Utorak, 17 svibnja

Oznaka: uskrsnuće

Kršćanstvo uskrsnuća
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo uskrsnuća

Najteža mi je bespomoćnost. Svakodnevno je susrećem. Teško vjerujem u bespomoćnog Boga. I teologiju bespomoćnosti. Ako je Bog bespomoćan onda moja bespomoćnost nema smisla. Ne mogu vjerovati u Boga koji plače i nijemo sliježe ramenima kad me vidi bespomoćnog. Koji nemoćno širi ruke i pokušava me uvjeriti kako trebam prihvatiti. Pristao sam na moć. Bježeći od svoje vjere u bespomoćnog Boga utekao sam se svojoj moći. Nisam mogao pomiriti tako moćnog Stvoritelja i tako nemoćnog Sina i njegov Zašto si me ostavio. U početku sam se plašio moći. Dok nisam osjetio njezinu slast. Sad više nema za mene razlike između dobra i zla. Imam moć razaranja i samouništenja. Mogu se razgraditi i fizički i duhovno i vidim to kao iskonsko dobro. Za mene više nema zla. Ni metafizičkog. Ni prirodnog. Ni moraln...
Kršćanstvo groba
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo groba

Nemam odgovor na pitanja. Ne mogu sebi odgovoriti. Ne znam kako. Drugi očekuju od mene odgovore. Naučeni su kako sam, za razliku od njih, bliže tebi i jer sam bliže imam privilegiju znati ono što oni ne mogu. Ali ja nemam odgovore. Ne znam što bih odgovorio ocu koji me pita zašto je njegovo devetogodišnje dijete umrlo od teške bolesti? Ili majci tog djeteta. Zašto se događa kataklizma koja u trenu ubija tisuće ljudi i ne pravi razliku između loših i dobrih? Ne umijem objasniti drugima zašto nijedan grob nije prazan poslije tri dana. Grobovi ostaju ispunjeni kostima. Njihove molitve izgleda ostaju neuslišane. Nitko se njihov još nije vratio iz mrtvih. Nisam jednom stajao nad svježe iskopanim grobom i pitao se zašto. Ponekad u budućnosti vidim i svoj vlastiti grob i pitam ima li išta onkr...
Kršćanstvo zabrinutosti
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo zabrinutosti

Zabrinut sam. Netko je zabrinutost nazvao egzistencijalom. Htio je reći kako je u temeljnu strukturu mog postojanja utkana briga. Ja sam biće zabrinutosti. Zabrinutost mi dolazi kao nepoznata prijetnja. Brinem, ali ne znam točno što je objekt moje brige. Ja, drugi, predmeti? Ne znajući odakle dolazi moja briga oko sebe vidim prijetnju. Sve mi prijeti i sve se prema meni odnosi prijeteće. Kaže Isus na jednom mjestu neka se sutra brine za sebe ili svakom je danu dosta njegove brige. Pita zašto se brineš, pogledaj poljske ljiljane i ptice nebeske. Ne brinu, a opet su živi. Razumije li Isus moj odnos prema zabrinutosti? Shvaća li da je ona u meni i da ja nisam ni poljski ljiljan niti ptica. Nisam biće bez samosvijesti. Jer imam samosvijest, zabrinutost je za mene egzistencijalni problem. Mo...
Kršćanstvo pobune
Filozofska teologija

Kršćanstvo pobune

Čovjekova pobuna protiv zla je krik nade. Suprotstaviti se zlu označava nadanje dobru. Iako se čovjekove pobune protiv zla nerijetko i nažalost ponekad okončaju još većim zlom, čovjek se ne prestaje nadati. I ne prestaje protestirati protiv zla. Nije teško razumjeti čovjekovu pobunu protiv zla. Protestirati protiv nepravde označava očekivanje pravednosti i pravde. Protestirati protiv mržnje označava nadanje postojanju vremena i svijeta u kojima mržnje neće biti. S druge strane ostaje tajna i misterij odakle čovjekova potreba da se buni i protestira protiv dobra. Pobuna protiv dobra kao svoj ishod ima neku tragediju. Katastrofu. Kataklizmu. Ponekad čovjek svojim vlastitim snagama može ponovo uspostaviti odnos dobra i osloboditi sebe i druge tragedije koju je izazvao pobunom protiv dobra....
Kristovo uskrsnuće – temelj kršćanske nade
Teološki prilozi

