Blagoslovljen: Zaharijin hvalospjev (Lk 1, 67–79)

Zaharija potaknut Duhom Svetim kliče zahvalnu pjesmu Gospodinu jer je pohodio narod svoj i rodit će se Spasitelj, Isus. Ovaj hvalospjev stoji u široj suvislosti. Naime, Zaharija znade da će njegov sin pripremiti put Mesiji, da je Marija, majka Isusova, trudna po Duhu Svetom. Marija dolazi pohoditi svoju rođakinju Elizabetu na duže vrijeme. Njezin sin Isus rodit će se pola godine kasnije od Elizabetina sina Ivana. Zahariji je jasno da Bog u Starom savezu ostvaruje najavljeno obećanje. To ga potiče da izrekne svoj hvalospjev Bogu, i to u stilu kao da se to već dogodilo.

Lk 1,67–79

⁶⁷A Zaharija, otac njegov, napuni se Duha Svetoga i sta- de prorokovati:

⁶⁸”Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov, što pohodi i ot- kupi narod svoj! ⁶⁹Podiže nam snagu spasenja u domu Da- vida, sluge svojega, ⁷⁰kao što obeća na usta svetih proro- ka svojih odvijeka: ⁷¹spasiti nas od neprijatelja naših i od ruke sviju koji nas mrze; ⁷²iskazati dobrotu ocima našim i sjetiti se svetog Saveza svojega, ⁷³zakletve kojom se zakle Abrahamu, ocu našemu: da će nam dati ⁷⁴te mu, izbavl- jeni iz ruku neprijatelja, služimo bez straha ⁷⁵u svetosti i pravednosti pred njim u sve dane svoje. ⁷⁶A ti, dijete, pro- rok ćeš se Svevišnjega zvati jer ćeš ići pred Gospodinom da mu pripraviš putove,⁷⁷ da pružiš spoznaju spasenja narodu njegovu po otpuštenju grijeha njihovih, ⁷⁸darom premilosrdnog srca Boga našega po kojem će nas pohoditi Mlado sunce s visine ⁷⁹da obasja one što sjede u tmini i sjeni smrtnoj, da upravi noge naše na put mira.”

U Zahariji se obnavlja Abrahamov lik. Obitelj živi; ona čini temelj institucije u Izraelu. No ona ne živi sama od sebe, nego Božjom snagom. Hvalospjev sadrži tri dijela:

• Lk 1,68–75: hvalospjev Bogu; sastoji se od zahvale Bogu (1,68s), obećanja (1,70–73) i poziva na služenje (1,74s).
• Lk 1,76s.: obećanje nad djetetom; djetetov položaj (1,76a), djetetovo poslanje (1,76b), djetetovo djelovanje (1,77).
• Lk 1,78s.: radost naroda; odsjaj svjetla, Mladoga sunca (1,78), sveopće širenje (1,79a), utemeljenje čina mira (1,79b).

Hvalospjev Bogu temelji se na ispunjenju Božjeg obećanja da će spasiti Izrael. Ispunjenje obećanja počinje Ivanovim rođenjem, koji će kasnije pripraviti put Gospodinu.

Prvi dio (Lk 1,68–75) izrečen je sasvim u stilu starozavjetno-židovskoga psalma pohvale. Bogu se ništa ne dodaje ljudskim hvalospjevom, naprotiv, izražena je zahvala Bogu za ono što je učinio za molitelja. U uvodu hvalospjeva (Lk 1,68s.) očito je da Bog Izraelov ipak u svojem narodu nalazi govornika koji prepoznaje i priznaje spasenjski događaj. Hvalospjev Blagoslovljen sabire na uskom prostoru bitne Božje naslove, koji proizlaze iz teologije psalama: Božje značenje za Izrael, njegova blizina Izraelu, njegova odlučnost za spasenje Izraela, njegovo djelovanje slanjem Spasitelja.

