Četvrtak, 2 prosinca

Majka Božja Bistrička

Svetište Majke Božje Bistričke je najpoznatije i najposjećenije svetište u Hrvatskoj, gdje svake godine hodočasti i do milijun vjernika iz Hrvatske i svijeta. Posebno je svečano na blagdan Majke Božje Bistričke, koji se slavi 13. srpnja.


Majka Božja Bistrička


Marija Bistrica je mjesto u Hrvatskom zagorju, udaljeno od Zagreba kojih 40-tak kilometara, a spominje se kao feudalni posjed župana Vratislava još 1209. god. Negdje pred kraj 15. st. poznato je kako se u tom mjestu nalazi crni kip Majke Božje s Djetetom Isusom u naručju, a rad je nepoznatog autora. Iako kip pripada nizu crnih Madona, prilikom restauracije je postalo jasno kako ta crna boja ipak nije izvorna.

Prvotno mjesto kipa bilo je na Vinskom vrhu, a kasnije je prenesen u župnu crkvu u Mariji Bistrici. Tijekom 16. i 17. st. dvaput je bio izgubljen i nađen. Naime, kako bi sačuvali kip od opasnosti koje su prijetile, svećenici i vjernici su ga jednom zakopali, a drugi put zazidali. Oba puta je nakon toga zaboravljen, ali kasnije i pronađen.

Od kada je pronađen drugi put – 1684. god., počinje se hodočastiti u to svetište, a broj hodočasnika raste iz stoljeća u stoljeće, tako da sada svake godine ondje godišnje prođe oko milijun vjernika.

Počevši od 1688. god., kada povijesni izvori bilježe prva uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke, postoje mnoga i mnoga svjedočanstva, koja su itekako pridonijela da Marija Bistrica postane najpoznatije svetište kod nas.

Za njega je posebno značajan datum 15. kolovoza 1971. god., kada je u Mariji Bistrici održan XIII. međunarodni marijanski kongres, a tom su prigodom biskupi Mariju Bistricu proglasili hrvatskim nacionalnim svetištem, te uveli Blagdan Majke Božje Bistričke.

Ondje je održan i Nacionalni euharistijski kongres 1984. god., a svetište je posjetio i papa Ivan Pavao II., te tom prilikom, 3. listopada 1998. god., proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca.