Kardinalski zbor i izbor narednoga Svetog Oca
Nedavno je pokrenuto mrežno mjesto pod nazivom The College of Cardinals Report, a riječ je projektu čiji nositelji kao najvažniji cilj ističu želju za međusobnim upoznavanjem članova Kardinalskoga zbora, s nakanom da se na takav način olakša izbor narednoga Svetog Oca. Stranica je grafički lijepa i pregledna, a sadržajno bogata. Nudi profile svakog od 253 aktualna kardinala. Za svakog kardinala donosi temeljne biografske podatke, životopis s istaknutim kvalitetama, prikaz dosadašnjih crkvenih službi i druge vrijedne informacije. Uz navedeno, za trenutačno 41-og kardinala pruža još detaljnije profile i u vidu interaktivnog prikaza nudi njihove poglede na deset procijenjenih ključnih pitanja današnje Crkve. Također, izdvaja 22 kardinala kao tzv. papabile, vjerojatne kandidate za budućeg Svetog Oca, a između njih još veću prednost daje dvanaestorici koje smješta na naslovnicu.
Stranicu je pokrenulo dvoje vatikanista, novinari Edward Pentin i Diane Montagna, u suradnji s međunarodnim i neovisnim timom katoličkih novinara i istraživača te s časopisima Sophia Institute Press i Cardinalis Magazine. Cilj im je na stručan i objektivan način, bez suvišnih uredničkih komentara, ponuditi što više podataka o kardinalima, a uz hvalevrijedno prikupljanje tolike obimne građe nude mogućnost i čitateljima da daju svoj obol dopunjavanjem i ispravljanjem eventualnih netočnosti.
Urednički tim navodi kako je pokretanje inicijative odgovor na poticaje kardinala, klera i laika za postojanjem takvog izvora, budući da je papa Franjo još 2014. god. zaustavio sastanke kardinala na kardinalskim konzistorijima, a iako je gotovo 80 % njih sam kreirao, mnogi su „s periferija“ i međusobno se ne poznaju. Budući da bi se takvo stanje pokazalo neugodnim pri izboru narednoga Svetog Oca, stranica unaprijed želi otkloniti taj problem i omogućiti svim kardinalima s pravom glasa lakši odabir kandidata prema svojim preferencijama.
U tom svjetlu osobito se čini korisnim i važnim dio koji bilježi stavove kardinala o 10 izabranih tema, a koje tim u suradnji s drugim vatikanistima procjenjuje kao goruće u današnjoj Crkvi. Ti su stavovi obrađeni na temelju izvora, riječi koje su sami kardinali iznijeli u nekom mediju i njih može svaki čitatelj provjeriti putem ponuđene poveznice. Obuhvaćene su ove teme:
- Ređenje đakonisa
- Blagoslov istospolnih parova
- Opcionalnost svećeničkog celibata
- Ograničenje tradicionalne latinske Mise
- Tajni sporazum Vatikana i Kine
- Promicanje „sinodalne Crkve“
- Fokusiranje na klimatske promjene
- Ponovno procjenjivanje enciklike Humanae vitae
- Pričest za rastavljene i ponovo vjenčane
- Njemački sinodalni put.
Stavovi kardinala za svaku od navedenih tema ocjenjuju se jednim od ova četiri parametra: „za“, „protiv“, „dvoznačan“ i „nepoznato“. Pritom „za“ označava podržavanje, „protiv“ odbijanje, „dvoznačan“ pokazuje da se ne može sa sigurnošću procijeniti stav kardinala o tom pitanju, a „nepoznato“ da nema dokaza da se bavio tom temom. Nakana je da se na takav način obrade i stavovi drugih kardinala.
