Autor: Hrvoje Šijak, mag. theol.

Vjeroučitelj iz Koprivnice i doktorand filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
Sola Scriptura – katolički pogled [video]
Lectio Brevis

Sola Scriptura – katolički pogled [video]

Jedno od temeljnih načela ili vjerovanja reformiranih kršćana je Sola Scriptura ili Samo Pismo. Što se želi time reći i kako mi katolici gledamo na to vjerovanje, saznajte u sljedećih nekoliko minuta. Sola Scriptura za protestante znači da je Biblija: Vrhovni autoritet Dovoljna Jasna To da je Biblija vrhovni autoritet valja shvatiti na način da je Biblija jedina Božja riječ i da se s njom ne mogu izjednačiti niti iznad nje postavljati Tradicija ili Crkveno Učiteljstvo. Tradicija i Crkveno Učiteljstvo mogu imati svoju ulogu u tome da nam pomognu shvatiti neke teže razumljive dijelove Biblije. Sigurno da pastiri ili učenjaci mogu biti potrebni vjernicima, ali oni nisu iznad Biblije, oni nemaju zadnju riječ jer je jedini vrhovni i nepogrešivi autoritet Biblija. Nadalje, Bibli...
Sveti Marko Križevčanin [video]
Lectio Brevis

Sveti Marko Križevčanin [video]

Sveti Marko Križevčanin jedan je od tri hrvatska sveca. Rođen je, logično, u Križevcima u 16. st. Živio je u vrijeme velikih napetosti pa čak i vojnih sukoba između katolika i protestanata. Unatoč opasnostima, vrlo rano se odazvao svećeničkom pozivu, a studirao je u Grazu te kasnije u Rimu na Gregorijani. Nama Hrvatima je posebno drago da se već tada potpisivao s dodatkom “Hrvat”. Sve u svemu, kao Hrvat i kao katolik nakon studija se nakratko vraća u domovinu da bi ubrzo bio poslan u Košice koje se nalaze u današnjoj Slovačkoj. U to vrijeme radilo se o Ugarskom području pod snažnim utjecajem kalvinizma. S obzirom da je Marko bio vrlo obrazovan ne čudi da je u njega stavljeno veliko povjerenje od strane ostrogonskog nadbiskupa. Povjereno mu je na upravu sjemenište i odgoj budućih svećeni...
Amoris laetitia u svjetlu nauka i prakse Crkve
Kolumne, osvrti, komentari

Amoris laetitia u svjetlu nauka i prakse Crkve

Napomena Uredništva. Glavni ciljevi Portala katoličkih teologa Vjera i djela jesu njegovati učenje katoličke vjere i biti od pomoći katoličkim teolozima, osobito svećenicima i vjeroučiteljima u njihovom pastoralnom, vjeronaučnom/katehetskom radu. S obzirom na temu o kojoj se ovdje raspravlja, Uredništvo i autor članka Hrvoje Šijak nemaju podudarno mišljenje. Stajalište Uredništva sadržano je u tekstovima Razgovor katolički s pobudnicom Amoris laetitia i Smjernice Hrvatske biskupske konferencije “Ususret svima bez iznimke” protivne su učenju Crkve, ali držimo kolegijalnim objaviti i tekst redovitoga suradnika portala. Slijedi osobno promišljanje koje nikoga ne obvezuje i sva manjkavost teksta odraz je manjkavosti autora i ni na koji način ne može se projicirati na manjkavost crkvenog...
Blaženi Ivan Merz [video]
Lectio Brevis, Stopama svetaca

Blaženi Ivan Merz [video]

Blaženi Ivan Merz rodio se 16. prosinca 1896. u Banjoj Luci. Iako je odrastao u malo slobodnijem okruženju, bez snažnog katoličkog odgoja, izrast će u istaknutog laika u svjedočenju evanđelja. Tome je doprinijelo to što je bl. Ivan bio pravi intelektualac koji je puno čitao, učio i promišljao. Nakon gimnazije, odlazi na studij u Beč. Studirao je, uz prekid zbog rata, pravo, a kasnije i književnost. Bio je član katoličkog društva “Hrvatska” u Beču koji je studente pripremao za apostolat u domovini. Naobrazbu nakon Beča nastavlja u Parizu, u Sorboni. Interesirao se za kulturu, konkretno kazališta, operu, koncertnu glazbu… Nastavio je i rast u vjeri te sastavlja svoje, možemo reći,  pravilo života. Prema tom pravilu valja: “Na sasvim tvrdom ležati. U petak glad osjećati. Suvišak svojih dob...
Kad su evanđelja nastala (2. dio) [video]
Lectio Brevis

Kad su evanđelja nastala (2. dio) [video]

U prvom smo videu pokazali da su evanđelja najvjerojatnije nastala u nekom razdoblju između 60. i 110. godine. U ovom videu želimo vidjeti možemo li još više suziti to razdoblje? Možemo, ali time ulazimo u dvije vruće i zanimljive debate: jedna se tiče redoslijeda kojima su evanđelja nastala, a druga uloge koju je u nastanku evanđelja imalo razorenje Jeruzalema 70. godine, a čemu je prethodio židovski ustanak 66. Koji je redoslijed nastanka evanđelja? Kad govorimo o redoslijedu nastanka evanđelja, onda želimo reći da evanđelja nisu nastala istovremeno, već je između nastanka svakog evanđelja prošlo neko vrijeme. S obzirom na to da evanđelist Luka sam priznaje da su prije njega već mnogi sastavili izvješća o Isusu, onda očito njegovo evanđelje nije prvo. Također, oduvijek se držalo da ...
Kad su evanđelja nastala (1. dio) [video]
Lectio Brevis

