Petak, 30 listopada

Autor: dr. sc. Ivan Bodrožić

Profesor patrologije na KBF-u u Splitu i KBF-u u Zagrebu i urednik stranice patrologija.com
Prepoznati Uskrsloga – razmišljanje uz 3. vazmenu nedjelju (A)
Homilije u godini A

Prepoznati Uskrsloga – razmišljanje uz 3. vazmenu nedjelju (A)

Od četvorice Evanđelista samo sveti Luka opisuje iskustvo razočaranja dvojice Isusovih učenika, koji na sam dan uskrsnuća, ne znajući što se sve dogodilo u uskrsno jutro, odlučiše napustiti Jeruzalem. Grad koji je čuvao nade Izraelove, postao je za njih mjesto razočaranja, prava grobnica jer su na Kalvariji s njihovim Učiteljem dva dana prije toga bile pokopane sve njihove nade. I dok su razmišljali o vlastitoj naivnosti i razočaranju koje ih je zadesilo, nisu niti bili svjesni vlastite sljepoće, poradi koje nisu bili u stanju ispravno sagledati što se sve dogodilo i što su im do tog trenutka navijestile žene i apostoli koji bijahu na grobu. Njihov pogled je bio zastrt ljudskim nadanjima i zamućen zemaljskim očekivanjima, te je odbijao svaki navještaj uskrsnuća. Na jednom mjestu (Tumačenj...
Rekognicija Uskrsloga
Razmišljanja o vjeri

Rekognicija Uskrsloga

Riječ rekognicija dolazi od latinske riječi i znači raspoznavanje, prepoznavanje, a odnosi se na utvrđivanje istovjetnosti osobe, stvari ili spisa za ono što se izdaje. Rekognicijom se utvrđuje identitet napose tamo gdje postoje dvojbe o njemu. Tako u slučaju tragičnih preminuća, kad je lice i tijelo izobličeno i neprepoznatljivo od rana i udaraca, vrši rekognicija mrtvih. Poziva se na raspoznavanje one koji mogu po nekom detalju utvrditi identitet zemnih ostataka. Tko je poznavao osobu cjelovito mogao je eventualno i po detalju utvrditi o kome je riječ. No nakon Kristova uskrsnuća dogodila se neobična rekognicija, jedinstvena u povijesti svijeta. Trebalo je prepoznati onoga tko je prešao iz smrti u život, iz patnje u savršenstvo postojanja. Upravo to je potvrđiva...
Između dodira i vjere – razmišljanje uz 2. vazmenu nedjelju (A)
Homilije u godini A

Između dodira i vjere – razmišljanje uz 2. vazmenu nedjelju (A)

Još za vrijeme svoga javnog djelovanja, Isus je pozivao one koji su bili s njime i koji su se okupljali oko njega, da vjeruju u njega, što je bilo bremenito porukom. Onaj tko ga je želio upoznati, trebao ga je upoznati i vjerom, jer da bi znao o njemu sve nije bilo dostatno da se s njim druži i da ga sluša, da s njim hoda, putuje, jede i pije. Nije bilo dovoljno s njime provoditi vrijeme i doticati ga, nego je trebalo povjerovati da je on Bog, da nije samo ono što se okom vidi i rukom dotiče, nego da je utjelovljeni Božji Sin. Isto se dogodilo i nakon uskrsnuća, s time da su ovaj put učenici bili radikalno suočeni s ovom činjenicom koju im je naviještao i o kojoj im Isus je govorio još mnogo prije. Jer božanstvo se nije moglo dotaknuti rukom, nego ga je trebalo spoznati vjerom. No nevjera ...
Potraga za Uskrslim – razmišljanje uz danju misu Uskrsnuća (A)
Homilije u godini A

Potraga za Uskrslim – razmišljanje uz danju misu Uskrsnuća (A)

Dok nas ispunja radost Gospodinova uskrsnuća na kojem imamo udjela slaveći ovu godišnju proslavu, u ušima nam odzvanja svjedočanstvo Božje riječi o tome što se zbilo u uskrsno jutro na Kristovu grobu. Sveti Ivan opisuje kako je na uskrsno jutro bila prava potraga za Uskrslim, a inicirala ju je Marija Magdalena koja je u zoru, još za mraka, došla na Gospodinov grob. Ona je u prvi mah ostala zatečena, a i prestrašena, te je, ne ispitujući moguće dokaze o tome što se zbilo, otrčala Šimunu Petru i Ivanu, pozivajući ih da vide grob. Ona je samo znala da Gospodina nema, te je najprije pomislila da ga je netko uzeo iz groba, što je i rekla ovoj dvojici učenika. Kad sveti Ivan Zlatousti propovijeda o ovom događaju onda ukazuje na jednostavnost opisa koji ništa ne skriva, niti ima namjeru lažirati...
Lansirna rampa
Razmišljanja o vjeri