Urednički tim posebno ističe ovih 12 kardinala kao papabile:
- Kardinal Angelo Bagnasco, nadbiskup u miru Genove, Italija
- Kardinal Matteo Zuppi, nadbiskup Bologne, Italija
- Kardinal Robert Sarah, prefekt emeritus Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata
- Kardinal Luis Tagle, proprefekt Dikasterija za evangelizaciju
- Kardinal Malcolm Ranjith, nadbiskup metropolita Colomba, Šri Lanka
- Kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Vatikana
- Kardinal Pierbattista Pizzaballa, latinski patrijarh jeruzalemski
- Kardinal Péter Erdő, metropolit nadbiskup ostrogonsko-budimpeštanski, Mađarska
- Kardinal Willem Eijk, nadbiskup metropolit Utrechta, Nizozemska
- Kardinal Anders Arborelius, biskup Stockholma, Švedska
- Kardinal Charles Bo, nadbiskup Yangona, Mjanmar
- Kardinal Jean-Marc Aveline, nadbiskup metropolit Marseillea, Francuska.
Imajući povjerenje u znanje i stručnost tima vatikanista u procjeni 12 papabila i drugih utjecajnih kardinala, izdvojili smo i grafički obradili ponuđene podatke koji pokazuju njihove stavove o 10 izdvojenih pitanja.
Iz tih se podataka može primijetiti da sadašnji bliži suradnici pape Franje pokazuju liberalnije stavove, ali i da su oni u relativnoj manjini. U smjeru želje za promjenama unutar navedene dvanaestorice osobito se ističu kardinali Matteo Zuppi i Pietro Parolin, a prati ih kardinal Tagle, dok je kardinal Sarah poznat po isticanju vjernosti učenju i disciplini Crkve i pozicionirao se kao njihova protuteža. Među ostalom dvanestoricom istaknutih kardinala dvojica se čine umjereno liberalna, a to su Arborelius i Aveline, stavovi kardinala Boa gotovo su u potpunosti nepoznati, a za preostalih pet kardinala moglo bi se reći da su uglavnom konzervativni. Sličan je omjer i s obzirom na prošireni sastav od 22 kardinala, a ne uočava se bitna razlika ni imajući u vidu ukupan obrađeni broj od 41-og utjecajnijeg kardinala.
S obzirom na izdvojenih 10 tema, primjećuje se da kardinali u većoj mjeri smatraju važnim promicanje sinodalne Crkve i fokusiranje na klimatske promjene, kao i da su prilično otvoreni za pričest rastavljenih i ponovo vjenčanih, dok se prema mogućem ređenju đakonisa odnose kritički, a nisu skloni ni njemačkom sinodalnom putu, ukidanju obveznog svećeničkog celibata, ponovnom procjenjivanju enciklike Humanae vitae, blagoslovu istospolnih parova, ograničenju tradicionalne latinske Mise, a dobar se dio protivi i pričesti za rastavljene i ponovo vjenčane. Od svih tema, kardinali su se najmanje javno izjašnjavali o tajnom sporazumu između Vatikana i kineske vlasti.
Treba istaknuti da se za većinu kardinala ne može znati što misle o određenim temama jer se nisu javno očitovali i u tom smislu ih je teško procjenjivati, ali je ukupan dojam da Kardinalski zbor ipak nije toliko progresivan koliko se pretpostavljalo. Preciznije rečeno, vjerojatno bi mnogi kardinali „s periferija“ koje je kreirao papa Franjo željeli liberalniju Katoličku Crkvu i u tom smislu pretpostavljamo da pretežu u Kardinalskom zboru, ali budući da su javnosti nepoznati, teško je zamisliti da bi bilo tko od njih mogao postati ozbiljan kandidat za papu. Ipak, oni bi mogli odigrati značajnu ulogu davanjem svoga glasa liberalnom kandidatu.
Vrijeme će pokazati svoje i možda je najbolje suzdržati se od bilo kakvog procjenjivanja, ali svakako valja još jednom pohvaliti uloženi trud u pokretanje mrežne stranice The College of Cardinals Report, jer se može pretpostaviti da će ona imati snažan utjecaj pri izboru narednoga pape.