard, Bankert i Kegel; fran. bâtard, adultérin, illégitime, enfant naturel; kastilski hijo bastardo, hijo ilegítimo, hijo natural; češki levoboček, bastard, sebranec i panchart; poljski nieślubny syn i bękart; ruski внебрачный ребёнок [vnebračnjij rebjonok]; bjeloruski бенкарт [bjenkart], незаконнанароджаны [njezakonanarodžani] i пазашлюбны [pazašljubni], mađarski fattyú.

[25] Lat. infans inventus, eng. foundling, njem. Findling i Findelkind, fran. enfant trouvé, kastilski expósito, tal. trovatello, ruski подки́дыш [podkíd’iš], češki nález, slovački najdúch, slovenski najdenec, mađarski lelenc, švedski hittebarn, nizozemski vondeling, esperantski trovito. Svjetski poznata nahočad su: Mojsije, Edip, Romul i Rem; Trnoružica, Ivica i Marica, Superman.

[26] Lat. orbus i orhpanus, eng. orphan, njem. Waise, fran. orphelin, kastilski huérfano, tal. orfano, švedski föräldralöst barn, nizozemski weeskind, slovački sirota, ruski сирота́ [sirotá], ukrajinski си́рота [sírota], poljski sierota, češki i slovenski sirotek, bugarski i makedonski сирак [sirak], mađarski árva gyermek, esperantski orfo.

[27] Članak 1. Sveopće deklaracije o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948. Engleski izvornik: „All human beings are born free and equal in dignity and rights. They are endowed with reason and conscience.“ Francuski izvornik: „Tous les êtres humains naissent libres et égaux en dignité et en droits. Ils sont doués de raison et de conscience.“ Kastilski izvornik: „Todos los seres humanos nacen libres e iguales en dignidad y derechos y, dotados como están de razón y conciencia“. Ruski izvornik: „Все люди рождаются свободными и равными в своем достоинстве и правах. Они наделены разумом и совестью“ [Vse ljudi roždajutsja svobodnimi i ravnimi v svoem dostojinstve i pravah. Oni nadeljeni razumom i sovjest’ju]. Službeni hrvatski prijevod iz 1998. na stranicama Ujedinjenih naroda i iz 2009. u službenom listu (NN MU 12/09) netočno donosi da su ljudi obdareni „sviješću“ umjesto „savješću“.

[28] Članak 3. Sveopće deklaracije o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948. Ruski izvornik: „Каждый человек имеет право на жизнь“ [Každij čelovjek imjet pravo na žizn’]. Engleski izvornik: „Everyone has the right to life.“ Francuski izvornik: „Tout individu a droit à la vie.“ Kastilski izvornik: „Todo individuo tiene derecho a la vida.“

[29] Deklaracija o pravima djeteta od 20. studenoga 1959., četvrto načelo: Kastilski izvornik: „El niño… tendrá derecho a crecer y desalorallse… atención prenatal deberán proporcionarse a él.“ Ruski izvornik: „Ребёнок… ему должно принадлежать право на рост и развитие… надлежащий дородовой уход должны быть обеспечены ему“ [Rebjonok… emu dolžno prinаdležаt’ prаvo nа rost i rаzvitie… nаdležаščij dorodovoj uhod dolžni bit’ obespečeni emu]. Engleski izvornik: „The child… shall be entitled to grow and develop… adequate pre-natal care and protection shall be provided to him.“ Francuski izvornik: „L’enfant… doit pouvoir grandir et se développer… des soins prénatals adéquats doivent lui être assurées.“

mr. Petar Marija Radelj

mr. Petar Marija Radelj

Teolog, arhivist, prevoditelj i urednik knjiga.
mr. Petar Marija Radelj

Latest posts by mr. Petar Marija Radelj (see all)

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Doporođajni događaji važni za ljudski život Razlike u pristupu čovječjem razdoblju do rođenja očituju se u vrjednotama, priznavanju ili nijekanju samoga postojanja ljudskoga bića prije r...
Razlike između kontraceptiva i abortiva Godine 1929. u engleskom je jeziku skovana riječ contraception (contra protiv + conception začeće) u značenju sredstva koje izaziva privremenu...
Što je Hod za život Hod za život mirni je prosvjed kojim se diljem svijeta promiče život. Na engleskom se zove March for Life, na slovenskom pohod za življenje, na slovač...
U ljekarnu po abortiv? Kriminalan Naputak o izdavanju tzv. lijeka ellaOne Kontracepcija znači (sredstva) protiv začeća, a ne i protiv začetoga; postupke, tvari ...
Toma Akvinski o zapovijedi »Ne ubij!« Tijekom ožujka 1273. Toma Akvinski (1225.–1274.) držao je korizmene propovijedi u Napulju u kojima je, među ostalim, tumačio i Dvije zapovijedi ljubav...