Oznaka: 16. nedjelja kroz godinu (A)

Čitanja: Mudr 12, 13.16-19; Ps 86, 5-6.9-10.15-16a; Rim 8, 26-27; Mt 13, 24-43 Drugu nedjelju za redom slušamo Isusove pouke u prispodobama uzete iz poljodjelskog seoskog života, a kojima je Gospodin opisivao važne duhovne stvarnosti. Dok je prošle nedjelje naglasak više bio na osobnome primanju sjemena Božje riječ i plodnosti, ovisno o mjeri i raspoloživosti primanja, dotle ove nedjelje slušamo prispodobu koja daje sličnu pouku, ali upravljenu za život društva. Jer o plodnosti ili neplodnosti pojedinca ovisi također i plodnost i neplodnost društva u cjelini. Doista, gotovo da nema nekoga od nas koji nije imao nešto što bismo mogli nazvati neobičnim iskustvom. Naime, kad se baš svojski potrudimo da sve činimo dobro, kad se založimo da sve što činimo bude na slavu Božju i sukladno nj...

Čitanja: Mudr 12, 13.16-19; Ps 86, 5-6.9-10.15-16a; Rim 8, 26-27; Mt 13, 24-43 O nekim stvarima dijete jednostavno ne razmišlja. Kad se probudi, zna da će dobiti doručak, da će mu roditelji nabaviti sve što je za školu potrebno, da će mu dati sve ono što je za život potrebno, pa i više od toga. Tako mala djeca vele: „Kada mama nema kunâ, onda ih kupi.“ I sve bude u redu. Biblija kaže da smo pred Bogom svi djeca. Bog je onaj koji skrbi da život na zemlji opstane. Tako psalmist hvali Božju providnost: „Ti daješ te niče trava za stoku i bilje na korist čovjeku. Visoki bregovi daju kozorogu a pećine jazavcu sklonište.“ I onda nabraja čudesno kretanje nebeskih tijela, godišnjih doba i čudesnu raznolikost života na kopnu, u zraku i u vodama. U Knjizi mudrosti čitamo pohvalnicu Bogu: „Osi...

Čitanja: Mudr 12, 13.16-19; Ps 86, 5-6.9-10.15-16a; Rim 8, 26-27; Mt 13, 24-43 U ova ljetno vrijeme u bogoslužju često slušamo Isusove prispodobe o sjetvi, žetvi, obradi zemlje i uzgoju voća. Tako Isus govori o tome kako je neki čovjek na svojoj njivi posijao pšenicu, a onda je njegov neprijatelj na toj istoj njivi posijao i kukolj, korov. U svojoj revnosti sluge toga čovjeka predlažu gospodaru da odu i počupaju kukolj. Međutim, gospodar veli: „Ne! Da ne biste sabirući kukolj iščupali zajedno s njime i pšenicu. Pustite nek oboje raste do žetve.“ Zanimljiva je revnost i briga slugu iz Isusove prispodobe. Oni bi odmah napravili reda. Otišli bi u polje i počupali mrski i štetni kukolj. Ako treba, oni bi i po nekoliko puta plijevili dok se zlo ne iskorijeni. Ognjem i mačem. Nemilosrdno...

Gospodinove prispodobe duboko zadiru u otajstvo ljudskoga život u svakom trenutku i vremenu, pa tako ni danas nama nisu bez poruke. U tumačenju ove prispodobe (Mt 13, 24-43) Isus je pojasnio da je sijač dobroga sjemena on sam, a da je neprijatelj koji sije loše sjeme sam đavao. Ako i nije izravno govorio o odgovornosti, ipak je opisao okolnosti u kojima se događa da se na plodnom tlu Božje njive najednom nađe posijan kukolj. Isus, naime, reče da se to dogodilo dok su sijačevi ljudi spavali: Dok su njegovi ljudi spavali, dođe njegov neprijatelj, posija posred žita kukolj i ode. Time nam na neki način tumači kako to da se zlo pojavilo na njivi čovječanstva koje je stvoreno kao dobro i u svijetu u koji je prvi Bog posijao dobro sjeme. Pod okriljem noći neprijatelj je posijao zlo i raz...

