Petak, 30 srpnja

Svijećnica [video]


Svijećnica ili Prikazanje Gospodinovo je crkveni blagdan koji se slavi 40 dana poslije Božića, što je 2. veljače. Blagdan se temelji na događaju koji opisuje evanđelist Luka navodeći da je Marija nakon određenog vremena od poroda morala, po Mojsijevu Zakonu, u Hram na tzv. očišćenje i posvećenje.

Naime, u židovstvu se držalo da žena nakon poroda, a što je i biološki uvjetovano, prolazi kroz određeni period oporavka i čišćenja svoga tijela. S tim da su Židovi držali da taj period traje 40 dana, nakon kojih žena konačno opet može zajedno s ostalim narodom u Hram ili sinagogu. No prvo je morala u Hramu prinijeti životinjsku žrtvu nakon koje bi primila svećenikov blagoslovi i tako opet postala obredno čista. Vidimo da je upravo tako postupila Marija.

Osim obrednog čišćenja, istih se dana imalo izvršiti i otkupljenje prvorođenog sina, što je u slučaju Marije bio Isus. Naime, Židovi su svoje prvorođence otkupljivali od Boga jer bi u protivnom ti njihovi prvorođeni sinovi morali postati svećenici i tako pripasti Bogu. Da se ta sudbina izbjegne, dijete se od Boga moralo otkupiti. Međutim, u slučaju Isusa to je malo komplicirano jer Isus u neku ruku jest bio svećenik, ali ipak ne na formalan način. Također, Josip nije njegov pravi otac, dok mu je Bog Otac na takav način da to ničime nije moguće otkupiti. Zato se umjesto “otkupljenja Isusa” kaže “prikazanje Isusa”. Na taj način, Isus je više shvaćen kao onaj koji je žrtvovan u Hramu, čime se zapravo najavljuje ono što će Isus zaista jednom i učiniti: prinijeti sebe kao žrtvu za nas.

Valja sad još objasniti kakve veze s ovim blagdanom imaju svijeće. Taj se običaj, blagoslov svijeća, veže uz ovaj blagdan tek od 11. st. Paljenjem i blagoslovom svijeća nastoji se naglasiti to da je Isus Svjetlost na prosvjetljenje naroda i s druge strane, naš hod prema toj svjetlosti u procesiji. A nadahnuće za to je opet Evanđelje po Luki koje nam govori da je u trenutku kad su Marija i Josip došli izvršiti čišćenje i prikazanje prema Mojsijevu Zakonu, svetoj obitelji prišao pravedan i bogobojazan čovjek Šimun i za malog Isusa prorekao da je On “svjetlost na prosvjetljenje naroda”.

Sve u svemu blagdan se tiče Marije, Isusa i Crkve pa ne čudi da se slavi već od 4. st. i pripada najstarijim kršćanskim blagdanima. Tog se dana u jednom spajaju i Božić i Uskrs. Božić zato jer je Isus još maleno dijete, rođeno tek prije 40 dana. Uskrs zato jer je ovime već najavljena njegova otkupiteljska žrtva.