Kristovo uskrsnuće – temelj kršćanske nade

Koje je bilo temeljno poslanje apostola? Jednostavno. Oni su u doslovnom smislu bili svjedoci Isusova uskrsnuća. To je osnovni sadržaj njihova naviještanja. Prema Djelima Apostolskim to Petar više puta ističe. Na dan Pedesetnice, u svom prvom nastupu, on govori mnoštvu: „Toga Isusa uskrisi Bog! Svi smo mi tomu svjedoci“ (2,32). Nakon što su ozdravili uzetoga, Petar mnoštvu naviješta Isusa: „Začetnika života ubiste. Ali Bog ga uskrisi od mrtvih, čemu smo mi svjedoci“ (3,15). Pred Velikim vijećem Petar hrabro govori: „Bog otaca naših uskrisi Isusa kojega vi smakoste objesivši ga na drvo. Njega Bog desnicom svojom uzvisi za Začetnika i Spasitelja da obraćenjem podari Izraela i oproštenjem grijeha. I mi smo svjedoci tih događaja“ (5,30-32). Pred bogobojaznim Kornelijom Petar ponavlja: „Mi s...
Čovjek pred pitanjem smrti i kršćanska nada u vječni život
Vjeronauk - srednja škola

Čovjek pred pitanjem smrti i kršćanska nada u vječni život

Uvod Prirodno je i vlastito čovjekovu biću da osjeća određenu nelagodu pred budućnošću, jer ne zna što ga čeka u životu. Još je veća ta nelagoda, koja nerijetko prelazi u ozbiljan strah, kad je u pitanju razmišljanje o kraju života, o vlastitoj smrti ili o smrti drugih dragih osoba. Ipak, Evanđelje i učenje Crkve nas potiče da na kraj života gledamo svjetlom vjere, svjesni da je i sam Bog - Isus Krist - živio na zemlji i iskusio grozotu smrti, ali i uskrsnuo i nama otvorio vrata uskrsnuća. Upravo ta nada u uskrsnuće, koju nam je Bog darovao po Kristovoj muci i smrti, otkupivši nas od grijeha, potiče nas da na sve ono što nas čeka poslije ovoga života treba gledati očima vjere i u svjetlu svega onoga što je Krist objavio. Poslovice i misli o smrti Ljudi su uvijek pokazivali pos...
Kršćanstvo nadoknade
Filozofska teologija

Kršćanstvo nadoknade

U potrazi za nadoknadom čovjek je dospio daleko. Tehnologijom i istraživanjem nadoknađuje puno. Nadoknađuje srca, bubrege, ekstremitete. Tehnikom nadoknađuje udaljenost, zdravlje, bolest, siromaštvo. Sva čovjekova dostignuća nekakav su oblik traganja za nadoknadom. Za nečim što je čovjek izgubio. Čovjek toga ne mora biti niti svjestan. Možda traga za tim nesvjesno i impulzivno. Tolike bajke, legende i mitovi o otkrićima izvora života i eliksira mladosti ne pripovijedaju samo o čovjekovoj maštovitosti i sposobnosti da izmišlja priče. One pripovijedaju i o čovjekovom uvjerenju da je nešto izgubio. Nešto nenadoknadivo. Možda besmrtnost? Vječnost? Čini se da je tako. Svojim dostignućima na raznim područjima života od medicine pa do životnog standarda čovjek se trudi otkinuti komadić besmr...
Dvojbe o uskrsnuću
Očima svećenika

Dvojbe o uskrsnuću

Kako objasniti neobjašnjivo? Unatoč kršćanstvu koje navješćuje tu važnu istinu tisućama godina još se čuje ona: Tko zna, još se nitko nije vratio s onog svijeta da posvjedoči! Možemo li zamisliti Isusa koji nakon uskrsnuća dolazi među svoje nevjerne učenike? Izgleda da nije samo Toma bio nevjeran, nego su i drugi mnogi priželjkivali staviti svoje prste u Isusove rane. Treba znati da je Isus došao među sumnjičave apostole kao Bog i kao čovjek. Stoga si možemo zamisliti Isusa, koji sjeda za stol pomalo s nekom dozom ljutnje i kaže: Zašto ste zbunjeni?  Ovih dana se spominjemo teksta Luke evanđeliste 24,35-48: „Ja sam. Opipajte me i vidite jer duh tijela ni kostiju nema kao što vidite da ja imam.“ Od prvih vremena Crkve vjera u Isusovo uskrsnuće pripada srcu i biti kršćanske vjere,...