Lansirna rampa

Za otposlati raketu u svemir neophodna je lansirna rampa s koje će se vinuti put neba. Ona omogućuje raketi da prebrodi onaj kritični prvi trenutak odvajanja, te da zadrži ispravan pravac dok se ne otisne u visine, nakon čega je sve mnogo lakše. Isto vrijedi i za ljude koji se otiskuju u visine. Kako bi uspjeli u naumu i uzdigli se put neba u uzvišeni duhovni let neophodna im je lansirna rampa. Sam Isus ostavi nam primjer izabirući križ sredstvom uzvišenja i jedinstvenom lansirnom rampom s koje se digao u nebeske visine. I nama stoga križ ostaje jedino pomagalo uzvišenja usmjereno prema uskrsnuću. Po njemu polazimo na put u željenu budućnost, precizno usmjereni u onu sretnu vječnost, u koju je ušao Uskrsli pripremit i nama stan kod Oca nebeskoga....
Potres uskrsnuća – razmišljanje uz Vazmeno bdjenje (A)
Homilije u godini A

Potres uskrsnuća – razmišljanje uz Vazmeno bdjenje (A)

Kad sveti Matej u svom Evanđelju opisuje događaj uskrsnuća, opisuje ga kao zvučnu stvarnost koja je odjeknula i potresla zemlju. Gospodin, naime, u grobu nije mirovao, jer nije bio mrtav, nego je vodio onu konačnu borbu protiv smrti koja je bila vrhunac vjekovnog sukoba neba i zemlje, svjetla i tame, onoga i ovoga svijeta. Smrt je, naime, bila vrhunac drskosti zla koje je htjelo Boga pokopati i istisnuti iz ovoga svijeta, ali je zato uskrsnuće vrhunac Božje snaga, povratka u život i uspostavljanja novog poretka. A evo što sveti Hilarije zapisa u svome tumačenju ovog evanđeoskog odlomka: „Zemljin je potres u rano doba nedjeljnoga dana sila uskrsnuća. Tada se, pošto je zgnječen žalac smrti i nakon što su obasjane njezine tmine dok uskrisava Gospodin nebeskih moći, pokreće drhtanje podzemlja...
Smrt što uništava smrt – razmišljanje uz Veliki petak
Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Smrt što uništava smrt – razmišljanje uz Veliki petak

Veliki petak muke Gospodnje Obredi Velikoga petka usredotočeni su na razmišljanje o Isusovoj muci i smrti na križu koja je bila cijena našega spasenja. No ova smrt nije imala za protagoniste samo ljude koji su razapeli Sina Božjega, nego je glavni protagonist bio sam Bog, ma koliko u trenutku umiranja djelovao nemoćno i nezaštićeno. Štoviše, dok je svjetina koja ga ja razapinjala išla za njim na Kalvariju i nesvjesna da razapinje Boga, Božji Sin je pak bio daleko svjesniji njihove opačine. Dok su ga smatrali nemoćnim, on je ipak bio miran znajući međutim da je zaštićen Očevom prisutnošću. Dok oni nisu znali ni prave uzroke, ni razloge, ni učinke njegove smrti, on je vrlo dobro znao zašto umire, te je zato mirno prihvatio osudu. Za njih je to bila časovita odlika, hir narodnih vođa i starj...
Jaram
Duhovnost

Jaram

Meditacija o muci Gospodinovoj i njegovu svetom križu Čudno je biće taj čovjek, što sva druga sebi podvrgava, te ih kroti podjarmujući za radnu, tegleću snagu. Ali opijen svojom moću, pomračena uma izgubi mjeru, te i na Boga stavi jaram, pretvorivši ga u nemoćnu žrtvu, poput nerazumne živine, što plaća cijenu njegova bezakonja. A on nijemo, poput ovce što strigu, kad mu natovariše drvo križa, podmetnu sveta ramena. Udarcima mu leđa izbrazdahu, a on ponese njihova bremena zaoravši brazdu spasenja držeći križ kao ručicu pluga. Iako ga kao roba pogaziše, on se ne okrenu nazad, niti, krotak, zbaci jaram, znajući da nosi breme čovječanstva do obzorja vječnosti. U njima smiraj nalazi ponizna duša vjerna njemu i njegovoj riječi: Jaram je moj sladak i breme m...
Primjer služenja i poniznosti – razmišljanje uz Veliki četvrtak
Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Primjer služenja i poniznosti – razmišljanje uz Veliki četvrtak

Veliki četvrtak – Misa večere Gospodnje Večeras, slavljenjem Mise večere Gospodnje, ulazimo u Vazmeno trodnevlje – samo srce liturgijske godine. Večera pak, ne samo da se prisjećamo, nego i obnavljamo početak ispunjenja najvažnijih događaje iz povijesti spasenja koju je Isus doveo vrhuncu i ispunjenju. Već blagovanjem pashalne večere unaprijed je ispunio otajstva koja će se dogoditi neposredno nakon toga u muci, smrti i uskrsnuću. Stoga je njegova posljednja večera s jedne strane bila nagovještaj konačnih spasenjskih događaja, a s druge strane im je bila već ostvarenje ostavljeno zajednici vjernika na trajan spomen i slavljenje. A u večerašnjim obredima večere Gospodnje susreću se i isprepleću dva bitna elementa: čišćenje i blagovanje, koji na cjelovit način izriču Isusovo pashalno otajst...