grijeh – Vjera i djela

Moguća grješnost cijepljenja protiv Covida-19

4svi2021 Autor: dr. sc. Josip Mužić

Sjaj Istine

Moguća grješnost cijepljenja protiv Covida-19

Uvod Zasićeni smo više govorom o virusu, mjerama i cjepivu, no na žalost potrebno je nastaviti govoriti jer je izvanredno stanje i dalje na djelu i ne vidi se još kraj. Neki kažu da će kao i svaki veliki rat i ovaj, koji bi mogli nazvati biološkim, potrajati pet godina. Sad je prošla tek godina i pol i po mišljenju nekih ušli smo u „istinsku društvenu agoniju“.[1] Na nama je da se ne umorimo i borimo do kraja, prvenstveno istinom, a ishod je u Božjim rukama. Ljudski gledano mi ne znamo čeka li nas pobjeda ili poraz, no gledano vjernički znamo da Bog ima zadnju riječ i da sve, pa i najveće protivštine, okreće na dobro onima koji ga ljube. 1. Glavni razlozi moralne nedopuštenosti cijepljenja Toliko se znalački pravi promidžba cijepljenja protiv Covida-19 da ispada nepojmljivo uopće ga ...

Nastavi čitati

1stu2020 Autor: dr. sc. Ivan Bodrožić

Razmišljanja o vjeri

Korozija

Korozija je proces trošenjakonstrukcijski materijalakemijskim djelovanjemplinova ili tekućina.Ona razara ponajviše metale,ali može štetiti i betonu i drvu.Ona je pokazatelj kakoi gotovo nevidljive česticemogu biti pogubne i začvrste metalne konstrukcijeako nisu dobro zaštićeneod štetnih utjecaja. A kao što hrđa nagrizei najčvršće konstrukcijeako ne postoji dobra zaštita,tako i ljudskom životui mali grijesi nagrizu dušui ugroze duhovni životonih koji se uzdaju samou svoju ljudsku snagu,i odbijaju prihvatiti moćnuzaštitu i pomoć Sina Božjega.

Nastavi čitati

7ožu2020 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

U sjeni krila Tvojih

Tko je bez grijeha

U Ivanovu evanđelju čitamo kako pismoznanci dovode pred Isusa ženu uhvaćenu u preljubu. Prema Zakonu treba biti kamenovana. I oni sada traže Isusov pravorijek. Bude li Isus rekao da je valja pogubiti prema Zakonu, onda dolazi u sukob s rimskom vlašću koja samo sebi pridržava pravo smrtne osude. Bude li, naprotiv, rekao da ženu valja poštedjeti, onda bi on došao na glas kao onaj koji ne poštuje židovski Zakon… Danas bi to izgledalo drugačije. Eno, onaj je uhvaćen „s prstima u pekmezu“. Svi se mediji zgražaju, svi (i ja među njima) ocrnjuju prijestupnika, svi sude i presuđuju baš kao i ona svjetina koja skupila oko one preljubnice. Međutim, onoga dana Isus šuti. Pognute glave piše po pijesku. No svjetina sve više navaljuje tražeći od Isusa da bez uvijanja kaže treba li izvršiti smrtnu p...

Nastavi čitati

23velj2020 Autor: dr. sc. Ivan Bodrožić

Razmišljanja o vjeri

Karneval

Premda sama riječ karneval označava razdoblje kad nastupa uzdržavanje od mesa, danas se pod tom riječi pretpostavlja manifestacije maskiranja. Još su se nekada maškare okupljale pod okriljem narodnih običaja, kojima se iskazivala svijest da je karneval ovisio o nastupajućem liturgijskom vremenu korizme. Danas međutim, prevladavaju prilično vulgarne poganizirajuće i vrlo neukusne manifestacije koje svoje pokriće traže u izgovoru da je potreba da se čovjek odrekne vlastitog identiteta i skrije ispod maske barem nekoliko dana u godini. A sve se čini pod krinkom iznimnog kulturnog događaja i čuvanja starih običaja! Ali kako se čovjek može ili treba dodatno skrivati iza maske, kad to i tako čini svakodnevno površnim i grešnim življenjem? Grijeh je takvo maskiranje n...

Nastavi čitati

20pro2019 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeronauk - srednja škola

Zlo i grijeh u čovjeku i u svijetu

Ljudsko nam iskustvo pokazuje da u svijetu postoji zlo i grijeh. Njih primjećujemo u svemu što nas okružuje, u drugim ljudima i u nama samima. Unatoč tome, današnji čovjek nerado govori o postojanju grijeha, a pogotovo o postojanju Sotone kao Zavodnika koji čovjeka želi odvratiti od Boga. Prema učenju Katoličke Crkve, grijeh je svaki slobodno i svjesno učinjeni zao čin, a kojemu je svrha uzdizanje samoga sebe i preziranje Boga. O tome svjedoče i prve stranice Svetoga Pisma, u kojima se iščitava grijeh praroditelja kao odbacivanje poslušnosti svome Stvoritelju i pokušaj zauzimanja Božjega mjesta. Na sličan nas način upozoravaju i naredne stranice, odnosno tekstovi o prvom bratoubojstvu, kao i o oholosti koju su pokazali Noini suvremenici ili oni koji su htjeli sagraditi kulu do neba. Ta...

