Oznaka: Velika Gospa – homilije

Čitanja: Otk 11,19a; 12,1-6a.10ab; Ps 45,10b-12b.16; 1Kor 15,20-27a; Lk 1,39-56 Čovjek je biće brzine i pokreta, biće stanovitog nemira i imperativa. On je biće nemirnoga duha i traženja. U sebi nosi potrebu ići dalje i osvajati još neosvojeno, doživjeti još nedoživljeno, promatrati još ne viđeno. Takva želja odražava unutarnji dinamizam koji je neophodan svakom živom biću, a napose čovjeku. Jer on svoj život i živost ne pokazuje samo biološkim rastom i dinamizmom, već prije svega onim duhovnim. Što su i gdje su granice? No, čovjeku je ostalo nejasno pitanje što su granice i gdje su granice ljudskoga dinamizma i rasta, njegova napretka i razvoja. Onaj koji ga je stvorio, stvorio ga je sa žeđu za rastom i napretkom, za dinamizmom i željom za životom. Osim toga, htio mu je pomoć...

Čitanja: Otk 11,19a; 12,1-6a.10ab; Ps 45,10-12.16; 1Kor 15,20-27a; Lk 1,39-56 U svih kršćana, na Istoku i katoličkom Zapadu Isusova majka Marija se izuzetno časti. Na Istoku je najradije nazivaju Bogorodica, a na Zapadu, osim časnog naziva Majka Božja, za nju se jednostavno veli Madonna – Gospođa – Gospa. Gospođa u punom smislu. Međutim, pokušajmo malo predočiti samima sebi, kako su Mariju vidjeli njezini sumještani u Nazaretu? Bila je, naravno, i ljubazna i pobožna, ali po svemu ostalome bila je obična žena i kućanica. Radila je teško, kao i sve ondašnje žene. Ničim se nije isticala. Malena i neznatna. Marija je još u jednoj bitnoj stvari bila malena i neznatna. Kada joj je anđeo rekao da ona ima roditi Sina Božjega, to je bilo van svih njezinih planova. Pa ipak, bez premišljanja je r...

Čitanja: Otk 11,19a; 12,1-6a.10ab; Ps 45,10-12.16; 1Kor 15,20-27a; Lk 1,39-56 Slavimo danas veliko otajstvo jedne obične, male i jednostavne žene koja to nije bila slučajno već izborom, te je i bila svjesna svoje malenosti, što potvrđuje njezin hvalospjev Veliča. To veliko otajstvo je uznesenje tijelom i dušom u nebesku slavu, cilj svakog vjernika koji hodi za uskrslim Kristom Gospodinom koji nam je otvorio vrata života vječnoga svojim uskrsnućem. Zato današnja svetkovina jasnije od bilo koje druge marijanske ili svetačke svetkovine govori o njezinoj povezanosti s pobjedom samoga Gospodina. Kristova pobjeda na križu počela je donositi plodove života, čemu je najjasniji primjer sama Marija u kojoj se ostvarila punina dara Kristova. Napokon je čovječanstvo moglo odahnuti jer je Krist ne ...

Čitanja: vl.: Otk 11, 19a; 12, 1-6a.10ab; Ps 45, 10-12.16; 1Kor 15, 20-27a; Lk 1, 39-56 Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo je veliko otajstvo kojim Bog krijepi vjeru i nadu svoga naroda, te postaje neiscrpno vrelo nadahnuća za kršćanski život. Premda ima onih kojima ova istina vjere djeluje čudno, ipak je ona nešto najnaravnije djelovanju milosti i milosrđa Božjega na korist nama ljudima. To možemo vidjeti i iz svjedočanstva svetoga Pavla koji je razmatrao učinke otajstva Kristova na nas ljude i na naše spasenje. Iako sveti Pavao ne govori izravno o Mariji, njegovo promišljanje se može primijeniti na otajstvo njezina uznesenja. Antropološki zaokret Naime, sveti Pavao u 2. poglavlju Poslanice Efežanima u više točki tumači promjene koje su se s Kristom dogodile za nas lj...