U središnjem dijelu (Lk 1,70–73) spasenjski trenutak, koji razotkriva svu budućnost, odnosi se na povijest spasenja Božjim obećanjem. Time je razjašnjena prošlost u Lk 1, 68s. kao ostvarena eshatologija. U Lk 1,70–73 poimence se spominje obećanje koje će Krstiteljevim rođenjem postati stvarnost, koje će razriješiti svu budućnost:

• Bog obećava na usta svetih proroka oduvijek (r. 70), kao i sada po proroku Zahariji, da ostaje kod obećanja i ističe Krstiteljevu važnost za dolazak Mesije. Oduvijek znači: duboko ukorijenjen u povijest svoga naroda i zbog toga vjerodostojan.
• Bog ispunja svoje obećanje kao spasitelj od svih neprijatelja (r. 71); ovo se očito naslanja na Ps 106, 10: Iz ruku mrzitelja njih izbavi, oslobodi iz ruku dušmana.
• Pogled prema vani, na otklonjenu opasnost, slijedi pogled prema unutra (r. 72a): dobrota je suosjećanje koje Bogu struji iz njegova srca prema svome narodu. Ova emocija proizlazi iz Božjega sjećanja svetog Saveza svojega (r. 72b): ostvarenja prošlosti koju Bog u svojem sjećanju budi i aktualizira. Savez je Savez na Sinaju koji nije dokinut novim Savezom, Euharistijom (Lk 22,20s.; usp. Jer 31,31–34), nego ispunjen; njegovo eshatološko značenje je ostvareno.
• Zakletva (r. 73) kojom se Bog zakleo Abrahamu nakon žrtvovanja Izaka (Post 22,26s.), u smislu obveze, proteže se na sveopće obećani blagoslov (Post 12,1–3).
• Trenutačni dar sastoji se u omogućavanju autentične službe Božje (r. ).

U drugom dijelu (Lk 1,76s.) Zaharija trostruko karakterizira Ivana:

• Ivan je prorok Svevišnjega, dakle Božji prorok. Za rano kršćanstvo proročanstvo je po Ivanu Krstitelju aktivno i živo do Isusova javnoga nastupa.
• Proročanstvo se ostvaruje u pripremanju puta (usp. Mal 3,1) za Gospodina, Isusa (r. 76b). Ivan je dakle prorok koji Isusu priprema put; prorok je time što je glasnik Božje Riječi (usp. Mk 1,2s.).
• Ivan će kao preteča – krstom obraćenja – pozvati narod Božji na oproštenje grijeha, tako da se pripremi na Isusov dolazak (r. 77).

Ovaj Krstiteljev prikaz odgovara točno opisu u Lk 3, kao i osvrt na Krstiteljevu propovijed u Lk 7,24–35 (par Mt 11,7–19):

• Krstiteljevu veličinu (Lk 1,15a) Isus će sam potvrditi: kažem vam: među rođenim od žene nitko nije veći od Ivana (Lk 7,28a). Ivan se nalazi na povijesnospasenjskom prijelazu: Zakon i Proroci do Ivana su, a otada se navješćuje kraljevstvo Božje i svatko se u nj silom probija (Lk 16,16).
• Da Ivan živi kao isposnik, Ni vina ni drugoga pića neće (Lk 1,15b), nije prikazano tako zorno kao kod Marka: Ivan bijaše odjeven u devinu dlaku, s kožnatim pojasom oko bokova; hranio se skakavcima i divljim medom (Mk 1,6).
• Krstitelj će prije rođenja biti nadahnut, Duha Svetoga bit će pun od majčine utrobe (Lk 1,15c), i to pri susretu s Marijom, Mesijinom majkom: Čim Elizabeta začu Marijin pozdrav, zaigra joj čedo u utrobi (Lk 1,41).
• Da Ivan obraća ljude u Izraelu k Bogu (Lk 1,16) i da im se opraštaju grijesi, naslanja se na njegovo propovijedajuće obraćeničko krštenje na oproštenje grijeha (Lk 3,3). Pored toga dotaknuta su dva goruća problema: iščekivanje dolazećega suda (Lk 3, 7ss.) i iščekivanje jačega, Mesije: ja nisam dostojan odriješiti mu remenje na obući. On će vas krstiti Duhom Svetim i U ruci mu vijača da pročisti gumno svoje i sabere žitnicu svoju, a pljevu će spaliti ognjem neugasivim (Lk 3,16s).
• Da je Ivan prorok (Lk 1,76), Isus će to potvrditi: Ili što ste izašli vidjeti? Proroka? Uistinu, kažem vam, i više nego proroka (Lk 7,26).

Na kraju hvalospjeva naglasak leži na dolasku Mladog sunca s visine … da upravi noge naše na put mira (Lk 1, 78s). Ta čežnja za mirom odražava se u pokliču anđela i silne nebeske vojske pastirima: Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim (Lk 2,14).

Hvalospjev Blagoslovljen središnja je reflektivna molitva židovskoga glasa usred Novoga zavjeta i kao takva ušla je u kršćansku liturgiju.