Oznaka: 5. korizmena nedjelja

5. korizmena nedjelja (A) – nacrt za homiliju
Homilije u godini A

5. korizmena nedjelja (A) – nacrt za homiliju

Uvod i pokajnički čin Zajednica vjernika, Crkva, Tijelo je kojemu je Krist glava. On je jedan od nas. Stalo mu je do nas i kad nam je teško mogao bi nam zajedno s pjesnikom reći: "Boli me suza u tvom oku!" Međutim, ne bismo htjeli svojim grijesima stvarati rane u tako svetom tijelu. Pokajmo se zato za sve svoje grijehe i propuste! Gospodine, ti si dobar i milosrdan, ti se nad zlom sažališ. Gospodine, smiluj se! Kriste, ti si plakao nad grobom svoga prijatelja Lazara. Kriste, smiluj se! Gospodine, ti i nas pozivaš da imamo sućuti i ljubavi jedni za druge. Gospodine, smiluj se! Nacrt za homiliju "Gospodine, da si bio ovdje, brat moj ne bi umro." Reče to Marta, sestra naglo umrlog Lazara. "Gospodine, da si bio ovdje, brat moj ne bi umro." Reče to i Ma...
Prst milosrđa – razmišljanje uz 5. korizmenu nedjelju (C)
Homilije u godini C

Prst milosrđa – razmišljanje uz 5. korizmenu nedjelju (C)

Gospodin Isus se našao u mnogim složenim situacijama kad su ga njegovi protivnici htjeli uhvatiti u prijestupu ili u nedosljednosti, no ova opisana u današnjem Evanđelju bila je vrlo neugodna i zahtjevna. Naime, o njegovu odgovoru visio život jedne žene koju su zatekli u preljubu i koju su prema Zakonu trebali kamenovati. A on koji je javno naučavao da nije došao dokinuti, nego ispuniti Zakon, sada je bio na kušnji, jer se, prema prisutnima, ispunjenje Zakona sastojalo u osudi nesretne žene, dok bi oslobađajuća presuda bila protivna zakonskim odredbama. Međutim, Isus je napravio neobičnu gestu kad se sagnuo i počeo pisati prstom po zemlji praveći se da ne čuju što oni govore. A na njihovo navaljivanje da se izjasni oko toga treba li je kamenovati ili ne, bila je dovoljna jedna re...
5. korizmena nedjelja (C)
Homilije u godini C

5. korizmena nedjelja (C)

Iv 8,1-11 Ozračje ove evanđeoske zgode jest Isusovo dnevno naučavanje u hramu. On je uspješan učitelj koji sjedeći, s autoritetom poučava a narod hrli k Njemu. Preljub je bio kršenje volje Božje izražene u sedmoj zapovijedi Božjoj. No, praksa – kao što je vidljivo i u ovom evanđeoskom odlomku – bila je obilježena dvostrukim standardima: kažnjavane su samo žene. Ova zgoda tempirana je protiv Isusa: pravi optuženik je on protiv kojega se traži razlog za osudu pa i pomoću žene uhvaćene u preljubu. Njegovi protivnici misle da su ga stavili u bezizlaznu poziciju: ili mora prekršiti Mojsijev zakon ili se zamjeriti rimskoj vlasti (jer smrtnu kaznu u okupiranom Izraelu može proglasiti samo rimska vlast). Ako je nad uzetim na ribnjaku afirmirao čovjekovo oslobođenje u odnosu na Zak...
Zastiranje križeva i slika
Liturgika

Zastiranje križeva i slika

Ima nekih liturgijskih propisa i običaja kojima, možda, i ne razumijemo smisao. Tako je u starom misalu bilo propisano da se na Petu nedjelju korizme (Gluhu) zastiru križevi i slike, a u važećem je misalu to ostavljeno kao mogućnost: Može se zadržati običaj pokrivanja križeva i slika u crkvi. Sud o tome donosi biskupska konferencija. Križevi ostaju zastrti sve do svršetka službe Muke Gospodnje na Veliki petak, a slike do početka Vazmenog bdjenja. [1] 1. Podrijetlo i smisao ovog običaja Prekrivanje križeva i slika vuče podrijetlo od srednjovjekovnog običaja germanskog podrijetla da se u korizmi između oltara i vjernika razapne veliko platno, tako da vjernici ne mogu vidjeti oltar.[2] Zašto? Dva su tumačenja: ljudi u ono vrijeme nisu imali kalendare, pa im je to bio znak dubok...
Meditacija uz 5. korizmenu nedjelju (C)
Homilije u godini C

Meditacija uz 5. korizmenu nedjelju (C)

Tko je od vas bez grijeha? Pismoznanci i farizeji dovode pred Isusa ženu uhvaćenu u preljubu. Prema Mojsijevu Zakonu treba biti kamenovana. I oni sada traže Isusov pravorijek. Bude li Isus rekao da je valja pogubiti prema Zakonu, onda u vodu pada njegov navještaj o Božjem milosrđu i, što je još gore, Isus dolazi u sukob s rimskom vlašću koja samo sebi pridržava pravo smrtne osude. Bude li Isus, naprotiv, rekao da ženu valja poštedjeti, onda bi on došao na glas kao onaj koji ne poštuje Zakon. Dakle, htjeli su Isusa dovesti u veliku nepriliku i staviti u pitanje njegov ugled. Međutim, u onom je mnoštvu zacijelo bilo i onih kojima nisu te spletke bile u glavi nego su jednostavno „revnovali za Zakon“ i htjeli vidjeti kako se on i izvršuje na jednoj očiglednoj grešnici. I nisu ht...
5. nedjelja korizme (B)
Homilije u godini B

