Naša Gospa od Guadalupe
12. prosinca Crkva časti Gospu od Guadalupe, kada se prisjeća ukazanja Blažene Djevice Marije udovcu svetom Juanu Diegu Cuauhtlatoatzinu, koje se zbilo 1531. god., a iz kojeg je kao trajni spomen i savez s Marijom i Isusom Meksikancima i čitavom katoličkom puku ostalo čudesno svjedočanstvo Božje ljubavi prema svakom čovjeku i Marijina posredovanja između Boga i ljudi.
Iako u svijetu ima nebrojenih svetišta posvećenih Blaženoj Djevici Mariji, ono što ih povezuje u svijesti Marijinih štovatelja to je da su ona sva svetišta “naše Gospe”, bez obzira u kojoj se državi nalazila i u kojem su narodu nastala. Tako se može reći i za meksičko svetište i s njim povezani blagdan Naše Gospe od Guadulupe, koje mnogi katolici diljem svijeta doživljavaju svojima. To je ona posebna ljepota i blizina koju vjernici duboko osjećaju prema Kristovoj, ali i svojoj Majci, kao i Majci cijele Crkve. Stoga je sasvim razumljivo da se štovanje Majke Božje Guadalupske sve više širi i u Hrvatskoj, a povijesna pozadina nastanka i razvoja blagdana pokazuje istinsku želju mnogih da se sav svijet stavi pod Marijinu zaštitu, a posebno da u tom smislu budu zaštićeni oni najranjiviji – (još) nerođeni.
Povijesni podatci nas vode u 16. st., točnije do 9. prosinca davne 1531. godine, kada se Gospa ukazala pedesetpetogodišnjem udovcu novokršteniku Juanu Diegu Cuauhtlatoatzinu, i to na brdu Tepeyacu, sjeverno od Meksika (Ciudad de México), glavnog grada istoimene države, te zatražila od njega da se sagradi crkva njoj u čast, kako bi sve one koji joj se obraćaju stavila pod svoju zaštitu. U naredna tri dana – do 12. prosinca, ukazala se Diegu još tri puta, obrativši mu se na njegovom jeziku. Prema zapisima, obratila mu se u prvom viđenju ovako:
“Znaj, najmanji moj sine, da sam ja vazda djevica, presveta Marija, majka najistinitijeg i jedinoga Boga, po kojemu sve opstoji, koji je stvoritelj života i ljudi, gospodar neba i zemlje. Žarko želim da se na ovom mjestu sagradi moj mali sveti dom, crkva u kojoj ću puku iz ljubavi na vidljiv način iskazati milosrđe, pomoć i zaštitu. Jer ja sam zbilja vaša milostiva mati: tvoja, svih onih koji zajedno nastavaju ovu zemlju i svih onih koji me ljube, zazivaju, obraćaju i potpuno se u mene pouzdavaju. Ovdje ću slušati vaš plač i jadikovke. Bit ćete mi u srcu i brinut ću se da vam pomognem u svim vašim brojnim brigama, patnjama i bolestima.”
Kad je Diego pošao svoje viđenje i molbu za izgradnjom crkve prenijeti tamošnjem biskupu Juanu de Zumárragi, ovaj je bio nepovjerljiv, ali kad se Diego vraćao kući opet mu se na istom mjestu ukazala Gospa i rekla da sutra ponovno ide biskupu. Biskup se pak i sutradan kolebao pa je tražio neki dokaz, a Gospa se Diegu ukazala i treći put po povratku kući i obećala pružiti dokaz koji će uvjeriti biskupa. Bilo je to 10. prosinca. Sutradan je Diego ostao kod kuće jer mu je stric bio jako bolestan, a kad je dan poslije (12. prosinca) krenuo po ispovjednika za umirućeg strica, ponovno je imao viđenje. Gospa mu je rekla da će stric ozdraviti i poslala je Diega na prvo mjesto ukazanja. Kad je stigao na naznačeno mjesto, ondje je pronašao rascvjetale kastiljske ruže, unatoč njihovoj osjetljivosti na prosinačku hladnoću.
