»Ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao – Isusa Krista.« (Iv 17,3)
Shadow

Oznaka: sv. Leopold Mandić

Svetci nam pomažu odupirati se zavođenjima i liječiti zadobivene rane

Svetci nam pomažu odupirati se zavođenjima i liječiti zadobivene rane

Dogmatika
O pohodu moćiju svetoga Leopolda Mandića Zadru tamošnji nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije msgr. dr. Želimir Puljić upozorio je na opasnosti i zablude iskrivljenih shvaćanja čovjeka kao što su pozitivizam, liberalizam, kolektivizam i dženderizam. S njegovim dopuštenjem donosimo cjelovitu propovijed koju je izrekao u prvostolnoj crkvi svete Stošije u Zadru 14. rujna 2017.  1. Hrvat, Zadranin i svetac Prošle godine, od 13. do 18. travnja 2016., tisuće vjernika odalo je počast sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću čije je tijelo bilo izloženo u Zagrebu. Časteći zemne ostatke svetih Božjih ugodnika daje se zapravo slava i čast Bogu koji je izvor i počelo svake svetosti. Leopolda je papa Franjo bio proglasio suzaštitnikom Godine milosrđa. Dopuštenjem Kongregaci...
Zašto častimo kosti svetaca?

Zašto častimo kosti svetaca?

Dogmatika
Neraspadnuto tijelo sv. Leopolda Bogdana Mandića, Hrvata iz Herceg-Novoga, čuva se u Padovi, a u Godini milosrđa preneseno je najprije u Rim (u staklenom lijesu), a zatim u travnju 2016. stiže i u Zagreb. Moći Moći (na hrvatskom isključivo u množini) ili relikvija (na latinskom se sad koristi i u jednini, a izvorno je bilo u množini, grčki se kaže leipsana) jesu opipljiv predmet koji je predmet religiozna štovanja radi veze sa svetom osobom, svetinja koja vjernicima predstavlja poveznicu s nebesnikom, uzorom koji ih zagovara svojim molitvama. U pravilu je riječ o ostatku tijela Božjega ugodnika, najčešće kosti, no u moći se ubrajaju i predmeti povezani s njima kao oruđe mučenja, odjeća, sve što predaja povezuje s Gospom ili s Kristovim životom, mukom, smrću i uskrsnućem. ...
Sveti Leopold Bogdan Mandić

Sveti Leopold Bogdan Mandić

Stopama svetaca
Sveti Leopold Mandić rođen je u Herceg Novom 12. svibnja 1866. godine, i to kao dvanaesto dijete svojih roditelja - pomorca Petra i Dragice (Karle), rođ. Carević. Otac mu je podrijetlom bio iz Okolice Omiša, a majka je potjecala iz plemenitaške obitelji Kosača, poznate po bl. Katarini Kotromanić Kosači, supruzi bosanskog kralja Stjepana Tomaša. Njihovi su preci došli u Herceg Novi bježeći pred Turcima, a obje su obitelji bile ugledne i bogate, ali će kasnije, zajedno s mnogim drugim bokeljskim obiteljima, doživjeti svoju potpunu materijalnu propast. Mjesec dana nakon rođenja, 13. lipnja, Leopold je kršten, a tada mu je, u skladu s ondašnjim crkvenim običajima, dano ime - Bogdan Ivan. Kasnije će se pokazati da je sv. Leopold uistinu bio dan od Boga, a istovremeno se i sam sav dao B...