Virgin Most Prudent – knjiga Ratka Perića o Međugorju na engleskom

Nakladnička kuća Tonimir objelodanila je knjigu biskupa emeritusa Ratka Perića Virgin Most Prudent: On Medjugorje Out of Love for the Truth (kolovoz 2026., 311 stranica).
Riječ je o prijevodu na engleski njegove knjige objavljene u rujnu 2024. Djevice premudra: O Međugorju iz ljubavi prema istini, čiji se PDF može preuzeti ovdje.
Knjiga na engleskom može se naručiti preko Amazona.
Knjiga, koju su na engleski preveli Mario Glibić i nadbiskup Petar Antun Rajič, plod je dugotrajna molitvenoga, teološkoga i pastirskoga bavljenja međugorskim fenomenom. Njezin pisac, mariolog i biskup, raščlanjuje činjenice, izjave i zapise sudionika te izlaže učenje katoličke vjere.
Biskupsko služenje Ratka Perića jesu desetljeća pozornosti kako nitko ne bi sudio prema mítu, poučavao radi zarade i izmišljao kakva proroštva pozivajući se pri tome na Boga (usp. Mihej 3, 11) i Blaženu Djevicu Mariju. A ova je knjiga njegov sažetak.
Tekst je dinamičan, čitljiv i iznimno logičan, s tvrdnjama potkrijepljenim izvorima i pomno obrazložen.
Knjigu ne će smjeti previdjeti ni jedno buduće povjerenstvo za Međugorju.
Knjiga ima 19 poglavlja (str. 11–290), bilješke o njihovu nastanku (str. 291–292), bibliografiju (str. 293–300), proslove dvojice međunarodnih stručnjaka (str. 7–9), recenzije dvojice biskupa (str. 301–303) i imensko kazalo (str. 305–311).
Preporuke za čitanje knjige
Profesor dogmatske teologije na Bogoslovnom fakultetu u Luganu u Švicarskoj Manfred Hauke:
Biskup Ratko Perić, koji se tijekom svoje službe mjesnoga ordinarija Mostarsko-duvanjske biskupije (1993.–2020.) intenzivno bavio navodnim marijanskim ukazanjima koja su započela 24. lipnja 1981. u Međugorju, pripada među najbolje poznavatelje toga fenomena te je o njemu objavio važne prosudbe i očitovanja.
Knjiga sadržava i druge tekstove koji do sada nisu bili dostupni javnosti. Među njima se osobito ističu kritički osvrti na rad Papinskoga povjerenstva u razdoblju od 2010. do 2014. godine, kao i primjedbe o mimonaravnim utjecajima u Međugorju.
U tim se tekstovima povezuju zauzeta pastirska skrb za povjereno stado s teološkom jasnoćom i sposobnošću razlučivanja koje su ovdje prijeko potrebne. Osobito je važna spremnost da se pastoral u Međugorju poveže s istinom koja ukazuje na poteškoće povezane s navodnim marijanskim ukazanjima.
Ovo iznimno dobro dokumentirano djelo trebalo bi biti obvezno štivo za sve one koji se fenomenom Međugorja bave pod teološkim i pastoralnim vidom.
Gimnazijski profesor u Casaranu (Apulija, Italija) i istraživač s povijesnim pristupom osobitih religijskih fenomena koji se smatraju čudesnima Marco Corvaglia:
Godine 2009. papa Ratzinger donio je hvalevrijednu odluku da povjeri Kongregaciji (sada Dikasteriju) za nauk vjere zadaću da uspostavi istražno povjerenstvo za Međugorje, ali rezultati toga pothvata pokazali su se razočaravajućima mimo svakoga očekivanja.
Zapravo, spisi povjerenstva (2010.–2014.) kojim je predsjedao kardinal Camillo Ruini (iako načelno povjerljivi, objavila su ih dvojica poznatih katoličkih novinara) i Bilješka o duhovnom iskustvu vezanom uz Međugorje, koju je 19. rujna 2024. izdao Dikasterij za nauk vjere, prepuni su činjeničnih, povijesnih, dokumentarnih i logičkih pogrješaka te su doveli do toga da Sveta Stolica zauzme proturječno i nejasno stajalište. Toliko da ga, ovisno o gledištu, neki tumače kao bitno promicanje Međugorja, a drugi kao bitno odbacivanje.
Danas, godine 2026., ova knjiga mons. Perića, stoga je korisna i potrebna, čak i više nego što se moglo činiti kada je autor dao u tisak izvornu inačicu sredinom 2024., nešto prije nego što je Dikasterij za nauk vjere izdao spomenutu Bilješku (na koju se stoga u tekstu ne upućuje).
Studija je čvrsto i potanko utemeljena na činjenicama, obilato zahvaćajući iz prvotnih izvora koji osvjetljavaju, osobito, prvo desetljeće fenomena, a koje su zanemarili i apologetički ogledi i papinsko istražno povjerenstvo.
Prinos mons. Perića kritičkomu i informiranomu proučavanju međugorskih početaka vrijedan je, prvorazredan i fundamentalan.
Drvo se, doista, prepoznaje ne samo po plodovima, nego i po korijenju.
