Oznaka: 24. nedjelja kroz godinu

Čitanja: Sir 27, 33 – 28, 7; Ps 103, 1-4.8.10-12; Rim 14, 7-9; Mt 18, 21-35 U današnjem Evanđelju Petar je postavio jedno sasvim obično pitanje Isusu: Gospodine, koliko puta da oprostim bratu svomu ako se ogriješi o mene? Do sedam puta? Pitanje je sasvim obično i odražava stanje naše ljudske naravi i usmjerenje naše pozornosti. Uglavnom smo usmjereni na to da vidimo kad se naš brat ogriješi o nas i to doživljavamo kao problem, te postavljamo neke granice tolerancije do koje može ići tuđa uvreda prema nama. Sam Petar je postavio pitanje polazeći od pretpostavke da postoji granica do koje može trpjeti svoga brata kad se ogriješi o nj, nakon čega bi onda došao prostor kada bratu mogu odrediti sankcije i uzvratiti mu nepraštanjem i istom mjerom. Isus je, međutim, tu granicu potpuno pomakao...

Čitanja: Sir 27, 33 – 28, 7; Ps 103, 1-4.8.10-12; Rim 14, 7-9; Mt 18, 21-35 Kako li se ljudi samo znaju utvrdoglaviti u netrpeljivosti i nepraštanju! Poznato vam je kako ponekad dva rođena brata ili brat i sestra godinama ne razgovaraju, jer je svatko od njih uvjeren da je zakinut u nasljedstvu. Ili kada susjedi kroz duge desetke godinama ne žele jedno drugoga pogledati zbog međe koja ide pola metra lijevo ili desno. A tek kada je u pitanju zavist! Tko će ugrabiti neko vodeće mjesto u državnoj tvrtci, tko će napredovati u profesorskoj službi, čije će dijete dobiti nagradu kao najuspješniji učenik ili student. Pa se onda kaže da bi netko nekoga utopio u žlici vode… I onda slijede prijave državnom odvjetništvu, duge parnice… A kad cijeli život prođe, možda – na koncu – čovjek ipak pomisl...

Naš život se odvija u svijetu u kojem se živi brzo, te se sve planira i programira u vidu životnih ostvarenja i uspjeha. Svijet sa svojim ritmom i obvezama tjera nas da reagiramo trenutačno na svaki podražaj i da koristimo svaku mogućnost koja nam se na zemlji pruža. S time da moramo biti brži od drugih i prije njih iskoristiti taj sretni i prigodni trenutak. Tko kasni može izgubiti korak ili priključak s drugima, te sebi prouzročiti neuspjeh. Upravo zbog tog brzog ritma, a i brzih promjena u društvu, živimo kao strojevi koji moraju ispuniti programiranu normu zemaljskih obveza. Zaboravljamo međutim da nismo svi kao ljudi savršeni niti jednaki, te da se ne mogu svi na isti način snalaziti u takvom svijetu trke i nadmetanja. Zaboravljamo da se može dogoditi neželjena nezgoda, da por...