Uvod i pokajnički čin Skloni smo vjerovati i tvrditi da oko nas ima puno zla, nepravde, mržnje i svakovrsnih drugih grijeha. Nerijetko se onda žalimo što se nadležni više ne potrude da suzbiju zlo i bezakonje koje nas okružuje. A evo, danas, na početku mise, mi bismo htjeli ići Božjim putem. A Bog nas poziva da zlo i grijeh prvo uočimo u sebi, da ga pred Bogom priznamo, da zamolimo Boga za oproštenje, te tako – obraćeni – nastavimo živjeti svetim životom. Teško da ćemo druge ljude oko sebe promijeniti, ali – uz Božju pomoć! – sebe samo i možemo i trebamo mijenjati na bolje. Tek ćemo tako biti svjetlost svijeta i kvasac na ovoj zemlji. Zato ćemo se na početku ove svete mise pokajati za sve svoje grijehe i propuste. Tako ćemo moći dostojno poslušati Božju riječ i plodonosno pr...

Uvod i pokajnički čin Svako dobro auto ima dobar motor ali i dobre kočnice. Tako se i životna mudrost sastoji u tome da budemo revni oko dobra, ali u isto vrijeme razboriti i strpljivi. Bog nas odgaja onako kako dobri roditelji odgajaju svoju djecu: poučavaju, potiču sa svom strpljivošću, a rijetko kažnjavaju, jer znaju da i najboljem djetetu treba vremena. Bog koji je s nama strpljiv, poziva nas da i mi budemo strpljivi jedni s drugima. Na početku ove svete mise pokajat ćemo se za sve naše grijehe, pogotovo za grijehe nesnošljivosti, nestrpljivosti i nasilnosti. Gospodine, stvorio si nas i postavio u ovaj svijet, jer nas ljubiš. Gospodine, smiluj se! Kriste, unatoč našim grijesima ti nas svojim otkupiteljskim djelom činiš dostojnima nebeskog kraljevstva. Kriste sm...

PUSTITE NEK OBOJE RASTE Doista sam se morao postidjeti kao vozač. I to ne samo jedanput. Evo, znao sam se zgražavati nad nekim vozačem koji je – pomislite! – prošao kroz crveno. Ili koji je vozio neprilagođenom brzinom, ili je sjeo u neispravno vozilo, ili bez dokumenata. Čudio sam se vozaču koji je oduzeo prednost drugom vozilu i tako prouzročio nezgodu. Međutim – kojeg li poniženja! – dogodile su mi se neke od tih stvari. Nećemo govoriti o prevelikoj brzini, ali jednom sam čak prošao kroz crveno, a da i sam ne znam kako. I tako, nakon nekoliko mojih vozačkih “bisera” (a smatram da baš nisam tako loš vozač), prestao sam tako strogo suditi druge vozače. Istina je. Događa nam se da se zgražamo i snebivamo nad grijesima drugih ljudi. I ne možemo vjerovati da to netko može učin...

O PRISPODOBI O KUKOLJU (Mt 13, 24-43) Ovom prispodobom o čovjeku koji sije dobro sjeme na svojoj njivi, Isus je želio protumačiti jednu čestu i zanimljivu pojavu koja uvijek iznova izaziva čuđenje. Radi se o pojavi zla koje nije izvorna sastavnica ljudskog života, nego je naprotiv suprotnost, surogat i štetni dodatak svemu vrijednome što postoji u čovjeku. Ova prispodoba, naučava sveti Ivan Zlatousti, govori o onima koji nisu prihvatili Božji navještaj, te su štoviše u svijetu djelovali kao iskrivljivači istine služeći se posebnom metodom zorno opisanom u prispodobi:  I to je doista đavolja zamka, pomiješati uvijek zabludu s istinom zaogrćući je mnogim prividima istine na način da se podmuklo i lako domogne onih koji se broz daju zavarati. Stoga ne govori o nekom drugom sjem...

RAZMIŠLJANJE UZ SVETOPISAMSKA ČITANJA Mudr 12,13.16-19 Knjiga Mudrosti u svom drugom dijelu želi pokazati kako se Bog angažira u povijesnim zbivanjima da bi se borio za mudraca koji traži pravednost. Prošlost nosi trag “Božjih stopa” iz kojih je vidljiv pravac njegovog djelovanja a iz toga Knjiga Mudrosti izvlači jamstvo Božjeg djelovanja i u budućnosti. Slijedeći tragove u prošlosti, pisca Knjige Mudrosti priroda Božje prisutnosti dovodi na pragove slavljenja. Iako vrhovna instanca i nikome podložan, Bog svoju moć koristi blago i s velikom uzdržljivošću kako bi poučavao ljudski rod. Ovdje dolazi do izražaja Božja pedagogija: On kažnjava bezbožnika da bi ga odgajao; tek ukoliko se ovaj nikako ne želi odazvati putu mudrosti i pravednosti, onda će biti udaren najvećom kazn...