Čitanja: vl.: Otk 11, 19a; 12, 1-6a.10ab; Ps 45, 10-12.16; 1Kor 15, 20-27a; Lk 1, 39-56 Danas se radujemo slavi i proslavi Blažene Djevice Marije koja nam je svima, kao ljudska kći, radost, uzor i nada. Ona je uzvišena dika roda našega. Marijina je veličina ponajprije u tome što je Bogorodica i po tome je jedinstvena. Međutim, netko bi mogao reći kako u tome nema njezine zasluge. To je Božje obećanje i čisti Božji dar. Zato bi netko mogao pomisliti kako se običan čovjek ne može s njom mjeriti niti je nasljedovati u njezinoj svetosti. Drugim riječima, ispada da su Marijine kreposti za nas nedokučive, pa ih se onda ne bi ni isplatilo pokušavati nasljedovati je. Nažalost, stari su pisci na sličan način opisivali i živote drugih svetaca, da im se čovjek samo mogao diviti, a da mu nije b...

Čovjek je oduvijek sanjao doći do neba, pa i onda kada je samo sanjao letjeti. No upravo takva njegova želja svjedoči o njegovim duhovnim upućenostima prema nebeskim visinama. Ali jedno je bila želja i potreba dosegnuti nebesa, a drugo je bila stvarnost i mogućnost. Nikada nitko nije uspio ostvariti tu vječnu želju i težnju koja postoji u ljudskim grudima. Jer je nebo bilo i previsoko i predaleko, nedostupno za običnoga čovjeka da bi se mogao do njega popeti, to jest uzići na nebesa. Isus otvara nebesa U povijesti ljudskoga roda, međutim, dogodilo se nešto izuzetno onda kad je Sin Božji sišao s neba utjelovivši se kao čovjek. Služeći se slikovitim govorom, možemo reći kako je Bog rastvorio nebesa i sišao među ljude i spasio ljudski rod od grijeha i osude. Zato je njegov Sin i bio Eman...

Uvod i pokajnički čin Jedan stari pobožni zapis iz naših krajeva ističe da je Marija početak boljega svijeta. Gdje je ljudska oholost i neposlušnost Bogu posijala smrt, tamo je Marija po svojoj poslušnosti, ljubavi i vjernosti započela naše spasenje rodivši nam Spasitelja. Danas slavimo vrhunac toga Spasenja: Marija je kao prva od svih vjernika nakon svoje smrti uznesena na nebo: Božje se spasene u njoj u potpunosti ostvarilo. To je ona proslava u koju Bog – Kristovim spasiteljskim djelom i snagom Duha Svetoga – želi uvesti svakoga od nas. Dok zahvaljujemo Bogu za našu Majku, Blaženu Djevicu Mariju, htjeli bismo i mi biti vrijedni njegova spasenja i ovih svetih otajstava. Zato ćemo se na početku ove svete mise pokajati za sve svoje grijehe i propuste. Gospodine, ti si na počecima čovj...

Uvod i pokajnički čin Crkva slavi svoje velikane, svoje svece jer su vjernicima uzor pravoga kršćanskog života i jer su nam zagovornici na nebu. Međutim, među svim velikanima i među svim svetima najveća je Marija, Bogorodica. I to ne samo jednostavno zbog toga što je rodila Sina Božjega, nego što nam je cijelim svojim životnim predanjem uzor vjernice i nasljednice Kristove. Dok zahvaljujemo Bogu za ovaj lijepi dar Isusove i naše Majke, zaprosimo i za nas snažnu Božju pomoć i na našem životnom putu. Gospodine, ti si izabrao Mariju, neznatnu svoju službenicu za majku svojega Sina. Gospodine, smiluj se! Kriste, ti si odredio da tvoja majka bude i naša majka. Kriste, smiluj se! Gospodine, ti si nam Mariju dao kao uzor i kao zagovornicu. Gospodine, smiluj se! Nacrt za homiliju U svojoj ...