Nastavi čitati

4pro2019 Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Filozofska teologija

Vrijednosno i kreposno kršćanstvo

Termin vrijednost ima danas dominantno neutralno značenje jer je primjenjiv na stvari koje su često međusobno u suprotnosti. S jedne strane, recimo, sloboda govora je „vrijednost“ koja istovremeno izruguje kršćanske simbole, koji su također „vrijednost“. Europske „vrijednosti“, kao i kršćanske „vrijednosti“, kao i kulturne „vrijednosti“, kao i međunarodne „vrijednosti“, dio su istog svijeta, gdje je svim „vrijednostima“ dopušteno da se ističu u okviru vlastitih konteksta. Vrijednost omogućuje neprirodnu mirnu koegzistenciju „vrijednosti“ koje se po svojoj naravi nalaze na međusobno suprotstavljenim stranama. Brak između muškarca i žene je „vrijednost“, kao što je i zajednica dvojice muškaraca ili dvije žene također „vrijednost“. Eutanazija je „vrijednost“, kao što je i briga o umirućim...

Nastavi čitati

3ruj2019 Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Filozofska teologija

Prometejsko kršćanstvo

Prazne ispovjedaonice su simptom fenomena stvarnosti koju možemo opisati kao odsutnost grijeha. Bilo da je riječ o osobnoj grešnosti pojedinca ili zajedničarskoj grešnosti čovječanstva, odsutnost grijeha je postala opipljiva u slici praznih ispovjedaonica diljem Zapada. Odsutnost grijeha zamijenjena je jednim novim konceptom. Naime, dok u shvaćanju grijeha Božja milost igra temeljnu ulogu jer čovjeka potpomaže i oslobađa grijeha i njegovih posljedica, novi koncept ističe kako u odnosu prema vlastitoj grešnosti nije potrebna Božja milost, nego je čovjek u svojoj apsolutnoj slobodi kadar samostalno nadvladati grijeh. Nadvladavanje grijeha se događa na dva načina. Prvo se niječe postojanje i stvarnost grijeha. Grijeh se zamjenjuje različitim sociološkom, psihološkim i znanstvenim tumačenji...

Nastavi čitati

Blago čovjeku koga Bog kara: On ranjava, ali i ranu povija i zacjeljuje

30pro2017 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Između srca i razuma

Blago čovjeku koga Bog kara: On ranjava, ali i ranu povija i zacjeljuje

Knjiga Jobova nas uči da je blago onomu čovjeku koga Bog kara, jer On ranjava, ali i ranu povija, udara, ali i svojom zacjeljuje rukom (usp. Job 5,17-18). Koliko god nam se te riječi mogu činiti nerazumljivima, a možda i nerazumnima, u njima se ocrtava u svoj ljepoti Božja pedagogija odgajanja, kako pojedinaca, tako i cijelih naroda. Roditelji to vjerojatno mogu lakše razumjeti. Onaj, naime, tko ima djecu, i tko na tu svoju djecu gleda kao na dar Božji, svakako će htjeti učiniti sve što može da ih odgoji tako da ona danas-sutra postanu dobri ljudi, da razumiju značenje vjere i Božje ljubavi u svomu životu, te da tako jednom izgrađeni i sami nastave prenositi one vrijednosti svojim potomcima kojima su ih učili njihovi roditelji. I zato, onaj tko želi takvo dobro svomu djetetu, ne će se ...

Nastavi čitati

11velj2017 Autor: Uredništvo

Crkva, svećeništvo, svećenici

Među grješnicima

Nigdje nije Krist duhovno veći, nego u svome, božanskom i spasiteljskom, odnosu prema grješnicima. To ga, u ljudskim očima, više od svega približuje čovječanstvu; to ga, pred svakim, tko zna, što je Bog, najuvjerljivije legitimira kao Sina i Poslanika Božjega. Bog je milost i ljubav (Iz 34, 6.; Deut 4, 31.; Ps 144, 8.; Luk 6, 36.; 2. Kor 1, 3.; Ef 2, 4.; 4, 32.; 1 Petr 1, 3.; 2, 10.). On nikoga, tko pred njega klekne, ne odgurne i ne osudi (Ezek 33, 12; 1 Iv 1, 9.; Jak 5, 19.). Bog je velik u dugotrpnosti i praštanju (Broj 14, 18.; Iz 30, 18.; Mudr 11, 24.; Luk 1, 54. 72. 78.; Jak 2, 12). Bog je Otac svoj ljudskoj djeci: i onoj najbjednijoj i najgoroj (Deut 32, 6.; Iz 63, 16.; Mat 5, 45.; 6, 9.; Luk 15, 11—32.). Tako nam ga je predstavio Stari i Novi Zavjet; takav on istupa pred n...

Nastavi čitati

7lis2016 Autor: dr. sc. Ivan Bodrožić

Razmišljanja o vjeri

Mrlje na košulji

Nakon napornog prijepodneva župnik i mladi župni vikar sjeli su blagovati i podijeliti nedjeljni bratski stol. Župnik u klasičnom stilu i odijelu, a kapelan u nešto svježijem izdanju, jer je umjesto uobičajene crne stavio moderniju bijelu košulju. Kad je, međutim, počeo ručak, njegov izbor se pokazao odvažnim, jer je bilo gotovo nemoguća misija završiti ručak bez mrlje na njoj. Ma koliko se dobro pazio ubrusom, ipak je odnekud kapnula kapljica što je na bijeloj košulji djelovala kao golema ružna mrlja koja je nagrdila njenu bjelinu. Uz blagi osmijeh župnik je ostavio sebi svojstven komentar: Vidiš, dragi brate, grijeh je sličan mrljama, a duše košuljama. Što je duša bjelja i čistija, i onaj mali grijeh je na njoj doista nametljivo uočljiv. A što je duša zap...

Nastavi čitati