Diego je ubrao ruže i ogrnuo ih svojim ogrtačem, tzv. tilmom, kako bi ih zaštitio od hladnoće, a kada je otvorio ogrtač pred biskupom da mu pokaže ruže, pojavila se posebna Gospina slika. Došavši kući našao je zdravog strica, koji mu je rekao kako se i njemu ukazala Gospa i da je rekla da se slika koja se pojavila u Diegovom ogrtaču časti pod nazivom Uvijek Djevica sveta Marija Guadalupska. Uskoro je izgrađeno svetište u kojem je čudotvorna slika zauzela posebno mjesto štovanja, a brigu o njemu preuzeo je pobožni Diego. Bio je to izravan poticaj da se mnogi Meksikanci odreknu svojih primitivnih vjerovanja, a unutar toga posebno odbace dotadašnje žrtvovanje djece, predajući sve svoje nade u majčinske ruke Gospe od Guadalupe.
Slika Gospe od Guadalupe predstavlja sliku Bogorodice iz Knjige Otkrivenja (Otk 12, 1), odnosno trudnu Ženu obasjanu Suncem, a Mjesec joj leži pod nogama. Oko nje zrače zlatne zrake svjetlosti koje upućuju na njezinu svetost i posebnu svjetlost kojom preko svoga Sina pod svojim srcem obasjava svijet. Prikazana je likom astečke žene, tamnoputa i ovalnoga lica, spuštenoga pogleda i nagnute glave kao u kontemplaciji. Zaogrnuta je plavim plaštem posutim zvijezdama, a za koje se kasnije ustvrdilo da su po položaju podudarne konstelaciji zvijezda na dan prvog Marijinog ukazanja Diegu.
Iako je Diegov ogrtač bio slabe kvalitete, a u tom je smislu bilo normalno očekivati i da će se Gospina slika brzo raspasti, ona je i danas jednako svježa i neoštećena. Štoviše, jednom je prilikom, kao rezultat nespretnosti, po njoj prosuta solna kiselina, ali se slika i nakon toga čudesno obnovila. Slika je i više puta podvrgnuta znanstvenim istraživanjima, a kao takva pokazuje više zdravorazumski neobjašnjivih elemenata. Između ostaloga, valja naglasiti da se mikroskopskim ispitivanjima otkrilo kako ona zapravo nije sjedinjena s Diegovim ogrtačem, nego lebdi iznad njega udaljena djelić milimetra, zatim kako se zjenice u Gospinim očima pri mijenjanju izloženosti svjetlosti šire i skupljaju kao i kod živih ljudi, kako se prislanjanjem stetoskopa na Gospin trbuh može čuti 115 otkucaja srca u minuti, kao kod djeteta, te kako se u Marijinim zjenicama nalaze mikroslike s 13 osoba, odnosno postoje kao fotografirane istovjetne u svakom oku po dvije različite scene, od kojih je u prvoj vidljivo kako Diego pred biskupom i još četvero nazočnih otvara svoj ogrtač, a u drugoj se nalazi sedmeročlana indijanska obitelj.
Osim navedenoga, uz sliku se vezuju i neke druge nadnaravnosti, a koje nam u današnjem materijalističkom društvu skreću pozornost na vrijednost duhovnoga i važnost čudesa i za današnjeg čovjeka.
Juana Diega proglasio je svetim papa Ivan Pavao II., veliki štovatelj Blažene Djevice Marije, 2002. god., a Gospu od Guadalupe proglasio je zaštitnicom Meksika i obiju Amerika. Spomendan joj se slavi 12. prosinca, a posebno ju časte zaštitnici nerođenog života, koji time žele istaknuti Gospinu pobjedu nad mijenjanjem svijesti nekadašnjih Meksikanaca koji su žrtvovali djecu u potrebu za prihvaćanjem svakog ljudskog života kao dara od Boga.