Govor na gori i novost Isusove poruke

Tijekom svoga javnog djelovanja Isus je okupljao mnoštvo ljudi koji su željeli čuti njegov nauk. Govorio je o Božjoj ljubavi, opraštanju, milosrđu i Kraljevstvu Božjem. Među svim njegovim govorima posebno mjesto zauzima Govor na gori, jedan od najpoznatijih dijelova Evanđelja.

U njemu Isus ne donosi samo nova pravila ponašanja nego pokazuje novi način gledanja na Boga, čovjeka i život. Njegova poruka bila je iznenađujuća za tadašnje slušatelje, a izazovna je i za ljude današnjega vremena.

Što je Govor na gori?

Govor na gori nalazi se u Evanđelju po Mateju (Mt 5–7). U njemu Isus okupljenom mnoštvu tumači kako izgleda život čovjeka koji želi živjeti u zajedništvu s Bogom.

U središtu Govora na gori nalaze se:

• blaženstva,
• nova pravednost srca,
• ljubav prema neprijateljima,
• opraštanje,
• povjerenje u Boga,
• poziv na život u istini.

Isus ne ukida Božji zakon, nego otkriva njegovo dublje značenje. Ne zaustavlja se samo na vanjskim djelima, nego poziva na promjenu srca.

Blaženstva – put prema istinskoj sreći

Govor na gori započinje blaženstvima:

„Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!“ (Mt 5,3)

„Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe!“ (Mt 5,7)

„Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati!“ (Mt 5,9)

Na prvi pogled blaženstva mogu izgledati neobično. Ljudi obično sreću povezuju s uspjehom, bogatstvom, moći ili ugledom. Isus, međutim, pokazuje da se prava sreća nalazi u poniznosti, milosrđu, pravednosti, čistoći srca i zauzimanju za mir.

Novost njegove poruke nije u tome da odbacuje zemaljske vrijednosti, nego da pokazuje kako čovjekovu sreću ne mogu potpuno ispuniti materijalna dobra ni prolazni uspjesi. Punina života ostvaruje se u odnosu s Bogom i ljudima.

Bog kao dobri Otac

Jedna od najvećih novosti Isusove poruke jest način na koji govori o Bogu.

Mnogi su ljudi Boga doživljavali prvenstveno kao dalekoga gospodara ili strogoga suca. Isus objavljuje Boga kao dobroga i milosrdnoga Oca koji ljubi svakoga čovjeka.

Zato svoje učenike uči moliti:

„Oče naš, koji jesi na nebesima…“ (Mt 6,9)

Time pokazuje da čovjek nije samo stvorenje koje izvršava Božje zapovijedi, nego dijete koje može imati osoban odnos s Bogom.

To saznanje mijenja čovjekov pogled na život. Ako je Bog Otac svih ljudi, tada su svi ljudi međusobno braća i sestre te zaslužuju poštovanje i ljubav.

Novi pogled na čovjeka

Isus je na poseban način pristupao onima koje je društvo odbacivalo.

Susretao je:

• bolesnike,
• siromahe,
• grešnike,
• strance,
• djecu,
• osobe na rubu društva.

U svakome od njih vidio je osobu vrijednu ljubavi i poštovanja.

Takav pristup predstavljao je novost u tadašnjem društvu. Isus nije ljude procjenjivao prema bogatstvu, moći ili ugledu, nego prema njihovu dostojanstvu koje im je darovao Bog.

Njegov odnos prema čovjeku nastavlja ono što su učenici upoznali u prvom razredu kada su promatrali Isusov pogled na čovjeka, ali sada Isus svoje učenike poziva da i oni jednako postupaju prema drugima.

Ljubav prema neprijateljima

Najzahtjevniji dio Govora na gori nalazi se u Isusovu pozivu:

„Ljubite svoje neprijatelje i molite za one koji vas progone.“ (Mt 5,44)

U ljudskoj je naravi uzvratiti na nepravdu ljutnjom, mržnjom ili osvetom. Isus predlaže posve drukčiji put.