Kad su evanđelja nastala (1. dio) [video]

Kad su evanđelja nastala i kako to uopće možemo znati? Postoji mnogo argumenta u raspravama oko datiranja evanđelja, ali dvije su nam činjenice pritom ključne. Kao prvo, Isus je umro i uskrsnuo oko 30. godine. Prema tome, evanđelja nisu nastala prije te godine. Čak i da su apostoli pisali evanđelja za vrijeme Isusova javnog djelovanja, ona ne bi bila dovršena prije Isusovog raspeća. Dakle, najraniji mogući datum nastanka evanđelja je nakon Isusove smrti, oko 30. godine. Kao drugo, Justin Mučenik je prvi nama poznati autor koji u svojim spisima nastalim oko 150. citira sva četiri kanonska evanđelja.  Zanimljivo je da ih on ne naziva Evanđelje po Marku, Mateju, Luki ili Ivanu, ali s obzirom na poklapanje citata očito je koristio spise koje mi danas tako nazivamo, a on ih je znao pod nekim...
Papina nezabludivost [video]
Lectio Brevis

Papina nezabludivost [video]

Što je papino ex cathedra nezabludivo naučavanje, kada je ono proglašeno, kosi li se sa Svetim Pismom te je li papa stvarno nezabludivo naučavao samo dva puta? Kada je dogma proglašena? Dogma o papinoj nezabludivosti proglašena je na Prvom vatikanskom koncilu 18. srpnja 1870. konstitucijom „Pastor Aeternus“ (Vječni Pastir). To ne znači da je dogma tek u 19. stoljeću nastala, a niti da katolici tek od 19. stoljeća vjeruju u papinu nezabludivost. Naprotiv, dogma je tada samo svečano proglašena i točno definirana, ali je prihvaćena u crkvenih otaca, na Četvrtom carigradskom saboru, Drugom Lionskom, Firentinskom saboru te objavljena u Pismu. Na Bibliju ćemo se još vratiti kasnije. Zašto je dogma proglašena? Prvi Vatikanski sabor je, dakle, definirao dogmu. Drugim riječima, sabor je odre...
Celibat [video]
Lectio Brevis

Celibat [video]

Što je celibat? Celibat je riječ ili izraz kojim označavamo život koji namjerno nije vezan brakom. Doslovno se radi o samačkom životu. Pritom naravno, nije svaka osoba koja je sama, automatski u celibatu, već samo one osobe koje bi mogle biti u braku, ali namjerno odlučuju i obećavaju da neće ući u brak nikada. To što se netko još nije oženio ne znači da je u celibatu. Tko mora u celibat? U celibatu moraju biti redovnici i redovnice jer ih na to obvezuju zavjeti koje nužno moraju prihvatiti da bi postali redovnici i redovnice. Osim njih u Latinskoj Crkvi na celibat su obvezani prezbiteri i biskupi. U Istočnoj Katoličkoj Crkvi na celibat su obvezani samo biskupi, a tek u određenim okolnostima i prezbiteri. No, kao takav, celibat nije stran niti pravoslavcima pa čak niti zajednicama iz...
Blaženi Alojzije Stepinac [video]
Lectio Brevis, Stopama svetaca

Blaženi Alojzije Stepinac [video]

Alojzije (Viktor) Stepinac rođen je 8. svibnja. 1898. godine u Brezariću u župi Krašić.[1] Imao je još sedmero braći i sestara. Njegovi su roditelji (Josip i Barbara r. Perić) bili imućni zemljoradnici, ali izuzetno pobožni. Od njih je Alojzije naučio katoličku vjeru, ljubav prema domovini te vrijednost teškog i poštenog rada. Vrlo je rano osjetio svećenički poziv, no zbog Prvog svjetskog rata je 1916. mobiliziran, da bi 1918. pao u talijansko zarobljeništvo. Oslobođen je dvije godine kasnije, a po povratku u domovinu odustaje od svećeničkog puta te se posvećuje studiju i radu u poljoprivredi. Ipak, svećenički ga poziv nije napustio te se 1924. definitivno odlučuje za svećeništvo. Studirao je na prestižnom Papinskom sveučilištu Gregoriani, gdje je stekao i doktorat. Godine 1930. (26. 10...
Crkva je apostolska [video]
Lectio Brevis

Crkva je apostolska [video]

Mnogi se nazivaju Kristovim učenicima, ali se međusobno jako razlikuju. Savjest im drugačije progovara, Bibliju različito tumače i dijele različite sakramente. Tko je u pravu? Koga slušati? Zar je Isus ostavio kršćane da se igraju pogađanja? Nije!  Isus je znao da neće dugo ostati na zemlji i da neće stići prenijeti radosnu vijest svim ljudima. Također je brzo postalo očito da će mnogi zlorabiti njegovu poruku i lažno se predstavljati kao Isusovi učenici. Da bi svoju Crkvu i vjernike zaštitio od takvih manipulacija te da bi do svih ljudi stiglo evanđelje, Isus je izabrao apostole i njima je povjerio svoju Crkvu i misiju. Njih je odabrao da nastave njegov rad i rekao im: “Tko vas sluša, mene sluša. A tko sluša mene, sluša Oca”. Tako su apostoli postali vidljivi znak Isusovog djelovanja u...