Digitalni misionari i katolički influenceri: darovi i izazovi Jubileja u vremenu

Uvod

U tradiciji Crkve Jubilej označava vrijeme posebne Božje milosti, oprosta i obnove duhovnog života. Riječ „jubilej“ potječe od hebrejskog jubal ili jobel, što znači truba, ovnov ili jarčev rog u koji se trubilo, a u Starom zavjetu Jubilej je bio svake 50. godine – vrijeme kada su se oslobađali robovi, vraćale izgubljene zemlje i obnavljali društveni odnosi (Knjiga Levitskog zakonika 25). U Katoličkoj Crkvi Jubileji se uobičajeno slave svakih 25 godina, a pozivaju na obraćenje, pokoru i novi početak u vjeri.

Godina 2025. u Katoličkoj Crkvi obilježava se kao posebno vrijeme jubilarnih događanja i duhovnih slavlja, među kojima je prvi put održan i Jubilej katoličkih digitalnih misionara i influencera. Ovaj jedinstveni događaj okupio je u Rimu oko 1.100 sudionika iz cijelog svijeta – svećenika, redovnika, redovnica, laika, mladih i iskusnih stručnjaka za digitalne medije, svih onih koji na različite načine koriste digitalne platforme za navještaj Radosne vijesti.

Papa Lav XIV. posebno se obratio okupljenima 29. srpnja, pozivajući ih na odgovorno, duboko i ponizno služenje, naglašavajući neizmjernu snagu digitalnih medija u prenošenju Evanđelja, ali i potrebu razboritosti kako se Krist ne bi izgubio u svjetovnim modama i idolima osobnosti. Taj Jubilej označava novi korak Crkve u prihvaćanju i osmišljavanju digitalnog pastorala kao dopune i proširenja tradicionalnog pastoralnog djelovanja, s punim poštovanjem prema povijesnim i liturgijskim oblicima vjere. Jubilej nije samo prigoda za slavlje već i za promišljanje o daru i odgovornosti koje donosi digitalno misijsko djelovanje, osobito jer smo i mi kao portal katoličkih teologa dio te stvarnosti.

Blagodati digitalnog misionarskog služenja

Sve više katoličkih medijskih platformi, portala, video-kanala i društvenih mreža postaju prozori u svijet Božje riječi i milosrđa. Prema različitim dostupnim, ali neobjedinjenim podacima, pretpostavlja se da u svijetu djeluje više od nekoliko tisuća katoličkih digitalnih kanala, a u Hrvatskoj se broj katoličkih medijskih inicijativa i digitalnih platformi kontinuirano povećava, dosežući desetke, pa i stotine tisuća korisnika, od kojih mnogi po prvi put susreću vjeru putem ovih suvremenih sredstava.

Izvor takvom misionarskom djelovanju pronalazimo u Isusovim riječima zabilježenim u Evanđelju po Mateju (Mt 28,19) – „Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga 20 i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!“. Ta se zapovijed danas ostvaruje i putem digitalnih mreža koje brišu granice država, jezika i kultura. Apostol Pavao, koji je koristio sva dostupna sredstva svoga vremena, danas bi sigurno prepoznao u digitalnim alatima snažnu i neizostavnu priliku za širenje Evanđelja.

Crkveni dokumenti redovito pozivaju na kreativno i odgovorno korištenje medija da bi se božanska istina i milost približile svakom čovjeku. Digitalni misionari nisu samo tehnički korisnici, nego pravi pastiri duša, koji na internetu mogu pronaći snažne i revne u vjeri, ali i izgubljene i tražitelje.

Katolički influenceri – most prema mnogima

Osim digitalnih misionara, za koje se pretpostavlja tehnički i sadržajno dublja razina, u digitalnom prostoru, gdje su često glasovi zbunjujući ili usmjereni samo na površnost, i katolički influenceri donose dubinu vjere i evanđeosku poruku. Njihova prisutnost omogućava da Riječ Božja postane dostupna svima, posebice mladima, u njihovom svakodnevnom digitalnom okruženju. U tom smislu, digitalni pastoral postaje most između vjerske tradicije i suvremenosti.

Opasnosti i izazovi: Oprez i umjerenost

Ipak, treba jasno upozoriti da ovo područje nosi i ozbiljne izazove. Papa Lav XIV. ističe potrebu za poniznošću i budnošću, upozoravajući da je najveći rizik u tom djelovanju da osoba ili grupa postanu središte pozornosti, a ne Krist. Važno je uvijek ostati vjeran pozivu i biti samo glasnik Božje riječi, a ne očekivati hvalu, veličanje i slavu.

Suprotno tome, digitalni influenceri, pa čak i časne sestre, svećenici i biskupi, mogu lako upasti u zamku prevelike vidljivosti i svjetovnosti, što može stvoriti dojam da je njihova osobnost važnija od Krista i Crkve. To je opasnost ne samo za njih same, nego i za vjernike koji gledaju na njih kao uzore. U tom smislu, potrebno je uvijek težiti skromnosti, dubokoj molitvi i životu u skladu s Evanđeljem, čineći da Presveto Trojstvo ostane uvijek u prvom planu.

Uz to, osim digitalnog, treba istaknuti i neprocjenjivu vrijednost „običnog“ pastorala, posebno u seoskim i manjim župama, gdje mnogi svećenici i redovnici u tišini i vjeri svakodnevno služe bez digitalne pompe, ali s velikim plodovima za zajednicu. Taj pastoralni „temelj“ bitan je i nužan jer se vjernik duhovno hrani na svetoj Misi i u zajedništvu, a to nijedan medij ne može zamijeniti.

Zaključak: Digitalno misionarsko djelovanje kao dar i zadaća

Uzimajući u obzir blagodati, ali i rizike, digitalno misionarsko djelovanje traži od nas veliku odgovornost, jasnoću, poniznost i razboritost. Sve što činimo u digitalnom prostoru mora biti prožeto molitvom i ljubavlju prema Bogu i čovjeku. Tako će naše digitalno svjedočenje postati istinski dar Crkvi i svijetu, koji neće samo prenositi informacije, nego poticati na susret s Kristom, jedinom Istinom i Životom. U tom svjetlu sažimamo i preporuke kojih bi se bilo mudro pridržavati.