Ljubiti neprijatelja ne znači opravdavati zlo ili odobravati nepravdu. To znači odbiti mržnju kao odgovor na zlo i ne dopustiti da ona zavlada ljudskim srcem.

Isus poziva svoje učenike da prekinu lanac nasilja, osvete i neprijateljstva. Time pokazuje da je ljubav snažnija od mržnje, a dobro snažnije od zla.

Oprost kao put oslobođenja

S ljubavlju prema neprijateljima usko je povezano opraštanje.

Oprost nije uvijek jednostavan. Ponekad ljudi nose duboke rane, nepravde i razočaranja. Ipak, Isus upozorava da čovjek koji ne želi oprostiti često ostaje zarobljen ljutnjom i gorčinom.

Opraštanje ne znači zaboraviti ono što se dogodilo niti se praviti da zlo nije učinjeno. Ono znači donijeti odluku da mržnja neće imati posljednju riječ.

U molitvi Očenaša Isus uči:

„I otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim.“ (Mt 6,12)

Time pokazuje koliko su Božje milosrđe i ljudsko opraštanje međusobno povezani.

Posljedice mržnje i neopraštanja

Mržnja i neopraštanje često najviše štete onome tko ih nosi u sebi.

One mogu dovesti do:

• unutarnjeg nemira,
• trajne ljutnje,
• narušenih odnosa,
• želje za osvetom,
• udaljavanja od drugih ljudi.

Takvi osjećaji mogu postupno opteretiti čovjeka i otežati mu izgradnju zdravih odnosa.

Nasuprot tomu, opraštanje otvara mogućnost ozdravljenja odnosa i unutarnjega mira. Iako ne uklanja uvijek posljedice nepravde, pomaže čovjeku da ne ostane zatočen prošlošću.

Aktualnost Isusove poruke danas

Iako je Govor na gori nastao prije gotovo dvije tisuće godina, njegova je poruka i danas aktualna.

Suvremeni svijet i dalje se suočava s:

• ratovima,
• nasiljem,
• podjelama,
• diskriminacijom,
• netolerancijom,
• sukobima među ljudima.

U takvim okolnostima Isusovi pozivi na ljubav, praštanje, milosrđe i mir ne gube svoju vrijednost.

Mnogi ljudi i danas svjedoče Evanđelje kada:

• pomažu potrebitima,
• zauzimaju se za pravdu,
• opraštaju uvrede,
• grade mir među ljudima,
• štite dostojanstvo svakoga čovjeka.

Na taj način pokazuju da Isusova poruka nije samo dio prošlosti, nego put života koji može mijenjati ljude i društvo.

Novost koja mijenja život

Novost Isusove poruke ne sastoji se samo u novim idejama nego u novom načinu života. Isus poziva čovjeka da ne odgovara zlom na zlo, da u svakome prepozna bližnjega i da u središte svojih odluka stavi ljubav.

U Govoru na gori Isus pokazuje da put prema istinskoj sreći vodi kroz milosrđe, pravednost, opraštanje i ljubav. Takav način života nije uvijek lagan, ali otvara mogućnost izgradnje boljih odnosa s Bogom i ljudima.

Time Govor na gori postaje jedan od najvažnijih sažetaka Evanđelja i trajni poziv svakom čovjeku da svoj život oblikuje prema Kristovu primjeru.

Pogled unaprijed

U ovoj smo cjelini upoznali kršćansko shvaćanje slobode, odgovornosti, prijateljstva, ljubavi i Isusove poruke. Vidjeli smo da je čovjek pozvan svoju slobodu koristiti za dobro, graditi odnose utemeljene na ljubavi te živjeti prema vrijednostima koje Isus naviješta.

U sljedećoj cjelini upoznat ćemo Crkvu kao zajednicu vjere te ćemo istražiti kako Krist nastavlja svoje djelovanje među ljudima kroz život i poslanje Crkve.