5. nedjelja korizme (B)

Jr 31,31-34 Za proroka Jeremiju u temelju svega jest Gospodinovo lice koje je iskusio i doživio Onoga koji je odlučio intervenirati u povijest svoga naroda da bi ga čistio kaznom. Riječi prvoga čitanja govore upravo o tome, a prorok ih je izgovorio u vrijeme mladog kralja Jošije koji je započeo Izrael voditi pravim putem te vršio duboke reforme na religioznom, političkom i socijalnom planu. Jeremija, koji je do tada bio u „ratu“ sa cijelom zemljom, pozitivno reagira na ove poteze mladog kralja. Stoga prorok naviješta da nakon stoljeća i stoljeća Izraelove nevjere Gospodin odlučuje sklopiti novi Savez koji neće propasti, neće pokazati slabosti prethodnih. Djelovat će tako da svoj narod osposobi za vjernu ljubav. Njegov Zakon neće više biti upisan na kamenim pločama, kao na Si...
Proslaviti se sa Sinom Čovječjim – razmišljanje uz 5. korizmenu nedjelju (B)
Homilije u godini B

Proslaviti se sa Sinom Čovječjim – razmišljanje uz 5. korizmenu nedjelju (B)

U današnjem evanđeoskom odlomku čitamo kako se glas o Isusu proširio ne samo među domicilnim stanovništvom Judeje i Galileje gdje je Isus djelovao, nego su i mnogi stranci koji su dolazili u Jeruzalem bili čuli za njega i htjeli ga upoznati. Tako nam sveti Ivan piše da među onima koji su se došli klanjati na Blagdan bijahu i neki Grci, koji, jer su bili čuli za Isusa, upućeni na Filipa iz Betsaide, zamole uslugu: Gospodine, htjeli bismo vidjeti Isusa. Premda ne znamo što su oni čuli i znali o Isusu, ipak je očito da su htjeli vidjeti onoga o kojem su imali neke slutnje jer se glas o njemu širio. Rečeno današnjim rječnikom,  htjeli su vidjeti nekoga o komu se pronio glas i tko je u njihovim očima bio poznat na temelju onoga što se o njemu pričalo među pukom. Time što je bio poznat v...
Meditacija uz 5. korizmenu nedjelju (B)
Homilije u godini B

Meditacija uz 5. korizmenu nedjelju (B)

MUDROST PŠENIČNOG ZRNA Vječita su čovjekova pitanja o smislu patnje o smislu života i smrti. Ako je Bog dobar, zašto dopušta nesreće, zašto dopušta smrt, redovito je pitanje svih sumnjičavaca, ali i bogotražitelja. Ivan u današnjem odlomku donosi kratku Isusovu prispodobu o zrnu pšenice koje biva posijano. Isus ne želi govoriti o umiranju kao nečem konačnom. Tko to i govori o umiranju? Za Isusa umrijeti zapravo znači zadobiti pravi život, život umnožiti. U tome je smislu odlomak iz današnjeg evanđelja pun paradoksa. Daje dovoljno mudrosti za cijeli život. Isus u svojoj prispodobi veli: „Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat rod.“  Za Isusove slušatelje pouka je bila očita. Ako zrno pšenice ostane u suhom, neće donijeti ploda. Š...
Meditacija uz 5. korizmenu nedjelju (A)
Homilije u godini A

Meditacija uz 5. korizmenu nedjelju (A)

Ta bolest nije na smrt Može se čovjek junačiti i kazati da ga ničega nije strah. Međutim, kada se stvarno suoči sa smrću svojih najbližih, pogotovo kada stoji pred vlastitom smrću, onda je svako junačenje lažno. Jer, svaki se čovjek plaši smrti. Onaj tko se ne bi plašio, jednostavno nije duševno zdrav. Da se ne bi uzbudili neki pobožni duhovi, recimo odmah da je strah od smrti urođen (pa i Isusa je spopao užas i tjeskoba), samo što se čovjek snagom vjere i Božjom milošću može izdići iznad toga. To nam danas čini Gospodin. Želi nas izdići iznad smrtnoga straha. Evo. Isus zna da je njegov prijatelj Lazar teško bolestan. Pa ipak ne hiti da ga ozdravi, nego odgađa svoj dolazak uz obrazloženje: „Ta bolest nije na smrt.“ Kada se Isus pojavljuje u Betaniji gdje je Lazar živio, pok...
Smrt kao svjedočanstvo života – razmišljanje uz 5. korizmenu nedjelju (A)
Homilije u godini A

Smrt kao svjedočanstvo života – razmišljanje uz 5. korizmenu nedjelju (A)

Postoji tema u ljudskom životu o kojoj ljudi nerado govore, a nitko je ne može izbjeći. To je tema smrti. Upravo tu temu nam sugerira današnji evanđeoski odlomak u kojem smo čitali Ivanov opis Lazarova uskrišenja (Iv 11, 1-45). Nama tu temu nameće korizmeno vrijeme u kojem smo pozvani premisliti najvažnije sastavnice svoga života, ako želimo doći do Uskrsa spremni, obnovljeni i preporođeni. Razmišljati nam je o smrti koja je čovjekova vjerna, premda nepoželjna pratiteljica. Ni prijatelji nisu vjerniji od nje, premda nam je ona neprijateljica. Svuda nas prati u stopu, i kolikogod je se pokušali osloboditi, ne polazi nam za rukom. I kolikogod je se htjeli osloboditi, ona je neodvojiva suputnica na našem životnom putu. Nitko je ne može zaobići, nitko joj izbjeći. Svakome se suočiti s ...