Pravna problematika ograničenja broja kardinala izbornika
Dana 30. travnja 2025. Kardinalski je zbor na Sedmoj općoj kongregaciji objavio deklaraciju u kojoj navodi pravnu problematiku vezanu uz ograničeni broj kardinala koji biraju papu, tumačeći da svi trenutačni kardinali izbornici imaju pravo sudjelovati u konklavama, iako njihov ukupan broj premašuje dopušteni. Naime, unatoč činjenici da je papa Ivan Pavao II. u konstituciji Universi Dominici gregis (dalje: UDG) od 22. veljače 1996. u br. 33 odredio da najveći broj kardinala izbornika ne smije biti veći od 120, papa Franjo taj je broj premašio na posljednjem konzistoriju od 7. prosinca 2024., kada je kreirao 20 kardinala i time se njihov ukupan broj popeo do današnjih 135, odnosno 15 više od dopuštenog. Kardinal Giovanni Angelo Becciu „za dobro Crkve“ povukao se iz konklava, a dvojica kardinala izbornika opravdala su svoj izostanak zbog bolesti (od kojih je vjerojatno jedan bosansko-hercegovački kardinal Vinko Puljić koji je dao izjavu da će ipak sudjelovati na konklavama), što znači da, prema trenutačnom stanju, ostaje 13 kardinala više nego što je određeno.
Konstitucija UDG i dalje je na snazi, izuzev nekih promjena koje je donio papa Benedikt XVI. u apostolskom pismu u obliku motuproprija Normas nonnullas od 22. veljače 2013., ali se one ne dotiču navedene problematike o broju kardinala izbornika, pa se postavlja pitanje koliko je tumačenje kardinala na Sedmoj općoj kongregaciji usklađeno s tim najvažnijim dokumentom kojim se uređuje vrijeme kada je Sveta Stolica prazna i kada se bira novi papa. Naime, prema broju 12 UDG, svi kardinali na početku općih kongregacija, odnosno kako se koji kardinal priključi, trebaju dobiti primjerak te konstitucije i prisegnuti na Evanđelje da će poštovati njezine odredbe i čuvati tajnu.
U prvom pak broju UDG-a papa Ivan Pavao II. utvrđuje da Kardinalski zbor u vrijeme dok je ispražnjena Apostolska Stolica nema nikakve ovlasti ni nadležnosti s obzirom na ona pitanja koja se odnose na službu i poslanje Svetog Oca dok je bio živ, a svaki pokušaj da se to učini proglašava nevažećim i ništavnim, osim ako ne proturječe odredbama konstitucije. Još više, u broju 76 UDG određuje da bi izbori za papu provedeni na način koji nije propisan konstitucijom ili bez pridržavanja uvjeta koji su u njoj utvrđeni bili automatski ništavni i ne daju nikakva prava izabranoj osobi. To dodatno potvrđuju i brojevi 4 i 34, u kojima papa Ivan Pavao II. sve čine, pokušaje ili akte koji bi bili protivni konstituciji unaprijed proglašava ništavnim.
Pitanje je stoga je li pravno dobro tumačenje Kardinalskog zbora da je papa Franjo samim time što je kreirao prekoračeni broj kardinala promijenio odredbe konstitucije UDG, bez donošenja novog dokumenta, ili je ono protivno odredbama konstitucije i može dovesti do ništavosti izbora pape? Opravdana je pretpostavka da će za tim argumentom posegnuti oni koji budu nezadovoljni izborom narednog Svetog Oca, tražeći pravnu dosljednost. Da bi se ona sačuvala, čini se najjednostavnijim, „za dobro Crkve“, kako je to učinio i kardinal Becciu, da se 15 (odnosno 13) zadnje kreiranih kardinala odreknu sudjelovanja u konklavama. Nasuprot tome, Kardinalski zbor navodi da su svi oni stekli to pravo samim izborom za kardinala, naznačujući da je to sukladno br. 36 UDG.
Iako se, dakle, Kardinalski zbor izjasnio da svih 135 (133) kardinala ima pravo birati papu, ostavljajući prostor za moguća buduća kanonska osporavanja, rješenje je vrlo jednostavno, ali je zanimljivo da, sudeći prema onome što je javno objavljeno, nije poznato stožernicima. Naime, kako otkriva jedan čitatelj španjolskog portala Infocatolica, papa Ivan Pavao II. za vrijeme Angelusa 28. siječnja 2001. objavio je imena onih koje će, iznad propisanog broja, ubrojiti među kardinale na konzistoriju 21. veljače 2001., i tom je prilikom derogirao dotadašnji propis o ograničenju kardinala izbornika na 120. Crkvenim pravnicima pak i dalje ostaje zadaća procijeniti vrijednost deklaracije Kardinalskog zbora od 30. travnja 2025., odnosno razvidjeti je li navedeno tumačenje usklađeno s odredbama konstitucije UDG, jer se može pretpostaviti da će to pitanje poslije izbora Svetog Oca barem s vremena na vrijeme isplivati na površinu, a u nekom bi trenutku moglo biti vrlo važno.
